Pratite nas

Događaji

Održana međunarodna konferencija ‘Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije’

Objavljeno

na

Međunarodna konferencija Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije, a koja je održana u organizaciji  HKD Napredak i Europskog centra za radnička pitanja(Europäische Zentrum für Arbeitenehmerfragen – EZA)  ponudila je niz zanimljivih razmišljanja i prijedloga eminentnih europskih djelatnika za prava rada i zapošljavanja mladih temeljenih na kršćanskom pogledu.

Konferenciju je kao domaćin skupa otvorio prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak, koji je napomenuo važnost teme konferencije, a iz prizme osobe koja živi na prostorima BiH i Hrvatske te koji kao sveučilišni profesor i društveno-kulturni djelatnik dobro poznaje socijalnu potrebu mladih za radom, jer iako su završili fakultete i stekli diplome onemogućeno im je raditi i doprinositi sebi i zajednici u kojoj žive. Profesor Topić je iznio i podatke o rezultatima rada HKD Napredak   te izrazio potrebu komuniciranja  na poboljšanju položaja mladih ljudi u cijeloj Europi.

Pozdravljajući eminentni skup predsjednik Europskog centra za radnička pitanja (EZA) Luc van den Brande podsjetio je nazočne kako je tržište rada promotor društvene kohezije te kako živimo u vremenu tranzicije koje će nas dovesti do tnasformacije. Naglasio je potrebu odgovoranja na izazove vremena, a odgovor, prema njegovim riječima, mora biti težnja za poštenim radom i ostvarenjem boljih uvjeta rada za mlade, ne isključujući niti međugeneracijsku solidarnost.

U pozdravnom dijelu konferencije obratila se i državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske i izaslanica ministra Marka Pavića  Majda Burić, koja je  iznijela niz konkretnih podataka o stanju zaposlenosti mladih u RH.

Neet generacija

 Predavanje “Mladi na tržištu rada u Hrvatskoj: recesija, EU i aktivne mjere zapošljavanja” održala je prof. dr. Iva Tomić, znanstvena suradnica na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu, koja je, između ostaloga, naglasila, kako u Hrvatskoj ima oko 15 posto mladih u dobnoj skupini  do 29 godina koji niti se školuju, niti rade, niti se nalaze u evidenciji nezaposlenih.

To je tzv . NEET generacija, kojoj sjedeći kući, prolazi vrijeme, kazala je prof. Tomić.

U nastavku konferencije kroz četiri panela pokušalo se odgovoriti na goruća pitanja položaja mladih ljudi. Na temu Kako postići socijalnu koheziju između partnera govorili su: potpredsjednik Europske konfederacije nezavisnih sindikata Austrije Fritz Neugebauer, međunarodni tajnik Radničke konfederacije Podkrepa iz Bugarske Veselin Mitov, a skupom je moderirao kopredsjedavajući Europskog centra za radnička pitanja (EZA) Piergiorgio Sciacqua iz Italije. Govornici su se složili s apsurdnošću tvrdnje kako je socijalno pitanje mit, jer je ono bilo i ostalo jedno od najvažnijih pitanja Europske Unije i sklopljeni su silni ugovori kao temelj za socijalnu koheziju kojoj se teži. Prvi čimbenik socijalne kohezije je vjera i ona okuplja zajednicu, a solidarnost je pretpostavka za bilo kakvu vrstu socijalne kohezije.

Socijalna kohezija se može postići, kako reče prof. Topić,  samo strpljenjem, a najvažnije je da se postigne svijest mladih ljudi, kazao je Neugebauer.

Viša stručna savjetnica iz Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje Kristina Fleischer održala je predavanje na temu Mjere aktivne politike zapošljavanja za mlade, a u raspravi na temu Programi i mjere zapošljavanja mladih – Usklađenost mjera vlada sa stvarnim potrebama sudjelovali su predstavnici sindikata iz Poljske, Hrvatske, Italije, Portugala i BiH.

Drugog dana konferencije čula su se zanimljiva izlaganja na teme: Migracije mladih unutar tržišta rada Europske unije – prilika za jedne izazovi za druge, Usklađenost potreba sa vještinama i Obrazovanje kao preduvjet boljoj konkurentnosti na tržištu rada. Bila je to prilika za čuti iskustva i prakse položaja mladih, europske politike zapošljavanja mladih i migracije na tržištu rada u Bugarskoj, Slovačkoj, Albaniji, Litvi, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Bez dobrih ljudi nema ništa

Na kraju Konferencije prof. dr. Franjo Topić u ime Središnje Uprave HKD Napretka zahvalio se svima na sudjelovanju te napomenuo kako HKD Napredak nastavlja svoju svijetlu tradiciju realizacijom zacrtanih projekata, a koji se ponajprije tiču mladih ljudi i namijenjeni su za poboljšanje uvjeta njihova života. Zamolio je sve nazočne da apeliraju kako bi se u BiH konačno donio Zakon o restituciji te da ova zemlja dobije status kandidata EU.

Na kraju je prof. Topić kazao:

Često zaboravljamo što je uzrok migracija u Europi. Europi treba rad i radnik. Europa nema djece i zato trebaju migranti. Mene zanimaju ljudi. Na koncu, Bog je stvorio sve za čovjeka. Bez obrazovanja, ali posebno bez dobrih i kvalitetnih ljudi nema ništa. Ni društvo niti pojedinci ne mogu biti dobri ako ne poštuju osnovne ljudske vrijednosti, kazao je prof dr. Topić, zaključujući konferenciju Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije, a koja je održana od 6. do 8. lipnja u Zagrebu na kojoj su sudjelovali radnički predstavnici iz 16 europskih zemalja.

 Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari