Pratite nas

Događaji

Održana 9. konferencija „Dan velikih planova“ – “Trendovi su dobri i krećemo se u dobrom smjeru”

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na 9. konferenciji “Dan velikih planova” u organizaciji tjednika „Lider“. Obraćajući se gospodarstvenicima Predsjednica je ocijenila kako najnoviji makroekonomski pokazatelji ukazuju na pozitivan učinak mjera kao što su započeta porezna reforma, veća fiskalna odgovornost te uklanjanje administrativnih zapreka.

Hrvatska treba osnažiti izvoznu komponentu svog gospodarstva te još jače ustrajati na provedbi reformi među kojima su najvažnije obrazovna te reforme pravosuđa i javne uprave, unaprjeđenje poslovne klime i implementacija funkcionalne i financijske decentralizacije, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Trendovi su dobri i krećemo se u, barem statistički, dobrom smjeru”, istaknula je. Smatra kako rezultati zaslužuju pohvalu, ali trebaju predstavljati poticaj za još snažnije napore u daljnjim reformama.

“Trenutan gospodarski rast i dalje nije dostatan i prikladan našim potrebama. Rastemo, ali mnogi drugi, posebno naši najbliži konkurenti, razvijaju se i rastu brže i snažnije od nas. U unaprjeđenju poslovnog okruženja smo tek prohodali, dok većina konkurenata već trči”, poručila je.

Upozorila je i na neke paradokse do kojih je doveo dugogodišnji nesustavan pristup. Imamo županije s najvišom zaposlenosti te velikim udjelom industrije i izvoza, ali istovremeno i s najnižim prosječnim plaćama u državi, ili županiju s najsnažnijim turističkim rezultatima, koja je ujedno i jedna od najrazvijenijih u državi, ali u kojoj je turizam po snazi tek treća industrija”, iznijela predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako se treba uhvatiti u koštac s ključnom i alarmantnom temom – negativnim demografskim trendovima i egzodusom, posebno snažnim od ulaska u Europsku uniju.

“Prema izvješću Međunarodnog monetarnog fonda iseljavanje visokoobrazovane radne snage iz Hrvatske od 1993. do 2013. godine koštalo nas je izostanka dodatnog rasta od gotovo 15 posto BDP-a u tom razdoblju. Ovo nam daje jasnu sliku što nas čeka ne uložimo li sve svoje napore u zaustavljanje odljeva naše radne snage u inozemstvo”, poručila je Predsjednica.

Osvrćući se na kontinuirano smanjenje nezaposlenosti, upozorila je kako moramo biti svjesni u kojoj je mjeri to odraz broja mladih koji napuštaju državu i starijih koji odlaze u mirovinu.

Predsjednica je pritom iznijela podatke Eurostata prema kojima smo u prvom tromjesečju ove godine imali 77 tisuća manje radno aktivnih stanovnika u odnosu na prvi kvartal 2015. godine. U tom je razdoblju zabilježen pad nezaposlenih od 113 tisuća, no, istovremeno bilježimo rast zaposlenih od samo 7 tisuća.

Predsjednica vjeruje kako su zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta najučinkovitija socijalna i demografska mjera.

Gospodarstvo poput hrvatskoga takvu mjeru može postići samo razvojem svojih izvoznih kapaciteta, istaknula je.

Kako bi osnažili izvoznu komponentu našeg gospodarstva potrebna je i promjena strukture cjelokupnog gospodarstva, a predsjednica Grabar-Kitarović pritom ističe potrebu dvaju paralelnih pristupa – dugoročno – koncentriranjem na razvoj domaćih, globalno konkurentnih i modernih, izvoznih kapaciteta; i kratkoročno – privlačenjem kvalitetnih i ciljanih izravnih stranih ulaganja.

Predsjednica je istaknula i kako je za postizanje tih ciljeva i usmjeravanje gospodarstva prema izvozu potrebno još jače ustrajati na provedbi velikog broja nužnih reformi i mjera.

Kao najznačajnije je navela obrazovnu reformu, pri čemu je uz ostalo istaknula i potrebu usklađivanja obrazovnog sustava i tržišta rada, kao i ulaganja u znanost, istraživanje, inovacije i razvoj, unaprjeđenje poslovne klime, reforme pravosuđa i javne uprave, implementaciju funkcionalne i financijske decentralizacije. Objašnjavajući detaljnije pojedine od tih reformi uz ostalo je istaknula i kako je potrebno omogućiti predvidivost, odnosno da se na vrijeme i kvalitetno vode rasprave u svim područjima, kao i potrebu ulaganja u ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske.

Isto tako, poručila je kako je za uspješnu provedbu tih reformi neophodno da se one dobro predstave javnosti.

“Iza nas je jedna od najizazovnijih godina, sljedeća će biti usmjerena na rast i reforme”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavljajući ekonomsku politiku u 2018. godini na konferenciji Dan velikih planova. Cijeli govor predsjednika Vlade možete pogledati u nastavku:

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Gradonačelnik Splita: Ovi su ljudi za život, obitelj i Domovinu

Objavljeno

na

Objavio

ODRŽAN HOD ZA ŽIVOT NA ULICAMA SPLITA

Velika kolona ljudi kretala se sa Zvončaca i Zapadnom obalom prema Rivi, gdje se događao glavni dio programa, a u sklopu “Hoda za život” kojega je u Splitu organizirala udruga “Dalmacija za život”. Sudionici ove velike aktivnosti u hrvatskim gradovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci okupili su se kako bi svojim “hodom” dali potporu borbi protiv abortusa i zaštiti života od začeća.

Član Inicijative “Dalmacija za život” Goran Velić novinarima je kazao kako se od društva zahtijeva da u cjelini prema životu u maternici se odnosi jednako kao i nakon rođenja. Izrazio je svoje razmišljanje napominjući kako se tijekom današnjeg dana ne hoda samo za ljudski život već i za umiruće, bolesne te sve one koji su napustili Hrvatsku.

– Želimo im probuditi nadu i dati tračak nade optimizma ako je to moguće, te nadležnima poručiti da se uhvate u koštac s problemima. Svojim hodom za život, pozivamo društvo da zaštiti prava na život svakog ljudskog bića od njegovog začeća do priordne smrti, ali i na pružanje podrške trudnicama, majkama i obiteljima, kazao je Velić.

Sudjelovatelji na ovom skupu nosili su niz transparenata koji su pokazivali želju za zaštitom života od začeća: “Želim se rodit”, “Život ne pruža garancije, ali abortus ne pruža šansu”, “Za život – za ljubav – za Boga”,…

U “Hodu za život” na splitskim ulicama mogli smo vidjeti i brojna poznata lica. Među njima i prve ljude županije i grada, ali i ponekog zastupnika. Vidjeli smo Gradonačelnika Splita Andru Krstulovića Oparu, župana Blaženka Bubana te saborskog zastupnika Petra Škorića. Gradonačelnik Krstolović Opara “hodao” je sa suprugom. Novinarima je, između ostaloga, kazao kako se radi o mirnim ljudima, koji su za život, obitelj i domovinu.

– To su mirni ljudi koji su sa osmjehom ispunili ovaj lijepi prostor Splita, kazao je splitski poteštat.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gvatemala druga zemlja s veleposlanstvom u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Gvatemala je druga zemlja koja je svoje veleposlanstvo u Izraelu preselila u Jeruzalem, dva dana pošto su to učinile Sjedinjene Države što je izazvalo gnjev Palestinaca i kritike međunarodne zajednice.

Na otvorenju veleposlanstva u srijedu u Jeruzalemu bili su gvatemalski predsjednik Jimmy Morales i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

“Nije slučajno da Gvatemala otvara veleposlanstvo u Jeruzalemu među prvima. Uvijek ste bili među prvima. Bili ste druga zemlja koja je priznala Izrael”, kazao je Netanyahu Moralesu.

Gvatemalski predsjednik rekao je da njegova zemlju, Izrael i SAD “dijele prijateljstvo, hrabrost i odanost”.

Gvatemala je bila jedna od rijetkih zemalja koja je podržala odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao izraelski glavni grad.

Paragvaj bi trebao biti treća zemlja koja će iz Tel Aviva preseliti veleposlanstvo u Jeruzalem, do konca mjeseca.

Izraelski vojnici usmrtili su na desetke palestinskih prosvjednika na granici s Gazom nakon što je otvorenje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu napetosti na Bliskom istoku dovelo do točke ključanja.

“Gvatemalska vlada odabrala je biti na pogrešnoj strani povijesti, na strani kršenja međunarodnih zakona i ljudskih prava”, kazao je palestinski dužnosnik Saeb Erekat.

Trumpova odluka da nakon više desetljeća promijeni američki stav prema Jeruzalemu uznemirila je i arapski svijet i američke zapadne saveznike.

Status Jeruzalema najspornije je pitanje u izraelsko-palestinskom prijeporu i glavna prepreka mirovnom sporazumu. Obje strane ga žele za svoj glavni grad, Izrael u cijelosti, a Palestinci njegov istočni dio.

Većina svjetskih zemalja ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim Jeruzalemom i želi da se njegov status riješi mirovnim pregovorima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati