Pratite nas

Iz Svijeta

Ogorec: Srbija očito smatra da je suverenost Crne Gore samo privremena situacija

Objavljeno

na

Stotine tisuća ljudi na ulicama Teherana oplakuju generala Sulejmanija. Iran je proglasio trodnevnu žalost zbog američkog ubojstva utjecajnog generala. U ovom trenutku teško je predvidjeti kako će Iranci uzvratiti, odnosno hoće li Amerikanci u tom slučaju udariti na 52 cilja diljem iranske države. Gost emisije Studio 4 bio je Marinko Ogorec, vanjskopolitički analitičar, koji je komentirao situaciju u Iranu, Crnoj Gori i Austriji.

Marinko Ogorec ističe kako su tenzije između SAD-a i Irana vrlo velike.

– Radi se o opasnom presedanu. Ovo je prvi put da jedna suverena država kao što je SAD sebi dozvolila atentat na jednog legitimnog postavljenog vojnog lidera jedne druge suverene samostalne države. Ubojstvo Sulejmanija došlo je nekoliko dana nakon vojno-pomorskog manevra koji su provodili združeni sastavi Irana, Rusije i Kine. Formalni razlozi zašto je Sulejmani ubijen poprilično su nerelevantni, smatra Ogorec.

Vanjskopolitički analitičar Marinko Ogorec upozorava kako se treba plašiti dvostrukih mjerila u svijetu.

– Politika i uloga SAD-a pretvorila se iz globalnog ili međunarodnog policajca u međunarodnog huligana. SAD si uzima za pravo da radi što hoće na globalnom planu jer smatra da to može. SAD se naziva demokratskom zemljom, a radi sve samo ne demokratske poteze, dodaje Ogorec.

Iranci su svjesni da ne mogu ići u simetrični sukob sa SAD-om, naglašava Marinko Ogorec.

– Nisu dorasli američkoj vojnoj moći. Toga su duboko svjesni. Neće doći do velikog sukoba, rata između Irana i SAD-a. Bit će ozbiljnijih tenzija na prostoru Bliskog istoka. Iran ima opciju zatvoriti Hormuški tjesnac, tad bi cijene nafte otišle vrtoglavo u nebo. Irancima to nije u interesu. Tražit će vojnu i diplomatsku pomoć od svojih saveznica Rusije i Kine s kojima su nedavno i realizirale vojno-pomorske vježbe, kaže Ogorec.

Ogorec smatra kako je atentat na Sulejmanija ujedinio Irance.

– Iranski narod počeo je podržavati svoje vodstvo, postao je znatno homogeniji i samim tim znatno opasniji nego što je bio, dodaje Ogorec.

Tenzije u Crnoj Gori

Ogorec kaže kako postoje tenzije u Crnoj Gori.

– Sukob vjerojatno neće eskalirati i pokušat će se nekako smiriti. To pokazuje samo neku drugu situaciju. Srbija se očito još nije odrekla Crne Gore kao svog integralnog djela. Srbija očito smatra da je suverenost Crne Gore samo privremena situacija. Tenzije unutar pravoslavnih crkava Srbije i Crne Gore zbog imovine dobra su podloga za rast tih tenzija, za bujanje velikosrpskih težnji, ističe Ogorec.

Austrija i migrantska politika

– Austrija ima sasvim drugu migracijsku politiku nego Njemačka. Austrija ima puno oštriju retoriku i operativnu politiku prema ilegalnim migracijama. Austriji je u interesu da se takva politika nastavi, zaključuje Marinko Ogorec.

 

Završni čin emancipacije Crne Gore od Srbije; Velikosrpska ideja ponovno u ofenzivi

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Europska agencija za lijekove: Klorokin i njegov derivat namijenjeni samo za ‘hitne programe’

Objavljeno

na

Objavio

Antimalarik klorokin i njegov derivat hidroksiklorokin mogu se primjenjivati u liječenju Covida-19 samo u kliničkim ispitivanjima i u “hitnim programima”, upozorila je u srijedu Europska agencija za lijekove (EMA).

Nekoliko zemalja svijeta omogućilo je da se pacijentima oboljelim od koronavirusa propišu antivirusni lijekovi, ne čekajući rezultate kliničkih ispitivanja koja se upravo provode o njihovoj djelotvornosti.

Premda rezultati prvih istraživanja u Francuskoj i u Kini obećavaju, učinkovitost klorokina i hidroksiklorokina “još treba dokazati” i te se aktivne tvari smiju primjenjivati u liječenju Covida-19 samo u slučaju krajnje nužde, ističe europska regulatorna agencija.

“Jako je važno da u liječenju Covida-19 pacijenti i medicinsko osoblje koriste klorokin i hidroksiklorokin samo kod odobrenih indikacija i u okviru kliničkih ispitivanja i hitnih programa na nacionalnoj razini”, obrazlaže.

SAD odobrio liječenje Covida-19 klorokinom i hidroksiklorokinom u bolnicama

I klorokin, sintetski derivat kinina i hidroksiklorokin koji se uglavnom primjenjuje u liječenju lupusa i reumatoidnog artritisa, mogu imati teške nuspojave, napose ako se uzimaju u većoj dozi od preporučene ili zajedno s drugim lijekovima.

“Ne smiju se uzimati bez recepta i bez liječničkog nadzora i ne smiju se propisivati bez odobrenih indikacija osim u okviru kliničkih ispitivanja i protokola odobrenih u pojedinoj zemlji”, dodaje EMA.

Prevelika očekivanja koja postoje u vezi s tim lijekovima potiču zabrinutost za redovitu opskrbu pacijenata koji se liječe hidroksiklorokinom. (Hina)

Što je klorokin i može li pobijediti koronavirus?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europska komisija predlaže skraćeno radno vrijeme za spas radnih mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija (EK) najavila je u srijedu program skraćenog radnog vremena za koji će jamčiti zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike.

“To je europska solidarnost na djelu. Za Italiju, Španjolsku i druge. To je za budućnost Europe”, rekla je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen o tom novom instrumentu pod nazivom “Sure”.

On je sličan instrumentu koji su koristile neke članice tijekom financijske krize 2008., poput njemačkog programa Kurzarbeit.

Prema tome modelu, država je plaćala dio radničkih plaća, što je omogućilo tvrtkama da zadrže radnike i smanje troškove za vrijeme krize. Za sada nema pojedinosti odakle će se namaknuti novac za taj instrument.

“Ideja je jednostavna. Ako nema narudžbi i tvrtke nemaju posla zbog privremenog eksternog šoka poput koronavirusa, one ne otpuštaju radnike nego oni ostaju zaposleni iako ima manje posla. U slobodno vrijeme radnici bi se mogli naučiti, primjerice, novim vještinama koje će koristiti i kompaniji i njima samima”, kaže predsjednica komisije.

Ursula von der Leyen dodaje da je to lekcija naučena iz prethodne financijske krize kada su zemlje članice koje su imale takav instrument pomogle milijunima ljudi da zadrže posao i tvrtkama da prebrode krizu.

“To je ublažilo posljedice recesije, zadržalo ljude na poslu i omogućilo tvrtkama da se vrate na tržište s novom snagom”, istaknula je.

Nakon što se kriza s pandemijom završi i ukinu ograničenja kretanja i okupljanja, radnici će se moći vratiti na puno radno vrijeme.

“To je ključno za ponovno pokretanje gospodarskog motora Europe. Komisija će ovaj tjedan predložiti novi instrument za potporu skraćenom radnom vremenu”, rekla je von der Leyen.

Dodala je da će taj program omogućiti radnicima plaću tijekom krize kako bi mogli plaćati stanarinu i kupovati ono što im je potrebno te će pozitivno utjecati na gospodarstvo. (Hina)

Rat protiv virusa: Poludiktature, izvanredna stanja i policijski sati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari