Pratite nas

Događaji

Održana međunarodna konferencija ‘Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije’

Objavljeno

na

Međunarodna konferencija Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije, a koja je održana u organizaciji  HKD Napredak i Europskog centra za radnička pitanja(Europäische Zentrum für Arbeitenehmerfragen – EZA)  ponudila je niz zanimljivih razmišljanja i prijedloga eminentnih europskih djelatnika za prava rada i zapošljavanja mladih temeljenih na kršćanskom pogledu.

Konferenciju je kao domaćin skupa otvorio prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak, koji je napomenuo važnost teme konferencije, a iz prizme osobe koja živi na prostorima BiH i Hrvatske te koji kao sveučilišni profesor i društveno-kulturni djelatnik dobro poznaje socijalnu potrebu mladih za radom, jer iako su završili fakultete i stekli diplome onemogućeno im je raditi i doprinositi sebi i zajednici u kojoj žive. Profesor Topić je iznio i podatke o rezultatima rada HKD Napredak   te izrazio potrebu komuniciranja  na poboljšanju položaja mladih ljudi u cijeloj Europi.

Pozdravljajući eminentni skup predsjednik Europskog centra za radnička pitanja (EZA) Luc van den Brande podsjetio je nazočne kako je tržište rada promotor društvene kohezije te kako živimo u vremenu tranzicije koje će nas dovesti do tnasformacije. Naglasio je potrebu odgovoranja na izazove vremena, a odgovor, prema njegovim riječima, mora biti težnja za poštenim radom i ostvarenjem boljih uvjeta rada za mlade, ne isključujući niti međugeneracijsku solidarnost.

U pozdravnom dijelu konferencije obratila se i državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske i izaslanica ministra Marka Pavića  Majda Burić, koja je  iznijela niz konkretnih podataka o stanju zaposlenosti mladih u RH.

Neet generacija

 Predavanje “Mladi na tržištu rada u Hrvatskoj: recesija, EU i aktivne mjere zapošljavanja” održala je prof. dr. Iva Tomić, znanstvena suradnica na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu, koja je, između ostaloga, naglasila, kako u Hrvatskoj ima oko 15 posto mladih u dobnoj skupini  do 29 godina koji niti se školuju, niti rade, niti se nalaze u evidenciji nezaposlenih.

To je tzv . NEET generacija, kojoj sjedeći kući, prolazi vrijeme, kazala je prof. Tomić.

U nastavku konferencije kroz četiri panela pokušalo se odgovoriti na goruća pitanja položaja mladih ljudi. Na temu Kako postići socijalnu koheziju između partnera govorili su: potpredsjednik Europske konfederacije nezavisnih sindikata Austrije Fritz Neugebauer, međunarodni tajnik Radničke konfederacije Podkrepa iz Bugarske Veselin Mitov, a skupom je moderirao kopredsjedavajući Europskog centra za radnička pitanja (EZA) Piergiorgio Sciacqua iz Italije. Govornici su se složili s apsurdnošću tvrdnje kako je socijalno pitanje mit, jer je ono bilo i ostalo jedno od najvažnijih pitanja Europske Unije i sklopljeni su silni ugovori kao temelj za socijalnu koheziju kojoj se teži. Prvi čimbenik socijalne kohezije je vjera i ona okuplja zajednicu, a solidarnost je pretpostavka za bilo kakvu vrstu socijalne kohezije.

Socijalna kohezija se može postići, kako reče prof. Topić,  samo strpljenjem, a najvažnije je da se postigne svijest mladih ljudi, kazao je Neugebauer.

Viša stručna savjetnica iz Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje Kristina Fleischer održala je predavanje na temu Mjere aktivne politike zapošljavanja za mlade, a u raspravi na temu Programi i mjere zapošljavanja mladih – Usklađenost mjera vlada sa stvarnim potrebama sudjelovali su predstavnici sindikata iz Poljske, Hrvatske, Italije, Portugala i BiH.

Drugog dana konferencije čula su se zanimljiva izlaganja na teme: Migracije mladih unutar tržišta rada Europske unije – prilika za jedne izazovi za druge, Usklađenost potreba sa vještinama i Obrazovanje kao preduvjet boljoj konkurentnosti na tržištu rada. Bila je to prilika za čuti iskustva i prakse položaja mladih, europske politike zapošljavanja mladih i migracije na tržištu rada u Bugarskoj, Slovačkoj, Albaniji, Litvi, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Bez dobrih ljudi nema ništa

Na kraju Konferencije prof. dr. Franjo Topić u ime Središnje Uprave HKD Napretka zahvalio se svima na sudjelovanju te napomenuo kako HKD Napredak nastavlja svoju svijetlu tradiciju realizacijom zacrtanih projekata, a koji se ponajprije tiču mladih ljudi i namijenjeni su za poboljšanje uvjeta njihova života. Zamolio je sve nazočne da apeliraju kako bi se u BiH konačno donio Zakon o restituciji te da ova zemlja dobije status kandidata EU.

Na kraju je prof. Topić kazao:

Često zaboravljamo što je uzrok migracija u Europi. Europi treba rad i radnik. Europa nema djece i zato trebaju migranti. Mene zanimaju ljudi. Na koncu, Bog je stvorio sve za čovjeka. Bez obrazovanja, ali posebno bez dobrih i kvalitetnih ljudi nema ništa. Ni društvo niti pojedinci ne mogu biti dobri ako ne poštuju osnovne ljudske vrijednosti, kazao je prof dr. Topić, zaključujući konferenciju Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije, a koja je održana od 6. do 8. lipnja u Zagrebu na kojoj su sudjelovali radnički predstavnici iz 16 europskih zemalja.

 Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Na Bilima obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

foto: Kamenjar.com

Ukopom posmrtnih ostataka neidentifiranih žrtava iz Drugog svjetskog rata u subotu je u mjestu Bilama kod Mostara obilježen Europski dan sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma.

Na Groblju mira pokopano je 41 tijelo pronađeno u brojnim masovnim grobnicama nastalim potkraj i nakon završetka Drugog svjetskog rata. Na groblju je trenutno 235 podignutih križeva.

Na komemoraciji je kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića bio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te saborski zastupnik Božo Ljubić, izaslanik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

Grlić Radman je novinarima izjavio kako je potrebno njegova kulturu sjećanja na žrtve. “Ovdje smo došli na dan žrtava svih totalitarnih i autoritarnih režima, pokloniti se, odati počast i iskazati pijetet žrtvama. Moramo njegovati tu kulturu sjećanja kako se takve stvari više nikada ne bi dogodile“, rekao je šef hrvatske diplomacije.

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić istaknuo je da su se brojni vjernici okupili kako bi probudili “svijest i odgovornost te poštovanje prema žrtvi koja je napravljena zbog vjere, naroda i rodne grude”.

Na Groblju mira pokopano je 41 tijelo pronađeno u brojnim masovnim grobnicama nastalim potkraj i nakon završetka Drugog svjetskog rata – foto: kamenjar.com

Dodao je kako je jedna od takvih žrtava bio i kardinal Alojzije Stepinac koji je javno osuđivao zlo, što njegovi protivnici nisu željeli čuti.

Kardinal Puljić je istaknuo kako će 20. stoljeće ostati najkravije zbog ratova, ali i “vladavine tiranije fašizma, nacizma i komunizma”.

“Jedni su terorizirali u ime naroda i države, u ime nacije, a drugi radničke klase i svete revolucije. Ovdje ne uspoređujem zlo, jer ga ne treba uspoređivati. Tko god brani takve stavove, on je sudionik u zločinima. Nažalost, u brojnima je ostao duh tog mentaliteta“, istaknuo je.

Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović smatra kako se i danas Hrvati u BiH suočavaju sa sličnim iskušenjima kao u vrijeme totalitarizma.

“I danas se želi iz ustava izbrisati nešto što je hrvatsko. To su željeli i 1945. Zaštiti to je zadaća nas u vlasti i politici. To se nikada neće dogoditi”, rekao je Čović.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 uzdiže Groblje mira, spomen-područje za sve pobijene katolike Hrvate.

Na groblju je trenutno 235 podignutih križeva. – foto: kamenjar.com

Po podacima Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat HNS-a BiH, na području Hercegovine je tijekom i potkraj Drugog svjetskog rata poginulo ili ubijeno 20.000 Hrvata.

Europski parlament je posebnom rezolucijom odredio da se 23. kolovoza obilježava Europski dan sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Govor akademika Željka Reinera na Lepoj Bukvi 23. kolovoza 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Govor potpredsjednika Hrvatskoga sabora i izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora akademika Željka Reinera obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava na Macelju 23. kolovoza 2019.:

Poštovani

– predsjedniče Udruge Macelj 1945., gospodine Zdravko Čepo,

– izaslanice Predsjednice Republike Hrvatske, gospođo Anamarija Kirinić

– izaslanice predsjednika Vlade Republike Hrvatske, gospođo Zdravka Bušić,

– poštovani uzvanici,

čast mi je i zadovoljstvo da vas mogu pozdraviti u ime predsjednika Hrvatskoga sabora i u svoje osobno ime u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava kojeg obilježavamo slijedom Deklaracije Europskog parlamenta donesene 23. rujna 2008. godine o proglašenju upravo 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma. Taj je datum odabran jer je 23. kolovoza 1939. godine potpisan pakt o nenapadanju između nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog saveza, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi, dakle bjelodano se pokazala zapravo istovjetnost dva totalitarna, i u biti gotovo identična, režima – nacističkog i komunističkog. Ovaj datum obilježavamo i zbog činjenice da je slijedom Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu donesene 2. travnja 2009. godine, Hrvatski sabor 2011. godine proglasio upravo taj dan spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Republici Hrvatskoj. Takvi su režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere.

Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, nacističkog, fašističkog, ustaškog komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi, i to ne zbog prošlosti, jer mrtve na žalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti.

Osuda nacističkog i ostalih totalitarnih režima i njihovih zločina neprijeporna je tekovina suvremenoga demokratskog društva pa svako pozitivno pozivanje na njih u javnom prostoru izaziva osudu demokratske javnosti, što ponegdje uključuje i zakonske sankcije. Ne smijemo, međutim, zaboraviti da su strašni zločini i kršenja ljudskih prava činjeni i za vrijeme komunističke vladavine, ne samo neposredno nakon drugog svjetskog rata nego konstantno, sve do sloma komunizma. O tome govori Rezolucija 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima) koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine. I oko ovog mjesta na kojem sada stojimo, razasute su kosti tisuća nevinih ljudi koje su komunisti pobili nakon završetka rata i bez suda, a svatko ubijen bez suda je po definiciji nevin.

Činjenica je da postoji pogubna i ničim opravdana asimetrija između dobro poznatih zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima koji su odavno javno osuđeni te dugo prikrivanih i gotovo neistraženih, komunističkih zločina. O tim se zločinima desetljećima nije smjelo niti govoriti, dapače u početku je njihovo spominjanje značilo smrt, pa i za njihove najbliže, koji su ih makar htjeli oplakati ni ne znajući gdje leže kosti njihovih najdražih, kasnije je to značilo zatvor ili neku drugu kaznu, dok je još kasnije na sve to silom nametnut veo zaborava. Zloćudna asimetrija očitovala se i u tome što je zločince koji su strahote radili u ime jednih totalitarnih režima najčešće stigla zaslužena kazna a ti su režimi nedvosmisleno osuđeni, dok su zločinci drugog režima – onog komunističkog, umjesto zaslužene kazne, dobivali odličja, stanove i vile otete svojim žrtvama, napredovali u svojim karijerama i stizali na vrhunske položaje ne samo u politici i vojsci već i u upravi, gospodarstvu, sveučilištima. A kao što je svaka nevina žrtva jednaka i trebamo joj odati pijetet, tako je i svaki zločinac jednak, bez obzira kojem režimu on pripadao i kojim razlozima i ideologijama on ili oni koji to čak i danas brane, pokušavaju opravdati zločin. A nemojmo se zavaravati, takvih itekako ima još i danas.

Stoga je važno naglasiti da ne smijemo dopusti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina. Nema takvoga političkog cilja koji bi opravdao ubijanje i jednog čovjeka a kamo li desetke tisuća. Ti su ljudi zločinci i bezbožnici. Jer sve velike monoteističke religije to osuđuju. Zar ne piše u Svetom pismu Peta Božja zapovijed: „Ne ubij“? Zar ne piše u Kur’anu Časnom u suri Al-Ma’ide 32 “Ako netko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao“. Zar ne piše u Mišni, odnosno Talmudu 4:9 „Tko ubije čovjeka kao da je ubio čitav svijet“?

Teško je vjerovati da je 20. stoljeće bilo doba najvećih znanstvenih, medicinskih i tehnoloških postignuća, ali i najkrvavije stoljeće modernoga doba. Znanost su zadužili europski velikani poput Alberta Einsteina, Marie Curie, Alexandera Fleminga i desetci drugih, dok su u isto vrijeme dvojica europskih diktatora Staljin i Hitler, ali i niz njima sličnih, odgovorni za smrt više od 100 milijuna ljudi. Životi onih među nama koji su preživjeli dva svjetska rata i Domovinski rat zasigurno nisu obilježeni samo znanstvenim postignućima 20. stoljeća već upravo boli, patnjom i gubitkom. Zbog njih i njihovih potomaka osobito je važno da trajno podsjećamo na zločine totalitarnih i autoritarnih režima.

Ove godine obilježavamo i 30. obljetnicu pada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi i pada Berlinskog zida. Koristim ovu prigodu da naglasim važnost sjećanja i obilježavanja događaja koji su doveli do dugo iščekivane demokracije u nas. Hrvatska je na težak način krvlju svojih najboljih sinova i kćeri stekla svoju neovisnost i slobodu pobijedivši velikosrpske agresore koji su također bili vođeni nacionalsocijalističkom ideologijom i stoga je obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava u nas možda još i važnije nego u nekim drugim zemljama: podsjetnik na tešku i krvavu nedavnu prošlost, upozorenje da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu. Stoga na to moramo sustavno podsjećati, zalagati se za mir, dijalog i zajedništvo. Daj Bože da se to više nikada ne ponovi!

Čuvao Vas sve dragi Bog, čuvao nas od zla ovakvih režima i čuvao nam jedinu i vječnu Hrvatsku.

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari