Pratite nas

Događaji

Odvjetnik Gredelj podnio kaznenu prijavu protiv Ive Josipovića

Objavljeno

na

JOSIPOVIĆ POSTUPA PROTUUSTAVNO

Odvjetnik Vladimir Gredelj, nastavno na zahtjev koji je 08. prosinca 2014. godine uputio Ustavnom sudu radi ocjene protuustavnosti držanja biste Josipa Broza Tita u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, podnio je danas nadležnom državnom odvjetništvu podnio kaznenu prijavu protiv aktualnog predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića.

gredeljKaznena prijava je podnesena zbog činjenice da držanjem biste Josipa Broza Tita Ivo Josipović postupa protuustavno, pribavljajući pri tome imovnisku i neimovinsku korist čime se ispunjena bitna obilježja kaznenog djela iz članka 291. st.2. Kaznenog zakona – Zlouporaba položaja i ovlasti, navodi se u priopćenju.

Od nadležnog državnog odvjetništva se također traži da u odnosu na Predsjednika odredi pritovor, kao i mjere opreza zabrane obavljanje dužnosti predsjednika Republike Hrvatske budući da je isti javno izjavio da bistu iz Ureda Predsjednika neće maknuti čime se ukazuje postojanje ozbiljne opasnosti da bi Ivo Josipović mogao ponoviti navedeno kazneno djelo, piše u propćenju odvjetnika Gredelja koji je u svojoj prijavi predlažio Državnom odvjetništvu da od Ustavnog suda Republike Hrvatske, u skladu sa člankom 106. stavak 2. Ustava, zatraži davanje prethodnog odobrenja za pokretanje kaznenog postupka.

Donosimo cjelovito Obrazloženje kaznene prijave:

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je dana 22. lipnja 2014. godine (na dan obilježavanja antifašističke borbe) javno, bez ikakve zadrške i gotovo ponosno izjavio da u svom uredu drži bistu predsjednika Josipa Broza Tita – predsjednika bivše SFRJ i jednog od najpoznatijih predstavnika totalitarnog režima te da bistu ne namjerava maknuti iz Ureda Predsjednika jer je ona tamo bila i prije njega pa će onda biti i nakon njega.

Ovakvom izjavom javnost je došla do saznanja da je Predsjednik počinio kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti. Naime, postupanje Predsjednika u sebi sadrži sve elemente kaznenog djela iz članka 291. stavak 2. Kaznenog zakona – Zlouporaba položaja i ovlasti te prijavitelj predlaže da se protiv njega provede kazneni postupak.

Da postoje elementi zloupotrebe položaja i ovlasti proizlazi iz činjenice da Predsjednik, držanjem biste Josipa Broza Tita u službenim državnim prostorijama, postupa protivno obvezama koje su preuzete domaćim i međunarodnim pravnim izvorima a koje Predsjedniku nalažu da je dužan osuditi svaki oblik totalitarnih režima i od takvih oblika se jasno ograditi i distancirati. Ovakve obveze Predsjednika temelje se na članku 3. Ustava Republike Hrvatske kojim su vladavina prava (koja uključuje i obvezu poštivanja međunarodnih akata koje je Republika Hrvatska prihvatila i na nju se odnose) i višestranački demokratski sustav (kao negacija jednostranačkog partijskog sustava) utvrđeni kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Isto tako, u izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske u alineji 12. izričito je naglašeno “odbacivanje komunističkog sustava” kao bitna vrijednost ugrađena u stvaranje hrvatske države a u istom dijelu Ustava naznačena je i “odlučnost i spremnost hrvatskog naroda za uspostavu i očuvanje RH kao samostalne i nezavisne države“.
Dakle, navedene odredbe ustava propisuju dužnost Predsjednika da poštuje demokratski i višestranački sustav, te volju hrvatskog naroda da Republika Hrvatska bude samostalna država pri čemu on takvu dužnost krši držeći bistu Tita koji je simbol upravo onog što je u prošlosti bilo u potpunosti suprotno današnjim ustavnim određenjima. Na taj način Predsjednik prekoračuje i granice svojih ovlasti koje mu daje Ustav jer on, kao Predsjednik, nije ovlašten promicati vrijednosti bivših totalitarnih režima koje upravo Ustav RH zabranjuje i osuđuje.

Osim Ustava, Predsjednik držanjem biste Josipa Broza Tita krši dužnosti i prekoračuje granice svojih ovlasti a koje proizlaze iz Deklaracije o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine (kojom su prihvaćene i potvrđene Rezolucija 1096 o uklanjanju nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava i Rezolucija 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima) Navedenom Deklaracijom Republika Hrvatska je preuzela obvezu jasnog distanciranja od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i nužnost njihove osude bez ikakvih nejasnoća. Držanje simbola totalitarnog režima nikako se ne može smatrati ispunjenjem dužnosti osude totalitarnih režima.

Predsjednik ovakvim svojim postupanjem također krši dužnosti preuzete Deklaracijom o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi (NN 121/2011) kojom se Republika Hrvatska obvezala da će se “zauzimati za promicanje europskih vrijednosti mira, slobode, vladavine prava, demokracije i socijalnog tržišnog gospodarstva, te da će navedene vrijednosti promicati na području jugoistočne Europe. Predsjednik, kao dio vlasti Republike Hrvatske, svakako spada u kategoriju osoba koje su dužne promicati europske vrijednosti ne samo u Hrvatskoj nego i na širem području a sve sa ciljem razvijanja svijesti o potrebi raskidanja bilo kakvih spona sa totalitarnim režimima i potrebe njihove osude.

Iz do sada navedenog proizlazi da je Predsjednikova dužnost osuda totalitarnih režima, promicanje vladavine prava i demokratskog sustava te europskih vrijednosti, a on te dužnosti, držanjem biste Tita svjesno i namjerno krši. Dakle, Predsjednik, u službenom svojstvu, krši propisane dužnosti i prekoračuje ustavne ovlasti čime su ispunjeni uvjeti koji se traže za postojanje kaznenog djela iz članka 291. st. 2. KZ-a (postojanje „službene osobe“ iz članka 87. stavak 3. KZ-a i modalitet iz članka 291. st. 1. KZ-a „Službena ili odgovorna osoba koja…prekorači granice svoje ovlasti…ili ne obavi dužnost“). Također, izjavom da neće maknuti bistu Josipa Broza Tita Predsjednik također čini ovo kazneno djelo budući da odbija učinit nešto što je dužan učiniti (maknuti bistu iz službenih prostorija državne vlasti). Osim što na opisane načine Predsjednik krši svoje dužnosti i prekoračuje granice svojih ovlasti, on za sebe, ali i drugog stječe i ostvaruje znatnu imovinsku korist.

Držanjem biste Josipa Broza Tita Predsjednik koketira sa njegovom ličnošću i zločinima te iskazuje svoje ideološko opredjeljenje usmjereno na rehabilitaciju bivšeg režima iako je u demokratskom društvu nužno eliminirati svaku simboliku, pojmove i likove koji izravno asociraju na jugokomunistički režim i njegovu glorifikaciju. Upravo kroz navedeni način Predsjednik ispunjava i drugi uvjet koji se traži za postojanje kaznenog djela iz članka 291. stavak 2. Kaznenog zakona. (pribavljanje znatne imovinske koristi sebi ili drugome).

Naime, nesporno je da je Predsjednik osoba koja je prije izbora na tu funkciju bio član Socijaldemokratske Partije (SDP) – dakle političke stranke koja je slijednik bivše komunističke partije kojoj je na čelu bio upravo Josip Broz Tito. Koketiranje Predsjednika sa likom Tita i režimom kojemu je on na čelu ne predstavlja ništa drugo nego dodvoravanje biračkom tijelu koje ima isti svjetonazor kao i Predsjednik i koji Tita smatraju herojem, a ne zločincem. U tom smislu, nesporno je da je Predsjednik, kao visokoobrazovana osoba i političar, svjestan uloge Tita u prošlom režimu i što njegova bista simbolizira. Upravo zato se nameće logičan zaključak da se Predsjednik svjesno i namjerno služi njegovom simbolikom sa ciljem ostvarenja znatne imovinske i neimovinske koristi bezobzirno na taj način zanemarujući sve svoje dužnosti poštivanje kojih mu nameće obnašanje takve službene funkcije.

Nesporno je da izbor na mjesto predsjednika Republike sa sobom nosi brojne privilegije od kojih se posebno ističe plaća Predsjednika od oko 40.000,00 kuna bruto mjesečno, što kroz 5 godina mandata iznosi oko 2.400.000,00 kuna. Osim imovinske koristi u obliku plaće Predsjednika i prava na povlašteni iznos mirovine (koja iznosi oko 20.000,00 kuna), neupitno je postojanje i ogromne neimovinske koristi koju nosi institucija Predsjednika a čija je jedna od osnovnih zadaća zastupanje i predstavljanje Republike Hrvatske u inozemstvu, primanje delegacija stranih država, sudjelovanje u radu tijela Europske Unije, stjecanje važnih poznanstava koje su temelj bilo kakvog funkcioniranja u današnjem svijetu.

S obzirom da iz navedenog proizlazi kako su ispunjeni svi elementi nužni za postojanje kaznenog djela iz članka 291. stavak 2. KZ-a a koje se progoni po službenoj dužnosti, podnositelj ove prijave predlaže Naslovu da, u svojstvu ovlaštenog tužitelja, zatraži od Ustavnog suda odobrenje za kazneni progon Ive Josipovića te isti provede te mu izrekne kaznu u skladu sa zakonom.

Zaključno, podnositelj također predlaže Naslovu da, kao ovlašteni tužitelj, u odnosu na Ivu Josipovića odredi pritvor budući da se isti može odrediti ukoliko postoje sumnje da je počinjeno kazneno djelo (a u ovom slučaju osnove sumnje postoje) i ako postoji neki od razloga za određivanje istražnog zatvora a jedna od njih je opasnost od ponavljanja djela. Da postoje osobite okolnosti koje ukazuju da će Ivo Josipović ponoviti kazneno djelo proizlazi upravo iz njegovih izjava da će bista Tita ostati u Uredu Predsjednika dok god on obavlja dužnost Predsjednika pa postoji opravdana bojazan da će opet kršiti svoje dužnosti i prekoračiti granice ovlasti, postupati protuustavno i time ispuniti sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 291. st. 2. KZ-a.

Isto tako, prijavitelj smatra da postoje dostatne osnove i da Naslov, nakon pokretanja kaznenog postupka, postupi u skladu sa člankom 98. ZKP-a i prema Ivi Josipoviću primjeni mjeru opreza zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Hrvatske budući da iz do sada izloženih razloga postoji osnovana sumnja da će, u slučaju izostanka takve mjere opreza, isti ponoviti kazneno djelo (kao što je i sam najavio) te će biti u mogućnosti utjecati na svjedoke u kaznenom postupku, budući da će u kaznenom postupku u svojstvu svjedoka biti potrebno saslušati osobe zaposlene u Uredu Predsjednika a kojima je Ivo Josipović neposredno nadređen.

Izvor: Narod.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

PENAVA ISPUNIO OBEĆANJE: HOS prvi put zajedno uz zastave brigada Domovinskog rata na čelu kolone

Objavljeno

na

Objavio

Slika koju vidite izuzetno je rijedak trenutak u HRT-ovom prijenosu kolone sjećanja u Vukovaru, kada se vidi zastava HOS.

Vukovar se nikada neće odreći branitelja i postrojbi koje su ga branile, tako ni HOS-a! U Koloni sjećanja vijorit će se njihova zastava, a sliku Jean-Michel Nicoliera s grbom HOS-a na njegovu ramenu čuvam ispred svog ureda – izjavio je u Bujici vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i tako jasno stao uz postrojbu koja je pod pozdravom ‘Za dom spremni’ branila i Grad heroj.

Penava se u program Z1 i partnerskih televizija javio uživo iz Hrvatskog doma u Vukovaru tijekom ‘Večeri pijeteta’ koji svake godine organizira Nacionalni sindikat policije.

“Niti je ikada itko pomislio – niti će se dogoditi da se Vukovar odriče branitelja i svojih postrojbi. HOS-ova zastava uvijek u sklopu svih ratnih postrojbi, predvodi Kolonu sjećanja, tako će biti i u subotu, most u središtu Vukovara nosi ponosno ime HOS-ovca Jean-Michel Nicoliera, a ispred mog ureda stoji njegova slika s grbom HOS-a na njegovu ramenu. Ne možemo ih se odreći, to bi značilo da se odričemo Domovinskog rata! Ne pričam o konotacijama pozdrava ZDS u Drugom svjetskom ratu, što se tiče Domovinskog rata – tu je stvar čista. Sviđa mi se izjava u kojoj se reklo da ako je i bilo prljavštine na tom pozdravu, branitelji HOS-a isprali su je svojom krvlju,“ rekao je Penava izvjestitelju Bujice iz Vukovara Igoru Petroviću, dodavši da pri obilježavanju Dana sjećanja uvijek daje svoj maksimum i nema razloga da i ove godine ne bude tako.

“Pozivamo sve da nam se pridruže, a oni koji ne mogu, neka upale  lampion u svom domu. Želim svima sretan put prema Vukovaru i odlasku iz njega i da u miru i sa pijetetom mislimo na žrtve, da prođemo u koloni dostojanstveno i odamo im dužno poštovanje. Koliko god se neki trudili prikazati drugačije, mi smo jedinstveni, a sve će i ove subote biti korektno i ispravno. Krenule su razne inicijative – poput one da se odjednom ne pale lampioni diljem Hrvatske i da se umjesto toga donese hrana za gladne Vukovarce… Poručujem im: gladnih Vukovaraca nema, za to smo se pobrinuli, a lampione za heroje Domovinskog rata trebamo paliti dok je svijeta i vijeka,“ zaključio je Penava, bez dlake na jeziku u Bujici., piše Priznajem.hr

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

440. obljetnica velejunačke obrane Gvozdanskog

Objavljeno

na

Objavio

Gvozdansko se treba učiti u hrvatskim školama!

U prostorijama Hrvatskog katoličkog liječničkog društva održano je predavanje u svezi početka obilježavanja 440. obljetnice velejunačke obrane Gvozdanskog od osmanlijskih i vlaških osvajača.

Predavač je bio gospodin Damir Borovčak, dipl. ing., kojeg je predstavila predsjednica Podružnice HKLD-a “Branimir Richter” Zagreb prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović, kao povijesnog istraživača i publicista. Gospodin Borovčak već gotovo dva desetljeća promiče zaboravljene povijesne činjenice, poput stradanja Gvozdanskog, Zrina, Macelja i podsjeća da je već 330. godina sveti Josip zaštitnik Hrvatskog kraljevstva, a danas hrvatske domovine i naroda. Također je idejni začetnik i pokretač sada već tradicionalnog hodočašća na Gvozdansko, koje će se 14. siječnja 2018. g. održati po deveti puta

Predavač je najprije pojasnio gdje se zemljopisno u Pounju nalazi naselje i stara zrinska utvrda Gvozdansko, a zatim s više od pedesetak slikovnih prikaza opisao sve značajke starije i novije povijesti na temu obrane Gvozdanskog. Utvrdu su gradili knezovi Šubići Zrinski, koji su dodatak svom prezimenu dobili po nedalekoj utvrdi Zrin u kojoj su stolovali. U Zrinu se i rodio velejunak Nikola Šubić Zrinski IV. koji je 1566. godine obranio Siget, a time i Beč, ali i Hrvatsku.

Njegov otac Nikola III. izgradio je Gvozdansko, koje je bila suvremena utvrda tog vremena. U Gvozdanskom je bila nadaleko poznata kovnica novca, posebno su se kovali srebrnjaci, taliri. Za te potrebe srebro se je vadilo iz obližnjih rudnika, koji su također bili u posjedu Zrinskih. Tim novcem po Europi se je kupovalo naoružanje i vojna oprema kako bi se Hrvatska obranila od stalnih najezda iz Bosne, koja je tada već bila u turskom posjedu. Predavač je napomenuo da su prije turskih najezda na Europu, hrvatski kraljevski gradovi bili Bihač, Jajce i Banja Luka, u kojima se također kovao hrvatski novac. Tako su Zrinski kroz naraštaje branili Pounje od navale Turaka. S njima su prodirali i Vlasi, koji su Turcima služili kao pljačkaške horde za nabavku hrane i potrepština. U kasnijim stoljećima Vlasi su uglavnom prešli na srpstvo, pod utjecajem velikosrpske politike i uz pomoć SPC-e.

foto: hkld

Vojnu obranu Gvozdanskog činili su svega 20-tak banskih vojnika uz oko 300-tinjak rudara, kovača te muškog i ženskog pučanstva iz okolnih sela. Kapetane obrane Gvozdanskog iz 1577. godine zabilježila je povijest. Njihova su imena poznata i to su bili: Damjan Doktorović, Juraj Gvozdanović, Nikola Ožegović i Andrija Stipšić. Njih je zapisao osvajač, turski kapetan Ahmed aga Veletanlić, koji je pod vodstvom Ferhat paše Sokolovića s oko 10.000 napadača tri mjeseca osvajao Gvozdansko. Te godine bila je nemilosrdno hladna zima, konji su se smrzavali bez pokrivača, a nije se moglo preživjeti bez velikih vatri u taboru.

U takvim nemogućim uvjetima, poslije tri mjeseca odupiranja, Gvozdansko je imalo još svega 30-tak iscrpljenih branitelja. Branitelji Gvozdanskog imali su u razmacima tri ponude za napustiti obranu i otići na slobodno područje ostataka Hrvatske. Sve tri ponude su odbili, posebno onu najizazovniju na Božić 1577. Branitelji nisu posustali ni zbog nedostatka pomoći, ni zbog nedostatka baruta, ni zbog ranjavanja, ni zbog iznemoglosti bez hrane i vode, već su se u noći 12./13. siječnja 1578. godine smrznuli zbog nedostatka ogrijeva! To nije priča, nije bajka, nije legenda, već istina koju je zapisao neprijatelj – turski napadač, koji im je i odao najveću počast pokopom po katoličkom obredu, istaknuo je Borovčak.

“Zbog tih činjenica, smatram, da je to hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora. Primjera je bilo u povijesti i prije i kasnije, no smrznuta obrana nigdje u svjetskoj povijesti nije zabilježena”, kazao je Borovčak.

Danas o tragediji i junaštvu Gvozdanskog malo koji Hrvat išta znade, rekao je predavač. U školama se ne uči da je hrvatski političar i književnik Ante Tresić Pavičić autor najduljeg hrvatskog epa, ikada napisanog, o najviteškijem i najnevjerojatnijem djelu u povijesti čovječanstva.i Nakon tri godine rada, od 1937. do 1940. ostvario je svoje životno i povijesno djelo, hrvatski ep Gvozdansko sastavljen od 21 406 rimovanih deseteraca u 32 pjevanja. U svom predgovoru autor navodi kako ne poznaje u povijesti čovječanstva uzvišenijeg primjera vršenja dužnosti prema Bogu, prirodi i djedovini od onoga na Gvozdanskom. Ističe činjenicu da se hrvatski velikaši i plemići, osim vrlo rijetkih iznimaka, nisu iseljavali da izmaknu navalnom barbarstvu, te su uzorno ginuli. Tumači da u Hrvatskoj nije bilo ropstva, seljak je posjedovao svoju zemlju, a plemićku je obrađivao pod određenim uvjetima. U Banovini je bilo nešto teže, ali ni tu ropstva nije bilo, a hrvatski plemići su bili obično vrlo humani, dok su najveći silnici bili uljezi sa sjevera. Za vjerovati je da zato jer nisu bili roblje, rudari i težaci Gvozdanskog nisu željeli predati grad turskim osvajačima. Bez povijesnog ponosa nema narodne svijesti, poručuje u predgovoru svog djela Ante Tresić Pavičić. Zamisao i radni zanos autora bio je probuditi hrvatski narodni ponos. No, ep je objavljen tek nakon šest desetljeća od svog ostvarenja (!), dakle tek 2000. godine. Iako se u epu pjeva o velikoj tragediji branitelja Gvozdanskog, to velebno književno djelo ostaje nedovoljno poznato, najvjerojatnije zbog političkih okolnosti koje su nastupile iste godine kad je knjiga i objavljena.

Na završetku predavač Damir Borovčak je iznio i neke novije primjere velejunaštva iz obrambenog Domovinskog rata, poput bitke za spašavanje civila u Pounju 26. srpnja 1991. i veličanstvenu obranu Vukovara… Zaključno, pozvao je sve prisutne na svetu misu za branitelje Gvozdanskog u petak 12. siječnja 2018. u 18 sati u zagrebačkoj katedrali, a poslije mise održati će se i već tradicionalni koncert “Sjećanje na Gvozdansko” na kojem će nastupiti Simfonijski orkestar Hrvatske vojske. Također predavač je svima preporučio i odlazak na IX. spomen-hodočašće na Gvozdansko u nedjelju 14. siječnja 2018. s autobusima iz Zagreba. Svi koji su zainteresirani za navedeno hodočašće mogu se javiti tajnici HKLD-a gdji. Slavici Grubišić, tel. 01 4817 537; mobitel: 095 553 8685; e-mail: [email protected]

prof. dr. sc. Danica Galešić-Ljubanović

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari