Pratite nas

Pregled

Okršaj Kuščevića i Željke Markić o potpisima i referendumu

Objavljeno

na

U Ministarstvu uprave održana je prva sjednica radne skupine za izmjene Zakona o referendumu. Njima bi trebali biti precizirani rokovi za prikupljanje i kontrolu potpisa te rokovi u kojima Hrvatski sabor mora odlučiti hoće li o nekom pitanju biti raspisan referendum. Koliko potpisa treba skupiti za referendum? U kojem bi smjeru trebale ići izmjene i treba li mijenjati i Ustav?

U HRT-ovoj emisiji ‘Otvoreno’ urednika i voditelja Damira Smrtića gostovali su ministar uprave Lovro Kuščević, saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk, predsjednica Udruge “U ime obitelji” Željka Markić, potpredsjednik Sabora i zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak.

Na pitanje kako je prošao prvi sastanak radne skupine za izradu novog Zakona o referendumu ministar Kuščević je rekao jako dobro.

– Odazvali su se svi stručnjaci koji su u radnoj skupini. Ministarstvo uprave je pred njih iznijelo probleme s kojima smo se suočili, pravne praznine i zamolili stručnjake da daju prijedloge rješenja kako bi zakon o referendumu zaživio u punom obliku. HDZ i Vlada pozdravlja referendum kao jedan dobar institut izražavanja mišljenja naših birača, koji nekad može biti dobar korektiv politici. Plan je da zakon bude na Vladi do kraja ožujka, eventualno u travnju. Zaista nam je važno da se uredi ova važna demokratska procedura, rekao je.

– Postoje pitanja koje su abrogativne naravi, koje mijenjaju zakone. Oni referendumi koji mijenjaju zakone, bilo organske, bilo redovite trebali bi imati drugačiji postotak kvoruma nego što ima ustavni zakon. Ustavni bi morali imati 40% ili čak 50% izlazaka (od ukupnog broja birača), a drugi bi mogli i s 25% izlazaka. Treba postaviti pravila jer ovdje gotovo da i nema. Treba biti obostrano povjerenje onih koji skupljaju i onih koji broje glasove, rekao je Radin.

Na pitanje u kojem bi smjeru trebale ići izmjene zakona o referendumu Bauk je rekao da je 28. svibnja 50 zastupnika potpisalo prijedlog odluke o pristupanju promjene Ustava RH koje se tiču izmjene članka 87 stavka 3 i dodavanja još 4 stavka u tom članku kojim bi se propisalo prvo o tome o čemu se ne može raspisivati referendum.

– Još smo propisali da za različite razine odluka budu različit broj glasova. Tako npr. za promjenu ustava da se mora izjasniti više od 50% ukupnog broja birača, za promjenu organskog zakona više od 40% od ukupnog broja birača i za promjene običnog zakona, akta ili odluke 25% od ukupnog broja birača. To bi referendumsku regulativu značajno dopunilo. Sličan prijedlog je bio u ustavnim promjenama 2013. godine ali nisu na kraju donesene, rekao je Bauk.

– U radnoj skupini za izradu zakona nema profesora ustavnog prava i nema predstavnika građanskih inicijativa. To je odraz smjera u kojem će ići priprema novog zakona o referendumu. Slušajući ministra Kuščevića doista čovjeku dođe toplo oko srca, kako je vama stalo do toga da građani iznose svoju volju da sudjeluju u direktnoj demokraciji.

U procesu građanske inicijative Narod odlučuje su svi oni prijedlozi koje je inicijativa davala koji su služili tome da se popune te rupe i da se omogući dobar i transparentan način pregleda potpisa ministar Kuščević ih je osobno odbijao. Predloženo je da se da na pregled Državnom izbornom povjerenstvu, predloženo je da se omoguće promatrači, GI Narod odlučuje pripremila je pravilnik u kojem je utemeljila svoje prijedloge na koji se način validiraju potpisi odnosno da je ključ onoga što građani izražavaju kad daju svoj potpisi namjera da se raspiše referendum.

Mogu reći da je u ovim okolnostima u kojima je GI prikupila 10% više od 10% potpisa u kojem je ministarstvo proglasilo nevažećim 40.000 potpisa priča o tome da je stalo ovoj Vladi premijera Plenkovića i ministra Kuščevića do toga da ljudi imaju priliku izraziti što misle zvuči kao da se rugate građanima i inicijativama. Utvrdili ste da ne priznajete potpise, da se nečitko potpisalo 40.000 ljudi. Niste dopustili da se potpisi pregledaju, niste dopustili da se revidiraju. Da je bilo tko to napravio u okvirima političke borbe kad se borite ući u Sabor ili kad prebrojavate glasove to bi bio svjetski skandal, bila je oštra Markić.

– U okolnostima u kojima za prvo referendumsko pitanje nedostaje 0,8%, a za drugo pitanje 2% ne omogućiti pregled potpisa na način na koji se to radi i onda pričate da vam je stalo do referenduma. Ja mislim da Vam to nitko razuman u hrvatskoj ne vjeruje, naglasila je Markić.

– Nije na gospođi Markić da meni vjeruje ili ne vjeruje. Razumijem da mi ne vjeruje, krenuo je odgovarati na optužbe ministar Kuščević.

– Ne ja pa nitko vam ne vjeruje, upala je u riječ Markić.

– Vidimo da ne vjeruje ustavnim sucima. O broju prikupljenih glasova slavodobitno ste objavili da ste skupili 377.635 glasova, da bi ste nakon samo sedam dana predali 390.000. Broj je narastao za 14.000 u pet dana. Za razliku od gospođe Markić i za razliku od inicijative Narod odlučuje mi smo izabrani od naroda. Mi smo predstavnici naroda, dobili smo legitimitet, uzvratio je ministar Kuščević.

– Gospođa Markić je pokušala 2015. ući u Sabor, naravno da nije prešla niti u jednoj izbornoj jedinici izborni prag. Mi smo izabrani od naroda i mi to povjerenje narodu vraćamo. Ova vlada je napravila strašno dobar i transparentan posao. Vjerujemo svim institucijama. Zapitajmo se tko govori istinu, rekao je Kuščević.

Ni Markić nije ostala dužna, opravdavajući rast broja potpisa. Rekla je kako je broj potpisa stizao je iz različitih krajeva zemlje te nastavila raspravu.

– Nije normalno da zapisnik Sabora na putu od sabora do ministarstva uprave pogubi određeni broj knjiga i prebacuje iz kutije i kutiju. Nije ono što je za očekivati da vaše ministarstvo, vi koji ste se kao ministar izjasnili protiv ove GI o njoj lagali u medijima, optuživali za krivotvorenje, da vi kao zainteresirana strana brojite glasove i onda ne dopustite da se to pogleda, rekla je Markić.

– Nažalost je istina što ste rekli da imamo puno problema s ustavnim sudom odnosno s predsjednikom Ustavnog suda. Zašto? Zato što se on jučer postavio u poziciju vašeg glasnogovornika. Reći ću vam zašto. Jučer je čelnik ustavnog suda izjavio da Sabor može odlučiti ne raspisati referendum. Godine 2014. taj isti Šeparović je digao ruku za rješenje ustavnog suda u kojem stoji slijedeće: “Sabor nije ovlašten donijeti odluku kojom bi se odlučilo da državni referendum neće biti raspisan…”.

Tu se umiješao Bauk rekavši da je teško je arbitrirati između Markić i HDZ-a i da će paziti na retoriku.

– Ovo što govori Markić je u drugom slučaju. Ta odluka i rješenje Ustavnog suda je kad je evidentno da je prikupljeno dovoljno potpisa i onda Sabor bez Ustavnog suda ne može odlučiti da neće raspisati referendum – to je malo drugačija situacija. Da Vas malo ohrabrim Vlada je napravila posao za koji ju je zadužio Sabor i tek će Sabor odlučiti hoće li taj posao vladi verificirati ili ih poslati na popravni. Ja ću se truditi da iza ovog dijela potpisa ne bude nikakve sjene. Ono što sam vidio iz izvješća Vlade mislim da su napravili više-manje u redu, ali ako imate neki element na koji treba posebno obratiti pažnju molim Vas da dostavite meni ili kolegi Podolnjaku konkretno, rekao je Bauk.

Podolnjak je rekao da je prijedlog SDP-a na dnevnom redu i jednog dana će se pojaviti na raspravi.

– Mi ga ne podržavamo jer je restriktivan. Prijedlog ne slijedi kodeks dobre prakse u području referenduma Vijeća Europe i to ćemo elaborirati ako se pojavi na dnevnom redu. Želimo zakon o referendumu koji će omogućiti građanima da bez svih ovih silnih prepreka mogu prikupiti potpise u skladu sa zakonskim rokovima, predati ih i imati referendum. U zakon treba ugraditi sedam točaka i Most će ga podržati: 1) produžiti rok za prikupljanje potpisa na 60 do 90 dana. 2) Omogućiti potpisivanje na svim mjestima gdje je dopušteno javno okupljanje, 3) jednostavniji obrazac bez OIB-a, možda samo broj osobne iskaznice, 4) onemogućiti opstrukciju lokalne samouprave na način na koji se to događalo u ranijim prikupljanjima potpisa uskraćivanjem mjesta, naplatom javnih prostora itd. 5) Propisati obavezno sve rokove kako se ne bi moglo odugovlačiti u postupcima provedbe referenduma, 6) ispravnost potpisa povjeriti DIP-u uz sudjelovanje GI i na kraju 7) sudbena zaštita u predreferendumskoj fazi, nabrojao je uvjete pod kojim a bi Most podržao zakon.

Ministar Kuščević rekao je kako mu je drago da su se okrenuli temi koja je budućnost. Nije mogao ne uzvratiti na paljbu Željke Markić koja je iznosila optužbe da nisu mogli dobiti uvid u nepriznate potpise.

– Sa svojim ponašanjem bacili ste ljagu na svih 400.000 ljudi koji su pošteno potpisali. Ti ljudi imaju razloga nikad vam više ne pokloniti povjerenje u nijednom procesu, rekao je, nakon čega je još neko vrijeme nastavljena razmjena okršaja Markić-Kuščević.

 

Ustavni sud odbacio tužbe GI Narod odlučuje i GI Istina o Istanbulskoj

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska se uključuje u istragu havarije Bourbon Rhodea

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda “Bourbon Rhode”, potvrđeno je Novom listu jučer iz Ministarstva na upit o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.

Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu.

S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu je Novi list uputio upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.

Fatalni prodor vode

Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima su novinari razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.

S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode frnacuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.

– Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima, kratko je odgovoreno iz Ministarstva.

Potraga je, podsjetimo, prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost, bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.

Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su, kako piše Novi list, velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari