Pratite nas

Pregled

Okršaj Kuščevića i Željke Markić o potpisima i referendumu

Objavljeno

na

U Ministarstvu uprave održana je prva sjednica radne skupine za izmjene Zakona o referendumu. Njima bi trebali biti precizirani rokovi za prikupljanje i kontrolu potpisa te rokovi u kojima Hrvatski sabor mora odlučiti hoće li o nekom pitanju biti raspisan referendum. Koliko potpisa treba skupiti za referendum? U kojem bi smjeru trebale ići izmjene i treba li mijenjati i Ustav?

U HRT-ovoj emisiji ‘Otvoreno’ urednika i voditelja Damira Smrtića gostovali su ministar uprave Lovro Kuščević, saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk, predsjednica Udruge “U ime obitelji” Željka Markić, potpredsjednik Sabora i zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak.

Na pitanje kako je prošao prvi sastanak radne skupine za izradu novog Zakona o referendumu ministar Kuščević je rekao jako dobro.

– Odazvali su se svi stručnjaci koji su u radnoj skupini. Ministarstvo uprave je pred njih iznijelo probleme s kojima smo se suočili, pravne praznine i zamolili stručnjake da daju prijedloge rješenja kako bi zakon o referendumu zaživio u punom obliku. HDZ i Vlada pozdravlja referendum kao jedan dobar institut izražavanja mišljenja naših birača, koji nekad može biti dobar korektiv politici. Plan je da zakon bude na Vladi do kraja ožujka, eventualno u travnju. Zaista nam je važno da se uredi ova važna demokratska procedura, rekao je.

– Postoje pitanja koje su abrogativne naravi, koje mijenjaju zakone. Oni referendumi koji mijenjaju zakone, bilo organske, bilo redovite trebali bi imati drugačiji postotak kvoruma nego što ima ustavni zakon. Ustavni bi morali imati 40% ili čak 50% izlazaka (od ukupnog broja birača), a drugi bi mogli i s 25% izlazaka. Treba postaviti pravila jer ovdje gotovo da i nema. Treba biti obostrano povjerenje onih koji skupljaju i onih koji broje glasove, rekao je Radin.

Na pitanje u kojem bi smjeru trebale ići izmjene zakona o referendumu Bauk je rekao da je 28. svibnja 50 zastupnika potpisalo prijedlog odluke o pristupanju promjene Ustava RH koje se tiču izmjene članka 87 stavka 3 i dodavanja još 4 stavka u tom članku kojim bi se propisalo prvo o tome o čemu se ne može raspisivati referendum.

– Još smo propisali da za različite razine odluka budu različit broj glasova. Tako npr. za promjenu ustava da se mora izjasniti više od 50% ukupnog broja birača, za promjenu organskog zakona više od 40% od ukupnog broja birača i za promjene običnog zakona, akta ili odluke 25% od ukupnog broja birača. To bi referendumsku regulativu značajno dopunilo. Sličan prijedlog je bio u ustavnim promjenama 2013. godine ali nisu na kraju donesene, rekao je Bauk.

– U radnoj skupini za izradu zakona nema profesora ustavnog prava i nema predstavnika građanskih inicijativa. To je odraz smjera u kojem će ići priprema novog zakona o referendumu. Slušajući ministra Kuščevića doista čovjeku dođe toplo oko srca, kako je vama stalo do toga da građani iznose svoju volju da sudjeluju u direktnoj demokraciji.

U procesu građanske inicijative Narod odlučuje su svi oni prijedlozi koje je inicijativa davala koji su služili tome da se popune te rupe i da se omogući dobar i transparentan način pregleda potpisa ministar Kuščević ih je osobno odbijao. Predloženo je da se da na pregled Državnom izbornom povjerenstvu, predloženo je da se omoguće promatrači, GI Narod odlučuje pripremila je pravilnik u kojem je utemeljila svoje prijedloge na koji se način validiraju potpisi odnosno da je ključ onoga što građani izražavaju kad daju svoj potpisi namjera da se raspiše referendum.

Mogu reći da je u ovim okolnostima u kojima je GI prikupila 10% više od 10% potpisa u kojem je ministarstvo proglasilo nevažećim 40.000 potpisa priča o tome da je stalo ovoj Vladi premijera Plenkovića i ministra Kuščevića do toga da ljudi imaju priliku izraziti što misle zvuči kao da se rugate građanima i inicijativama. Utvrdili ste da ne priznajete potpise, da se nečitko potpisalo 40.000 ljudi. Niste dopustili da se potpisi pregledaju, niste dopustili da se revidiraju. Da je bilo tko to napravio u okvirima političke borbe kad se borite ući u Sabor ili kad prebrojavate glasove to bi bio svjetski skandal, bila je oštra Markić.

– U okolnostima u kojima za prvo referendumsko pitanje nedostaje 0,8%, a za drugo pitanje 2% ne omogućiti pregled potpisa na način na koji se to radi i onda pričate da vam je stalo do referenduma. Ja mislim da Vam to nitko razuman u hrvatskoj ne vjeruje, naglasila je Markić.

– Nije na gospođi Markić da meni vjeruje ili ne vjeruje. Razumijem da mi ne vjeruje, krenuo je odgovarati na optužbe ministar Kuščević.

– Ne ja pa nitko vam ne vjeruje, upala je u riječ Markić.

– Vidimo da ne vjeruje ustavnim sucima. O broju prikupljenih glasova slavodobitno ste objavili da ste skupili 377.635 glasova, da bi ste nakon samo sedam dana predali 390.000. Broj je narastao za 14.000 u pet dana. Za razliku od gospođe Markić i za razliku od inicijative Narod odlučuje mi smo izabrani od naroda. Mi smo predstavnici naroda, dobili smo legitimitet, uzvratio je ministar Kuščević.

– Gospođa Markić je pokušala 2015. ući u Sabor, naravno da nije prešla niti u jednoj izbornoj jedinici izborni prag. Mi smo izabrani od naroda i mi to povjerenje narodu vraćamo. Ova vlada je napravila strašno dobar i transparentan posao. Vjerujemo svim institucijama. Zapitajmo se tko govori istinu, rekao je Kuščević.

Ni Markić nije ostala dužna, opravdavajući rast broja potpisa. Rekla je kako je broj potpisa stizao je iz različitih krajeva zemlje te nastavila raspravu.

– Nije normalno da zapisnik Sabora na putu od sabora do ministarstva uprave pogubi određeni broj knjiga i prebacuje iz kutije i kutiju. Nije ono što je za očekivati da vaše ministarstvo, vi koji ste se kao ministar izjasnili protiv ove GI o njoj lagali u medijima, optuživali za krivotvorenje, da vi kao zainteresirana strana brojite glasove i onda ne dopustite da se to pogleda, rekla je Markić.

– Nažalost je istina što ste rekli da imamo puno problema s ustavnim sudom odnosno s predsjednikom Ustavnog suda. Zašto? Zato što se on jučer postavio u poziciju vašeg glasnogovornika. Reći ću vam zašto. Jučer je čelnik ustavnog suda izjavio da Sabor može odlučiti ne raspisati referendum. Godine 2014. taj isti Šeparović je digao ruku za rješenje ustavnog suda u kojem stoji slijedeće: “Sabor nije ovlašten donijeti odluku kojom bi se odlučilo da državni referendum neće biti raspisan…”.

Tu se umiješao Bauk rekavši da je teško je arbitrirati između Markić i HDZ-a i da će paziti na retoriku.

– Ovo što govori Markić je u drugom slučaju. Ta odluka i rješenje Ustavnog suda je kad je evidentno da je prikupljeno dovoljno potpisa i onda Sabor bez Ustavnog suda ne može odlučiti da neće raspisati referendum – to je malo drugačija situacija. Da Vas malo ohrabrim Vlada je napravila posao za koji ju je zadužio Sabor i tek će Sabor odlučiti hoće li taj posao vladi verificirati ili ih poslati na popravni. Ja ću se truditi da iza ovog dijela potpisa ne bude nikakve sjene. Ono što sam vidio iz izvješća Vlade mislim da su napravili više-manje u redu, ali ako imate neki element na koji treba posebno obratiti pažnju molim Vas da dostavite meni ili kolegi Podolnjaku konkretno, rekao je Bauk.

Podolnjak je rekao da je prijedlog SDP-a na dnevnom redu i jednog dana će se pojaviti na raspravi.

– Mi ga ne podržavamo jer je restriktivan. Prijedlog ne slijedi kodeks dobre prakse u području referenduma Vijeća Europe i to ćemo elaborirati ako se pojavi na dnevnom redu. Želimo zakon o referendumu koji će omogućiti građanima da bez svih ovih silnih prepreka mogu prikupiti potpise u skladu sa zakonskim rokovima, predati ih i imati referendum. U zakon treba ugraditi sedam točaka i Most će ga podržati: 1) produžiti rok za prikupljanje potpisa na 60 do 90 dana. 2) Omogućiti potpisivanje na svim mjestima gdje je dopušteno javno okupljanje, 3) jednostavniji obrazac bez OIB-a, možda samo broj osobne iskaznice, 4) onemogućiti opstrukciju lokalne samouprave na način na koji se to događalo u ranijim prikupljanjima potpisa uskraćivanjem mjesta, naplatom javnih prostora itd. 5) Propisati obavezno sve rokove kako se ne bi moglo odugovlačiti u postupcima provedbe referenduma, 6) ispravnost potpisa povjeriti DIP-u uz sudjelovanje GI i na kraju 7) sudbena zaštita u predreferendumskoj fazi, nabrojao je uvjete pod kojim a bi Most podržao zakon.

Ministar Kuščević rekao je kako mu je drago da su se okrenuli temi koja je budućnost. Nije mogao ne uzvratiti na paljbu Željke Markić koja je iznosila optužbe da nisu mogli dobiti uvid u nepriznate potpise.

– Sa svojim ponašanjem bacili ste ljagu na svih 400.000 ljudi koji su pošteno potpisali. Ti ljudi imaju razloga nikad vam više ne pokloniti povjerenje u nijednom procesu, rekao je, nakon čega je još neko vrijeme nastavljena razmjena okršaja Markić-Kuščević.

 

Ustavni sud odbacio tužbe GI Narod odlučuje i GI Istina o Istanbulskoj

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Uvjeren sam da će Stepinac biti proglašen svetim

Objavljeno

na

Objavio

Teme emisije Peti dan bile su kanonizacija i populizam i javno zdravstvo, a gosti komentatori Aleksandar Musić, Marijana Bijelić, Nino Raspudić i Petar Tomev Mitrikeski.

Emisija je počela s temom proglašavanja blaženog Stepinca svetim te je navedeno da kanonizacija može biti dugotrajan postupak.

Raspudić se zahvalio patrijarhu Irineju i SPC-u što su pokušali zaustaviti kanonizaciju, jer je sad potaknut još veći interes za blaženog Stepinca, koji je “fascinantna osoba i treba se više saznati o njegovom liku i djelu”.

“Stepinac razvaljuje ideologije – nacizma i prororčki naglašava da država mora biti izgrađena na Božjim zakonima. Reagira na zločine i već 14. svibnja na zložin nad Srbima u Glini piše prosvjedno pismo.”, navodi Raspudić.

U trenutku kad odbija da se hrvatska crkva odvoji od Vatikana, postaje loš za vlast. “Može biti duhovni uzor i danas.”

Raspudić navodi da je Stepinac sudjelovao u Prvom svjetskom ratu te govorio o poziciji Hrvata u prvoj Jugoslaviji.

Druga tema odnosi se na kontroverzne populističke izjave ministrice zdravstva u Norveškoj koja javno potiče na poroke. Naime, Sylvi Listhaug našla se na udaru kritika tek tjedan dana nakon što je postala ministrica zdravstva Norveške.

(HRT/narod.hr)

Nino Raspudić: Koliko uistinu vrijede HNS, Dalija i Puljci?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Petanjek na Bleiburgu: Hrvatski narod ima prvo očuvati sjećanje na svoju prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Krčki biskup Ivica Petanjek poručio je u subotu, u propovijedi tijekom 74. komemoracije Bleiburške tragedije, da hrvatski narod ima pravo i da treba očuvati sjećanje na svoju prošlost i odati počast svim žrtvama te se usprotivio svima koji mu osporavaju to pravo.

Premda je zbog ustezanje dozvole Biskupije iz Klagenfurta za skup u Bleiburgu misu formalno vodio ravnatelj Hrvatskog caritasa i Hrvatske katoličke mreže Fabijan Svalina, krčki biskup je održao propovijed i u nekoliko je navrata tijekom propovijedi pobrao pljesak okupljenih.

Petanjek je u propovijedi kazao da je “naš narod poratnu sudbinu vezao uz križni put Isusa Krista“ i da slavljenjem euharistije za sve stradalnike naroda, njihovu žrtvu poistovjećujemo s Isusovom žrtvom, te da se ne smije dozvoliti da “njihova žrtva bude izbrisana iz sjećanja našeg naroda”.

Narodu se ne može oduzeti pamćenje

“Ovaj događaj je pokazatelj da se narodu ne može oduzeti pamćenje”, kazao je Petanjek i pozvao sve do kojih dopire njegov glas da pokušaju shvatiti da ne mogu uništiti ovakva okupljanja.

“Nama naše bake i roditelji, nisu prenijeli mržnju, nego uspomenu u svjetlu kršćanske vjere. Nismo danas ovdje jer nekoga mrzimo nego jer svoje volimo”, rekao je Petanjek iza čijih se riječi čuo pljesak okupljenih.

Upozorio je da samo prividno živimo u ujedinjenoj Europi i da su granice velike, da su sve snage uprte da se pokaže samo jedno mišljenje na ove događaje.

Omogućili su inima, koji su sva ova desetljeća upirali sve svoje snage da u našem narodu ugase pamćenje na prošle događaje, da ponovno podignu svoje glave i pokažu koliko je još uvijek velika tama u njihovim srcima, kazao je.

“Mi danas na ovom mjestu, na prvoj postaji narodnog Križnog puta, moramo zavapiti Gospodinu da se maknu granice među nama, našim narodima, pa i u crkvi Kristovoj. Vjerujem da ima dovoljno razboritih koji će prepoznati istinu pa da ta istina dođe iz Europe ili preko oceana. Od drugih tražimo da nam sude, da nas prosuđuju i da nam svoju istinu nameću. Dokad ćemo se mi Hrvati parničiti među sobom? Dokad će nam drugi suditi i govoriti što je istina?, upitao se.

Petanjek je izrazio uvjerenje da u hrvatskom narodu ima još toliko mudrih i razboritih koji su spremni otvoriti svoje srce i um Istini i povjerovati joj, ne čekajući da ta istina dođe iz Europe ili preko Oceana. Zašto se kroz cijelu povijest ponižavamo i od drugih očekujemo i tražimo da nas sude i da nas prosuđuju i da nam svoju istinu nameću, upitao je?

Zamolimo Oca nebeskoga da nam u ime Isusovo otvori srce i um da upoznamo istinu, jer će nas istina osloboditi, poručio je Petanjek u svojoj propovijedi u Bleiburgu.

Na komemoraciji koja je okupila sličan broj sudionika kao lani, vladale su stroge mjere nadzora, koje, prema policiji koja je priopćila na samom mjestu događaja, nisu prekršene.

Policija je događaj povremeno nadzirala i iz helikoptera, iz daljega, kako ne bi zvučno remetila komemoraciju.

 Predstavnici hrvatskih vlasti bez izjava 

Predstavnici hrvatskih vlasti nisu željeli davati izjave, ali su novinari iznudili po jednu kratku rečenicu od izaslanika predsjednika Vlade, ministra uprave Lovre Kušćevića, koji je rekao da je na Bleiburgu zbog komemoracije žrtava, i ministra branitelja Tome Medveda, koji je kazao da je zadovoljan činjenicom da sve je prošlo u redu.

U ime pokrovitelja, Hrvatskog sabora, izaslanik predsjednika Sabora bio je zastupnik i predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Ante Sanader, dok je u ime predsjednice Republike bila nazočna predstojnica ureda Anamarija Kirinić.

(Hina)

 

Nije Bleiburg samo livada natopljena hrvatskom krvlju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari