Pratite nas

Događaji

Održana međunarodna konferencija ‘Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije’

Objavljeno

na

Međunarodna konferencija Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije, a koja je održana u organizaciji  HKD Napredak i Europskog centra za radnička pitanja(Europäische Zentrum für Arbeitenehmerfragen – EZA)  ponudila je niz zanimljivih razmišljanja i prijedloga eminentnih europskih djelatnika za prava rada i zapošljavanja mladih temeljenih na kršćanskom pogledu.

Konferenciju je kao domaćin skupa otvorio prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak, koji je napomenuo važnost teme konferencije, a iz prizme osobe koja živi na prostorima BiH i Hrvatske te koji kao sveučilišni profesor i društveno-kulturni djelatnik dobro poznaje socijalnu potrebu mladih za radom, jer iako su završili fakultete i stekli diplome onemogućeno im je raditi i doprinositi sebi i zajednici u kojoj žive. Profesor Topić je iznio i podatke o rezultatima rada HKD Napredak   te izrazio potrebu komuniciranja  na poboljšanju položaja mladih ljudi u cijeloj Europi.

Pozdravljajući eminentni skup predsjednik Europskog centra za radnička pitanja (EZA) Luc van den Brande podsjetio je nazočne kako je tržište rada promotor društvene kohezije te kako živimo u vremenu tranzicije koje će nas dovesti do tnasformacije. Naglasio je potrebu odgovoranja na izazove vremena, a odgovor, prema njegovim riječima, mora biti težnja za poštenim radom i ostvarenjem boljih uvjeta rada za mlade, ne isključujući niti međugeneracijsku solidarnost.

U pozdravnom dijelu konferencije obratila se i državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske i izaslanica ministra Marka Pavića  Majda Burić, koja je  iznijela niz konkretnih podataka o stanju zaposlenosti mladih u RH.

Neet generacija

 Predavanje “Mladi na tržištu rada u Hrvatskoj: recesija, EU i aktivne mjere zapošljavanja” održala je prof. dr. Iva Tomić, znanstvena suradnica na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu, koja je, između ostaloga, naglasila, kako u Hrvatskoj ima oko 15 posto mladih u dobnoj skupini  do 29 godina koji niti se školuju, niti rade, niti se nalaze u evidenciji nezaposlenih.

To je tzv . NEET generacija, kojoj sjedeći kući, prolazi vrijeme, kazala je prof. Tomić.

U nastavku konferencije kroz četiri panela pokušalo se odgovoriti na goruća pitanja položaja mladih ljudi. Na temu Kako postići socijalnu koheziju između partnera govorili su: potpredsjednik Europske konfederacije nezavisnih sindikata Austrije Fritz Neugebauer, međunarodni tajnik Radničke konfederacije Podkrepa iz Bugarske Veselin Mitov, a skupom je moderirao kopredsjedavajući Europskog centra za radnička pitanja (EZA) Piergiorgio Sciacqua iz Italije. Govornici su se složili s apsurdnošću tvrdnje kako je socijalno pitanje mit, jer je ono bilo i ostalo jedno od najvažnijih pitanja Europske Unije i sklopljeni su silni ugovori kao temelj za socijalnu koheziju kojoj se teži. Prvi čimbenik socijalne kohezije je vjera i ona okuplja zajednicu, a solidarnost je pretpostavka za bilo kakvu vrstu socijalne kohezije.

Socijalna kohezija se može postići, kako reče prof. Topić,  samo strpljenjem, a najvažnije je da se postigne svijest mladih ljudi, kazao je Neugebauer.

Viša stručna savjetnica iz Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje Kristina Fleischer održala je predavanje na temu Mjere aktivne politike zapošljavanja za mlade, a u raspravi na temu Programi i mjere zapošljavanja mladih – Usklađenost mjera vlada sa stvarnim potrebama sudjelovali su predstavnici sindikata iz Poljske, Hrvatske, Italije, Portugala i BiH.

Drugog dana konferencije čula su se zanimljiva izlaganja na teme: Migracije mladih unutar tržišta rada Europske unije – prilika za jedne izazovi za druge, Usklađenost potreba sa vještinama i Obrazovanje kao preduvjet boljoj konkurentnosti na tržištu rada. Bila je to prilika za čuti iskustva i prakse položaja mladih, europske politike zapošljavanja mladih i migracije na tržištu rada u Bugarskoj, Slovačkoj, Albaniji, Litvi, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Bez dobrih ljudi nema ništa

Na kraju Konferencije prof. dr. Franjo Topić u ime Središnje Uprave HKD Napretka zahvalio se svima na sudjelovanju te napomenuo kako HKD Napredak nastavlja svoju svijetlu tradiciju realizacijom zacrtanih projekata, a koji se ponajprije tiču mladih ljudi i namijenjeni su za poboljšanje uvjeta njihova života. Zamolio je sve nazočne da apeliraju kako bi se u BiH konačno donio Zakon o restituciji te da ova zemlja dobije status kandidata EU.

Na kraju je prof. Topić kazao:

Često zaboravljamo što je uzrok migracija u Europi. Europi treba rad i radnik. Europa nema djece i zato trebaju migranti. Mene zanimaju ljudi. Na koncu, Bog je stvorio sve za čovjeka. Bez obrazovanja, ali posebno bez dobrih i kvalitetnih ljudi nema ništa. Ni društvo niti pojedinci ne mogu biti dobri ako ne poštuju osnovne ljudske vrijednosti, kazao je prof dr. Topić, zaključujući konferenciju Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije, a koja je održana od 6. do 8. lipnja u Zagrebu na kojoj su sudjelovali radnički predstavnici iz 16 europskih zemalja.

 Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Plenković: ‘Očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. HDZ ju čeka širokih ruku’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak je obilježila 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989. U Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” tim je povodom održana svečana akademija.

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

HDZ je prije 30 godina u prekretničkom povijesnom trenutku stvoren u interesu hrvatskog naroda i radi stvaranja hrvatske države. Danas kao moderna, narodnjačka i demokršćanska stranka okuplja i predvodi hrvatski narod u budućnost, napisao je Plenković na twitteru.

U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je svečana akademija, a premijer Plenković održao je govor u kojem se osvrnuo i na nadolazeće predsjedničke izbore. ”Kao predsjednik HDZ-a, očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. Siguran sam da ćemo ju svi zajedno podržati. Na njoj je da pronađe pravi trenutak da objavi svoju kandidaturu, a ja vidim da ju HDZ-ovke i HDZ-ovci čekaju širokih ruku”, rekao je premijer.

Plenković je povodom obljetnice osnutka stranke izjavio kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU-u”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK-a Borac na Jarunu, a na toj je skupštini prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari