Pratite nas

Kronika

Okončana akcija MUP-a USK u Bihaću – Migrantima oduzeto 49 komada hladnog oružja

Objavljeno

na

Okončana je akcija MUP-a USK-a, čiji su službenici od jutros pretresali privremeni migracijski centar Đački dom u bihaćkom naselju Borići.

49 komada različitih veličina hladnog oružja, noževa, britvi, zatim šipke kojima se mogu nanositi tjelesne povrede, više paketića ‘zeljaste materije’ ‘koja asocira na marihuanu’. Privedeno je više osoba nad kojima je provedena kriminilastička obrada, a koji su sinoć sudjelovali u masovnoj tuči u Đačkom domu.

Podsjetimo, sinoć je grupa od desetak migranata napala i policijske službenike MUP-a USK-a koji su bili pozvani da zaustave masovnu tučnjavu do koje je došlo prilikom dijeljenja večere u Domu.

Tom prilikom, da bi zaštitio sebe, kolege, zaštitare koji rade na osiguravanju Doma te ostale migrante, policijski službenik je ispucao hice upozorenja.

Oštećeni su i službeni policijski automobili, kao i vozilo zaštitarske službe.

 

Priopćenje MUP-a USK:

Sa svakodnevnim povećanjem broja migranta na područje Unsko-sanskog kantona, došlo je i do pogoršanja sigurnosne situacije a posebno na području grada Bihaća gdje je povećan broj krivičnih djela počinjenih od strane migranta. Uprava policije MUP USK-a poduzima sve mjere i radnje na kontroli i nadzoru ilegalnih migranta te kako bi održala povoljnu sigurnosnu situaciju.

Sinoćni ( op.a. 08.10.2018), masovni fizički sukob migranta smještenih u Đačkom domu u Borićima, i nakon što je veća grupa migranta upotrebom podesnih predmeta i kamenja napala policijske službenike i tom prilikom oštetili službeno vozilo MUP USK-a i vozilo zaštitarske agencije, policijski službenik je ispalio četiri hitca upozorenja kako bi zaštitio život policijskih službenika i svoj život.

U vezi navedenog događaja, dana 09.10 .2018 godine, po naredbi Općinskog suda u Bihaću, policijski službenici Uprave policije MUP USK-a, otpočeli su još jednu policijsku akciju „Pretres“ lica i objekta koje koriste migranti a radi se o objektu „ Đački dom“ u Borićima kao i šatorskog naselja pored same zgrade s ciljem pronalaska predmeta koji potiču iz krivičnog djela, predmeta koji mogu poslužiti u izvršenju krivičnog djela kao i predmeta koji se oduzimaju u skladu sa Zakonom o prekršajima.

U provođenju ovih aktivnosti Uprava policije MUP-a USK angažirala je oko 170 policijskih službenika – pripadnika Jedinice policije za podršku, Policijske stanice Bihać, svih ostalih Policijskih stanica u sastavu Uprave policije te Sektora kriminalističke policije.

Prilikom pretresa, policijski službenici pronašli su i privremeno izuzeli: određenu količinu zeljaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnu dr0gu „Cannabis sativa L“, 49 noževa raznih veličina, džepni noževa, više metalnih šipki, kao i drugih predmeta pogodnih za nanošenje povreda. Više lice za koje postoji osnovi sumnja da su učesnici sinoćnjeg masovnog fizičkog obračuna su privedeni u policijsku stanicu Bihać gdje je nad istima provedena kriminalistička obrada, priopćeno je iz MUP-a USK.

Masovna tuča među migrantima u Bihaću, policija morala uporabiti oružje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Raspisana tjeralica za migrantom koji je silovao djevojku s posebnim potrebama

Objavljeno

na

Objavio

Policija još uvijek traga za maloljetnim migrantom koji je pobjegao iz Prihvatnog centra i koji je zaražen HIV-om.

Migrant porijeklom iz Pakistana koji je dobio odgojnu mjeru zbog silovanja djevojke s posebnim potrebama krajem prošle godine, zaražen je HIV-om i pobjegao je iz Prihvatnog centra u Hadžićima kraj Sarajeva, piše Dnevni avaz.

Sud u Bihaću prenio je medijima da se na tom sudu vodio postupak protiv maloljetnog D.A. i da je pravomoćno okončan izricanjem odgojne mjere zbog kriminalnog djela spolnog odnosa s nemoćnom osobom.

Kako je migrant završio u bolnici na Koševu (Sarajevo), otamo je prebačen u Prihvatni centar, otkuda je pobjegao i ponovno se pojavio u Bihaću. Kako je u međuvremenu došla naredba za uhićenjem, on je ponovno lociran, ali kada su došli po njega, njega nije bilo u Prihvatnom centru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Preminuo akademik Marko Samardžija

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. veljače u Zagrebu je u 72. godini života umro akademik Marko Samardžija, istaknuti hrvatski jezikoslovac, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i voditelj Akademijinog Zavoda za lingvistička istraživanja, priopćili su iz HAZU-a.

Profesor Samardžija bio je autor zapaženog priloga o Rječniku govora santovačkih Hrvata Živka Mandića u ovogodišnjem Hrvatskom iseljeničkom zborniku Hrvatske matice iseljenika.

Marko Samardžija rodio se 2. rujna 1947. u Vođincima kod Vinkovaca gdje je pohađao osnovnu školu, a srednju ekonomsku školu završio je u Vinkovcima. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti te filozofije (1971.), magistrirao (1977.) i doktorirao (1986.). Radio je kao profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1971. do 1973., a zatim prelazi na Katedru za suvremeni hrvatski književni jezik (hrvatski standardni jezik) gdje 1973. postaje asistent, 1978. znanstveni asistent, 1987. docent, 1992. izvanredni profesor, a 1998. redoviti profesor. Bio je predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik od 1992. do 2006., a od 1996. do 1998. i pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umirovljen je 2017. Od 2000. do 2001. Bio je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za filološke znanosti, izabran je 2018. kada je postao i voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU.

Akademik Marko Samardžija bio je autor, urednik i priređivač oko 30 znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Objavio je sljedeće autorske knjige: Ljudevit Jonke (1990.), Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1993.), Filološki portreti (1993.), Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika (udžbenik za 4. razred gimnazije, više izdanja 1995.‒2000.), Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika (1997.), Hrvatski jezik 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije (više izdanja 1998.‒2008.), Jezikoslovni razgovori (2000.), Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti (u suradnji s Antom Selakom, 2001.), Nekoć i nedavno ‒ odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika (2002.), Piščev izbor (2003.), Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika (2. prošireno izdanje, 2004.), Hrvatski kao povijesni jezik (2006.), Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (2008.), Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko (2010.), Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.-1941., 2012.) te Srpsko ‒ hrvatski objasnidbeni rječnik (2015.)

Među važnija Samardžijina urednička i priređivačka izdanja spadaju knjige Jezični purizam u NDH ‒ jezični savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik (1993.), Izbor iz djela Pavla Rittera Vitezovića (1999.,) Izbor iz djela Matije Antuna Relkovića, (1999.), Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (1999., Filološke sitnice i pabirci Ivana Broza (2000.), Jezikoslovne rasprave i članci F. Ivekovića, I. Broza, T. Maretića, V. Rožića, M. Rešetara, N. Andrića, D. Boranića i A. Radića (2001.), Hrvatske jezične i pravopisne dvojbe Marijana Stojkovića (2005.), Hrvatski jezik u XX. stoljeću (zbornik radova; 2006.), Dani Julija Benešića II. (zbornik radova, 2006.), Bizovačko narječje Adolfa Bratoljuba Klaića (2007.), Donjosutlanski kajkavski ikavci (2008.), Dani Julija Benešića III. (zbornik radova, 2008.), Hrvatski pravopis ‒ po određenju kr. zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu Ivana Broza (2014.), Jezične bilješke Antuna Šimčika (2015.) te Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. – 2017. Vijesti, komentari, osude, zaključci. U povodu 50. obljetnice donošenja ( 2017.).

Bio je gost lektor na Sveučilištu u Kölnu akademske godine 1977./1978. i 1978./1979., gost docent na istom sveučilištu akademske godine 1986./1987. i 1987./1988., gost profesor na Visokoj pedagoškoj školi D. Berzsenyija u Szombathelyu (ljetni semestar 1996.), na Sveučilištu u Mostaru (od 1995. do 2003.) i na Sveučilištu u Pečuhu (ljetni semestar 2004.) te gost predavač na sveučilištima u Budimpešti, Katowicama, Ljubljani, Poznanju, Varšavi i Skoplju.

Bio je sudionik međunarodnih slavističkih kongresa u Bratislavi (1993.), Krakovu (1998.), Ljubljani (2003.), Ohridu (2008.) i Minsku (2013.), kao i hrvatskih slavističkih kongresa u Puli (1995.), Osijeku (1998.), Zadru (2002.), Varaždinu (2006.) te u Vukovaru i Vinkovcima (2014.).

Od 1995. akademik Marko Samardžija bio je član Međunarodne komisije za slavenske književne/standardne jezike i Međunarodnog slavističkoga komitet od 2008., a od 2009. do 2012. i član Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari