Pratite nas

Herceg Bosna

Odvjetnica generala Petkovića: Teza o UZP-u bi trebala pasti i ja se iskreno nadam da će se to dogoditi

Objavljeno

na

Žalbena rasprava za šest bivših visokih dužnosnika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i HVO-a, koja je okončana pred Haškim tribunalom, pokazala je kako su odvjetnici optuženih uspjeli u najvećoj mjeri iznijeti brojne dokazne materijale kojima, smatraju, ruše tezu o navodnom udruženom zločinačkom poduhvatu.

Odvjetnici s kojima su razgovarali novinari Dnevnoga lista smatraju kako su uradili sve što je bilo moguće tijekom žalbene rasprave da skrenu pažnju na dokaze, kao i pravnu elaboraciju, te se nadaju da će u konačnici taj trud uroditi plodom.

Vesna Alaburić, odvjetnica generala Milivoja Petkovića, ističe kako su tijekom usmenoga iznošenja žalbe, a onda i tijekom odgovora na tužiteljevo izlaganje, napravili maksimum, naglasivši kako prema reakcijama sudaca smatra da su oni sada prvi put sagledali događaje iz drugoga kuta.

”A taj drugi kut je činjenica da u prvoj polovici 1993., bez obzira na sva događanja i bez obzira što su neki zločini doista počinjeni, nije mijenjana etnička struktura Herceg-Bosne te se oni ne mogu podvesti pod zajednički nazivnik toga nekoga navodnoga udruženoga zločinačkoga pothvata etničkoga čišćenja.

Ako smo u tomu uspjeli i ako se suci budu potrudili pogledati sve dokaze koje smo ponudili i u žalbi i u usmenom dijelu, sa svim aneksima, ja sam optimistična”, kazala je Alaburić, dodavši kako je obrana pokazala da se u prvoj polovici 1993. etnička mapa nijednoga mjesta u kojem su vođeni sukobi nije mijenjala.

Što se tiče druge polovice 1993. godine ona je, navodi Alaburić, drugačija, ali ističe kako je obrana dostavila dokaze koji bacaju drugačije svjetlo.

”Tijekom žalbene rasprave ponudili smo obrazloženje kako zatvaranje muslimanskih muškaraca vojno-sposobne dobi nije rezultat nekoga zločinačkoga plana vodstva Herceg-Bosne, već sigurnosna mjera koja je bila nametnuta aktualnim događajima na terenu, a događaji su bili da je Armija BiH u silovitoj ofenzivi iz pravca središnje Bosne prema moru te da je bila izdaja muslimana u HVO-u te su okolnosti nalagale sigurnosne mjere.

Ako smo uspjeli pokazati da uzrok svega poslije lošega što se događalo nije posljedica zločinačkoga plana, već stanja na terenu i nužnosti poduzimanja mjere, mislim da smo učinili maksimum. Ako suci to budu tako shvatili, onda bi cijela konstrukcija UZP-a, utemeljenoga na etničkom čišćenju, doista trebala pasti i ja se iskreno nadam da će se to dogoditi,” navela je Alaburić.

Zadovoljni učinjenim

Na pitanje kada se očekuje presuda, ona je kazala kako je ista najavljena za studeni.

”Iskreno, nakon 13 i skoro 14 godina nama je najvažnije da suci dobro pogledaju sve dokaze. Meni bi osobno bilo draže da traje pola godine duže, ali da dobro obave svoj posao, nego da zbog nekih rokova moraju brzati. Radi se o ozbiljnim sucima, ja se iskreno nadam da će oni dobro obaviti svoj posao”, zaključila je Alaburić u razgovoru za Dnevni list.

Nika Pinter, odvjetnica generala Slobodana Praljka, kazala je kako je zadovoljna učinjenim poslom tijekom žalbene rasprave.

”Ocjenjujem da su obrane bile dobre, da su argumentirano pobijale navode presude, a što će biti vidjet ćemo krajem godine”, naglasila je ona, dodavši kako se presuda, ona drugostupanjska, očekuje u studenom. Na pitanje može li se reći da su odvjetnici uspjeli oboriti tezu o navodnom udruženom zločinačkom pothvatu, ona je kazala kako se to ne može znati.

”Mi se nadamo da jesmo, ali to ćemo saznati tek kad dođe presuda”, kazala je Pinter.

Odgovori na pitanja

Senka Nožića, odvjetnica Brune Stojića, za Dnevni list je navela kako misli da su uspjeli uraditi ono što su i planirali.

“Mislim da smo uspjeli uraditi ono što smo planirali. Vrijeme je takvo, svima dano, jednako i tužitelju i nama. Imali bismo što reći i da je bilo tri puta više vremena. Osnovna je stvar bila odgovoriti na pitanja sudaca koja su nam postavili desetak-petnaest dana prije rasprave te naše žalbe, odnosno usmene elaboracije žalbi”, pojasnila je ona.

Kada je u pitanju teza o navodnom UZP-u, ona je podsjetila kako je obrana skrenula pozornost na neke od dokaza, kao i na pravnu elaboraciju koju su isto tako radili u žalbi, a za koju su ocijenili da ju je dobro ponoviti i sada.

”Ali jednostavno mislim da smo uradili sve što je bilo nužno i sve što je potrebno što se tiče obrane Brune Stojića”, kazala je ona, dodavši kako je za hearing, ili izlaganje žalbe, najvažnija sama žalba te smatra da je obrana Stojića učinila to na dosta dobar i korektan način.

Briljantni govor generala Slobodana Praljka u haaškoj sudnici: Ne odričem se Tuđmanove politike jer je ona stvorila RH i omogućila opstanak BiH!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

HNS: Presuda ratnom zločincu Enveru Buzi zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prvostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine ratnom zločincu Enveru Buzi, bivšem zapovjedniku bataljuna Prozor Armije BiH, pod čijim se vodstvom počinio masakr u Uzdolu nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a, zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a, javlja Hrvatski Medijski Servis.

U nizu nepravdi koje osporavaju raspone ratnih zločina, pokolja i ugnjetavanja pripadnika hrvatske nacionalnosti, Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a BiH apelira na postizanje pravde za žrtve i mira za obitelji ubijenih.

“Devaloriziranje žrtava i okrutnosti zločina putevi su koji Bosnu i Hercegovinu vraćaju u bolnu prošlost i oni za koje se BiH ne smije opredijeliti”, stoji u priopćenju.

Iz Odjela za branitelje GV HNS-a ističu kako je jaka i funkcionirajuća pravna država prioritet razvoja Bosne i Hercegovine, koja će u sukladnosti s ovlastima i djelovanjem pružiti okvir za mirnu i stabilnu budućnost zajedničke domovine.

“Put stabilnosti, pravičnosti, suživota i zajedništva neophodni su za mir i razvoj Bosne i Hercegovine, te naša odgovornost prema žiteljima BiH”, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Glavnog vijeća HNS-a./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari