Pratite nas

Očekujemo poplavu uhićenja i osuda hrvatskih ratnih profitera!

Objavljeno

na

Iako je već prošlo 23 godine od početka srpske agresije na Republiku Hrvatsku, još nismo saznali kada je i gdje počeo hrvatski Domovinski rat. Međutim, napokon smo doznali  ime prvog hrvatskog ratnog profitera! Riječ je o bivšem premijeru dr. Ivi Sanaderu. Njega je za ovo kazneno djelo pravomoćno osudio i Vrhovni sud RH. Bravo suci, DORH, Uskok, policija, tajni i ini organi, i kako se sve već ne zovu službe koje proganjaju, tuže i sude.

Sanader na Zupanijskom sudu 300911S obzirom da za ratno profiterstvo koje se odnosi na hrvatski Domovinski rat nema zastare, sada očekujemo pravu poplavu tužbi i osuda hrvatskih ratnih profitera. Naime,  u svakoj malo većoj sredini postoje i djeluje najmanje pet, deset ili više osoba koji su se enormno obogatili tijekom Domovinskoga rata, dakle dok su drugi ostajali bez svega, čak i svojih života, s nestrpljenjem očekujemo tko će u Hrvatskoj biti DRUGI osuđeni ratni profiter, jer nemoguće je i nezamislivo da smo u proteklom ratu imali samo jednoga, i to premijera države!

Gdje su primjerice oni koji su kupovali tvornice i zemljišta za jednu kunu, zatim ih prodavali za enormne sume, izbacivali na ulicu na stotine tisuća radnika, (pa i “bezbroj” hrvatskih branitelja), gdje su oni koji nisu ni rata vidjeli a danas imaju vile, skupe automobile, jahte, debele bankovne račune…? Ako sve ostane samo i isključivo na Sanaderu to ne će biti ništa drugo nego obični balkanski krčmarski politički obračun, odnosno neka vrste “osvete”, a najmanje ratno profiterstvo.

Sjetimo se na koji su se način partizani nakon II. svjetskog rata obračunavali sa ratnim profiterima. O tome su snimljeni i mnogi filmovi i napisane brojne knjige. Josip Broz Tito, zar ne razni mesići i fumići, ni u tom pogledu se nije “držao zakona kao pijan plota”, pa je svatko svakoga mogao optužiti za ratno profiterstvo, a taj je obično, ako je samo na njega pokazan prst, bez suda i suđenja istog trenutka ostajao bez čitave imovine, bio ubijen poput psa, ili u najboljem slučaju završio je na nekom od Golih Otoka. Obitelj tog zločinca bila je obilježena za “čitavu vječnost”, tako da je bilo  slučajeva, i to brojnih, gdje su partizani sa svojom bližom i daljnjom rodbinom jednostavno useljavali u obiteljske kuće tih tzv. ratnih profitera, a ono što je najžalosnije i najsmješnije je to da u njima žive i danas.

Tito, taj okrutni zločinac, jedan od deset najvećih na svijetu, je krao, ali, kako su govorili,  i nama je dao!

Dr. Ivo Sanader ne može biti jedini osuđeni ratnih profiter u Domovinskome ratu. Sad kad je napokon krenula (?) hajka i na te i takve ljude ne smijemo dopustiti da sve ostane na bivšem premijeru. Neka nas ne zamagljuju da ratne i ine profitere nije lako razotkriti. Dovoljno je pogledati što je čovjek imao početkom devedesetih, a što ima danas. Ako je primjerice jedan Todorić do 1990. posjedovao na stotine firmi i zapošljavao nekoliko desetina tisuća radnika (navodno se bavio uzgojem cvijeća) onda je normalno da taj čovjek nije nikakav profiter, ali ako je… Itd., i tako redom.

Mnogi Hrvati su dali svoje živote za slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku državu, a za najveći broj njih uopće se i ne zna, ali zato se u svakoj sredini zna tko nije bio sudionik rata, a ima to što u Americi ne bi mogao zaraditi  ni za tri života. Dakle, matematika je jednostavna. Pitanje je samo: što se čeka? Što se čekaaaaaa? Oni koji su trenutačno na vlasti sada će “potrošiti” cijeli mandat  na ukazivanje Sanadera kao profitera, a uzgred će zbog tog neopravdano blatiti i sve članove HDZ-a. Ne, ne želimo pristati na taj dim i maglu, želimo crno na bijelo na optuženičkoj klupi “nove Sanadere”. Međutim, da bi prikrili ratne i ine profitere u nas namjerno okreću ploču pa se kao lešinari bacaju na hrvatske branitelje, traže u njima krivce što su branili i obranili hrvatsku Domovinu, izmišljaju im optužbe, dok im ratni profiteri izmiču kroz prste kao pijesak. Namjerno.

Nema tu nikakve slučajnosti.

Ne znamo, jesmo li bili jasni ili nismo, ali jedan ratni profiter je uhićen i osuđen, a što je s drugima, gospodo i gospođe, i drugovi i drugarice?

Mladen Pavković  (UHBDR91.) / kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći, ta plava skamenjena vječnost

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u selu Drinovci kod Gruda rodio se Antun Branko Šimić – jedan od najvećih hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Pučku školu pohađao je u rodnim Drinovcima. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završavio je u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega, upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokrenuo je i treći časopis, Književnik.

 

Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je od tuberkuloze pluća, u 27. godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.

Danas se najznačajnijom ostavštinom Antuna Branka Šimića smatra njegova zbirka pjesama ”Preobraženja”, objavljena 1920. godine. To je zbirka u kojoj je objavio samo 48 pjesama, među kojima su i neke njegove rane pjesme, ali ih je Šimić prije objavljivanja preradio. Ova zbirka pjesama uzrokovala je zaokret ne samo Šimićevog, već i cjelokupnog hrvatskog pjesništva u smjeru neoklasicizma.

A.B. Šimić u jednoj svojoj pjesmi opjevao je Široki Brijeg, točnije Brijeg, mjesto gdje se nalazi Crkva Uznesenja BDM, a mnogim Širokobriježankama i Širokobriježanima je ovo najljepša pjesma o Širokom Brijegu.

Pjesma jednom Brijegu

Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled
dok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste ništa
Tek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i čovjek.
Ja nikad neću znati gdje se sastaje naš različiti smisao.

Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom.
Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noći ga ne vidim. Svi smo duboko u noći
Al znadem: on je tu! Ko ćutanje je težak.

Mi rastat ćemo se tuđi jedan drugom.
Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći,
ta plava skamenjena vječnost.

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari