Pratite nas

Vijesti

Oduzimanje hrvatskog državljanstva Bošnjacima u BiH?

Objavljeno

na

Proteklih dana dosta kontroverzi i medijske prašine izazvala je vijest da Bošnjaci iz BiH koji su dobili hrvatsko državljanstvo i koji su se, zarad dobivanja hrvatske putovnice, izjasnili se kao Hrvati i time uspjeli steći hrvatsko državljanstvo, putovnicu i domovnicu, a koji se na idućem popisu izjasne kao Bošnjaci, ne samo da bi mogli izgubiti hrvatsko državljanstvo i državljanstvo EU nego bi se mogli naći i pred pravosudnim organima RH zbog cijelog niza kaznenih radnji, od protupravnog stjecanja prava na rad do cijelog niza povlastica koje je RH država davala svojim državljanima van RH.

Ukoliko se naime dokaže da su materijalnu korist priskrbili kaznenim djelom lažnog pribavljanja RH državljanstva prijete im ne male kazne. Tako naime navode izvori iz RH Sabora. Sama činjenica da je ova vijest podigla toliko prašine, te da je nitko iz mjerodavnih tijela RH nije demantirao govori u prilog ozbiljnosti situacije.

Podsjetimo se, kako navodi neimenovani izvor iz Sabora RH: ‘Na popisu stanovništva 1991. godine u BiH 755.895 osobe su upisane kao Hrvati. U knjigu državljana Republike Hrvatske od 1991. do 2000. godine upisalo se preko 1,1 milijuna osoba rođenih u BiH i pri tome su se izjasnili Hrvatima! Otkuda tolika anomalija? Preko 400.000 bh. Muslimana je na osnovu starih dokumenata, u kojima su se oni sami ili njihovi roditelji izjasnili Hrvatima, dobilo mogućnost upisa u hrvatske državljane, pri tome su pod punom krivičnom odgovornošću potpisali izjavu da su i sami HRVATI!’

U nastavku se navodi se još: „Nesumjivo je da će Republika Hrvatska nakon popisa stanovništva u BiH pokrenuti spor na međunarodnoj razini sa BiH, naime ako rezultati popisa pokažu da, primjerice, u Cazinskoj Krajini ne živi 50.000 Hrvata, koliko ih ima danas, na osnovu izjava da su Hrvati i ima RH putovnice. Posve je normalno da postoje i Bošnjaci koji su na ovaj ili onaj način stekli na legalan način RH državljanstvo, primjerice dugogodišnjim radom i životom u RH, dodaje naš izvor, no oni koji su to državljanstvo stekli pisanim izjavama da se osjećaju kao Hrvati, i da dolaze iz obitelji koje su se uvijek tako izjašnjavale, a sutra to budu negirali, izlažu se kaznenom djelu i brisanju iz RH državljanstva”.

Provjeravajući ove navode kontaktirali smo pravne stručnjake iz oblasti Međunarodnog privatnog prava I došli smo do sljedećih saznanja: –

“Navedenim radnjama bi bio prekršen Zakon o hrvatskom državljanstvu (Narodne Novine RH 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11) osobito članak 16. gdje se navodi:

Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. (čl.8. st1. t.5. Da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj).

Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu”.

Dakle očito je da bi izjašnjavanjem pojedinaca suprotno svojemu nacionalnom deklariranju kao Hrvati a čime su temeljem ovoga članka dobili državljanstvo Republike Hrvatske, bila učinjena povreda navedenog Zakona.

Dalje, istražujući navedeni slučaj, kontaktirali smo i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske gdje nam je potvrđeno da su: “ovakvi slučajevi i praksa su već zabilježeni u mnogim zemljama, osobito u Europi. Pravna regulativa o oduzimanju državljanstva zbog davanja lažnih podataka je standard i u Velikoj Britaniji gdje je jedan od razloga oduzimanja državljanstva (Deprivation of citizenship) prijevara, davanje lažnih podataka ili prikrivanja činjenica koja bi utjecala na davanje državljanstva.

Ista je situacija i u mnogim drugim zemljama, SAD, Kanadi, Novom Zelandu itd, gdje se zbog davanja lažnih podataka pri apliciranju za državljanstvo isto redovito oduzima. Poznat je prošlogodišnji slučaj Mladena Mitrovića, imigranta iz BiH, kojemu je oduzeto državljanstvo SAD zbog davanja lažnih informacija. Međutim, ozbiljnije države to daleko ozbiljnije shvaćaju pa su u SAD za tako nešto pored oduzimanja državljanstva predviđene i zatvorske i novčane kazne. SAD je specifična i po tomu što je zbog svojega višerasnog, višenacionalnog i viševjerskog sastava vrlo osjetljiva na takve prijevare pa je stoga to čest razlog oduzimanja državljanstva.

Čak 26 europskih zemalja davanje lažnih informacija predviđa kao osnov za oduzimanje datog državljanstva od kojih čak 24 (osim Francuske i Luksemburga) predviđa oduzimanje čak i ako bi u tom slučaja osoba kojoj se ono oduzima ostala bez ikakvog državljanstva”.

Na temelju svega navedenog postavlja se opravdanim pitanje kakve će posljedice imati popis stanovništva na prava hrvatskih državljana Bošnjaka a koji su se u ostvarivanju prava na državljanstvo RH lažno izjasnili kao Hrvati i time grubo prekršil Zakon o hrvatskom državljanstvu.

hercegbosna.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ustavni sud odbacio tužbe GI Narod odlučuje i GI Istina o Istanbulskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ustavni sud odbacio je zahtjeve referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, objavljeno je u ponedjeljak na internetskoj stranici Ustavnog suda.

Zahtjevi referendumskih inicijativa odbijeni su u dva odvojena rješenja donesena krajem prosinca prošle godine. Odluke koje je potpisao predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović donesene su većinom glasova, uz izdvojeno mišljenje suca Miroslava Šumanovića.

Iako je odbacilo zahtjeve referendumskih inicijativa Ustavni sud je u jednoj od odluka detaljno objasnio postupak kontrole ispravnosti prikupljenih potpisa na koji su prigovarale referendumske inicijative.

Ustavni sud svoje je stavove detaljno obrazložio u odluci o Istanbulskoj, dok se u odluci o inicijativi Narod odlučuje poziva na prethodnu odluku.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u ponedjeljak je ustvrdio da je nakon odbacivanja zahtjeva referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje” na potezu Sabor koji treba utvrditi ima li uvjeta za tražene referendume o poništavanju Istanbulske konvencije i izmjenama izbornog zakonodavstva.

“Mi nismo brojili prikupljene potpise niti je to naš posao. Mi smo kontrolirali je li procedura poštivana i da li je došlo do povrede ustavnosti i zakonitosti i utvrdili smo da inicijative nisu dale argumentaciju za to. Objasnili smo koje su ovlasti Sabora, Vlade i ministarstva i da je ta procedura poštivana, a konačna odluka je na Saboru”, kazao je Šeparović Hini.

Predlagači nisu ponudili argumentaciju za navodne nezakonitosti

Dodao je da “predlagači nisu ponudili argumentaciju koja bi Ustavni sud navela na zaključak da je taj postupak neustavan i nezakoniti” te da sada Sabor mora odlučiti hoće li prihvatiti izvještaj Vlade. “Ako ga prihvati pretpostavljam da će donijeti odluku da nisu ispunjenen pretpostavke za raspisivanje referenduma, s tim da Saboru uvijek ostaje mogućnost, u slučaju sumnje da li su ispunjene pretpostavke ili kada ocijeni da je to potrebno ili svrsishodno, da se obrati Ustavnom sudu i traži da se utvrdi jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma i je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom”.

Šeparović je dodao da se Ustavni sud “sigurno se ne bi upuštao u ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja već bi prethodno utvrdio jesu li ispunjene pretpostavke ili nisu, jer ako pretpostavke nisu ispunjene nema ni potrebe za ocjenjivanje referendumskog pitanja”.

Šeparović: Mogu pretpostaviti da se referendum neće raspisati 

“Ja mogu samo pretpostaviti da će Sabor, ako prihvati izvještaj Vlade da nema dovoljno potpisa, donijeti odluku da se referendum neće raspisati, jer da bi se referendum raspisao mora se utvrditi da postoje potpisi deset posto birača”, ustvrdio je predsjednik Ustavnog suda.

Na pitanje o izdvojenom mišljenju ustavnog suca Miroslava Šumanovića, Šeparović je rekao da se taj sudac također slaže da je trebalo odbaciti zahtjeve referendumskih inicijativa, “ali se ne slaže s argumentacijom Ustavnog suda”.

“To je njegovo pravo. Sukladno Ustavnom zakonu i izdvojeno mišljenje se objavljuje uz svaku odluku”, rekao je Šeparović.

Koordinatorica Građanske inicijative (GI) “Istina o Istanbulskoj” Kristina Pavlović kazala je u rujnu da su Ustavnom sudu predali žalbu na negativni odgovor Ministarstva uprave na zahtjev da njihovi promatrači sudjeluju u provjeri potpisa prikupljenih u svibnju u inicijativi za otkazivanje Istanbulske konvencije jer je Ministarstvo uprave odbilo postupiti u skladu s Kodeksom dobre prakse o referendumima, koji je Venecijanska komisija izdala 2007., a u kojem se navodi da promatračima valja omogućiti da budu nazočni svugdje gdje se odvijaju radnje vezane uz referendum.  (Hina)

Odluku Ustavnog suda pogledajte u cijelosti:

Download [130.01 KB]

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

dr. sc. Ivan Bagarić: Nedjeljom u ništa

Objavljeno

na

Objavio

Isječak

Ovo što slijedi je sažetak političke mudrosti koju smo čuli od Hrvata koji je izabran glasovima Bošnjaka kako bi predstavljao građane na mjestu hrvatskog člana predsjedništva BiH. Ukoliko se netko odluči na čitanje ovog članka, posvećenog onom što smo vidjelu u emisiji „Nedjeljom u 2“, onda protivno svemu, molim za očuvanje mentalnog zdravlja odnosno optimizam – kako bi živio ovaj narod i država (RH i BiH).    

Od samog početka odnosno od izbora sugovornika vidjelo se da gospodin Stanković, ma kako bio dobro pripremljen, gledateljima neće ponuditi ništa dobro. Gospodin Željko Komšić je potrošio vrijeme i novac poreznih obveznika (pretplatnika). Pri tome mislim na cijenu jednog minuta promidžbenog programa na HTV-u (ili još bolje na dobit od neke dokumentarne emisije koja se mogla emitirati u tom terminu). Nažalost čovjek je (besplatno) uzeo cijeli sat za što odgovornost snosi g. Stanković.  U tom satu čovjek je pomiješao sve i svašta (konstitutivnost naroda, građane i narode, legalitet i legitimitet, uzroke i posljedice…) i sve je to strpao u isti lonac – bez začina, okusa i mirisa.

Vrtio je nekoliko fraza (i oko njih). Neshvatljivo da nešto tako može biti dovoljno da bi se obnašala dužnost člana predsjedništva jedne države (ma koga predstavljao). I sve je to pleo i splićao u klupko koje svi mudraci ne mogu razmrsiti (prema onoj narodnoj: kad netko baci kamen u bunar svi ga mudraci ne mogu izvaditi).

Slijedi politička demagogija koju smo čuli od gospodina Željka Komšića:

  • Ustav i konstitutivnost naroda tumači kako mu kada odgovara; opravdava vlastitu poziciju i način izbora a istodobno se tobože zalaže za izbor predsjednika u parlamentu; za sebe kaže da je pripadnik a ne predstavnik hrvatskog naroda i da tu ne vidi nikakav problem; smatra da je njegovo neprihvaćanje od strane Hrvata „politički koncepta“ a ne vidi da je on i njegov izbor upravo to – antihrvatski politički koncept (ali i koncept protiv BiH za koju se on tobože zalaže)
  • kaže kako se sve može proglasiti vitalnim nacionalnim interesom pa se tako Hrvati mogu zaštitit – a osporava im pravo na izbor vlastitog člana predsjedništva; (Poziva na poštivanje jedni drugih – a ne poštuje mišljenje niti pravo cijelog naroda)
  • prema ustavu on se obraća hrvatskim zastupnicima u Domu naroda a ne smeta ga što niti jedan od tih zastupnika nije glasova za njega, niti su za njega svoj glas dali oni koji su glasovali za one kojima bi se on obratio; zastupa sve građane ali u diplomatsko konzularnim predstavništvima BiH smjenjuje samo Hrvate
  • normalno je da je za njega npr. u Bihaću glasovalo gotovo 30% glasača jer on predstavlja „građansku opciju“ iako se njih niti desetina ne izjašnjava „građanima“
  • Vidi velikoalbanski, velikosrpski i velikohrvatski koncept kao prijetnju miru a istodobno kaže kako ne vidi da bilo tko ima kapaciteta za rat; po njemu BiH kad je ugrožena, ima se pravo braniti „svim sredstvima“ (a ne kaže od koga) i ne vidi da je najveća prijetnja po BiH u BiH (a ne izvan nje).
  • Za njega BiH jest i nije međunarodni protektorat; za ulazak u NATO ne treba mišljenje Dodika odnosno (RS-a) jer je to „tehničko pitanje“- a nije!.
  • Kaže kako se ekonomska pitanje ne mogu riješiti bez političke stabilnosti (a on je jedan od izvora destabilizacije)
  • Kaže da Hrvati imaju polovinu vlasti u FBiH (jer sa svojih 12 ljudi mogu blokirati sve) ali im uskraćuje pravo da ih zastupa onaj kojeg oni izaberu
  • Pravo na RTV servis na hrvatskom jeziku cinično proglašava srozavanjem prava jednog naroda na nacionalnu manjinu (a ne komentira da su muslimani Bošnjaci proglasili ne imanje RTV servisa na hrvatskom jeziku – svojim nacionalnim interesom)
  • Konačno, ustvrdio je kako ga nitko ne može uvjeriti kako svi ne govorimo istim jezikom (kaže – važno je da se razumijemo, a nije kazao kako se taj jezik zove) što predstavlja krajnje nepoštivanje ljudskih, osobnih i nacionalnih prava svih naroda u BiH na svoj jezik i kulturu

Na kraju Komšić je pokazao zrno iskrenosti („poštenja“) na upit voditelja – jeli bježati iz BiH…?, odnosno, što će reći vlastitom djetetu – ostati ili otići u inozemstvo? Odgovorio je  – „iskreno ne znam“, te nastavio –„mogu vam slagati što god hoćete, ali ne znam“. Znači li da on o svim važnim stvarima – ne zna, ili nam „može lagati koliko god hoćemo“.

Nažalost, Stanković se uklopio u izgubljenom satu vlastite emisije. Osobito na samom kraju kada je naveo primjer nekog Vukovarca koji je svojoj djeci predložio da se spreme za Irsku ili Njemačku. E moj Stankoviću, zapitaj se što bi ti na to kazao pokojni kolega Siniša Glavašević…

Bilo je to još jedno nedjeljom – u ništa!      

dr. sc. Ivan Bagarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari