Connect with us

Događaji

Okrugli stol: Govor mržnje u elektroničkim medijima najčešći je u komentarima

Objavljeno

on

Govor mržnje u elektroničkim medijima najčešći je u komentarima čitatelja, a u usvajanju novog zakona treba dodatno definirati propisanu odgovornost nakladnika, istaknuto je na okruglom stolu “Regulacija govora mržnje u elektroničkim medijima” održanom u srijedu u Zagrebu.

“U novom Zakonu o elektroničkim medijima predvidjeli smo odredbe gdje će komentari na novinske članke potpadati pod nakladničku odgovornost. Ono što treba pojasniti jest da se ni na koji način ne ukidaju niti cenzuriraju komentari, samo mora postojati odgovornost nakladnika”, istaknuo je državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl.

Dodao je i kako su neki nakladnici publikacija već i prije ukinuli komentare, ali i da je resorno Ministarstvo kulture i medija otvorilo dijalog s nakladnicima, prije svega – tiska, kako bi se ustanovilo je li moguće naći i neko bolje rješenje kako regulirati govor mržnje od nedavno predloženog.

“Ono što je jako bitno to su teze koje se u društvu često brkaju. Sloboda govora i govor mržnje nisu istovjetan pojam. Svi nakladnici su složili, i tu imamo konsenzus, da treba raditi na tome da se sprječava govor mržnje u medijskom prostoru”, kazao je Partl.

S druge strane, odvjetnica Vanja Jurić koja se bavi medijskim zakonodavstvom, ali i zastupa tužene novinare i medije, tvrdi kako odredbe obuhvaćene prijedlogom novog Zakona nisu dovoljno određene, previše su generalne i nejasne za ono što Ministarstvo kulture i medija želi postići.

“Stavlja se prevelika i pregeneralna apriori odgovornost na nakladnike što je protivno i odlukama našeg Ustavnog suda i odlukama Europskog suda za ljudska prava. Što se tiče odgovornosti nakladnika, a u odnosu na nejasnoću te odredbe, pojedini tužitelji će koristiti tu odredbu za naknadu štete jer nije jasno odnosi li se samo na govor mržnje, već se lako može tumačiti i da obuhvaća uvrede i klevete”, kazala je Jurić.

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić složio se da i u borbi protiv govora mržnje dio odgovornosti moraju preuzeti i nakladnici, no upozorio je i na njihove probleme – primjerice imaju li svi izdavači kapaciteta i znanja prepoznati govor mržnje u komentarima i razlikovati ga od slobode izražavanja.

“U nekim slučajevima, niti dvadeset moderatora ne bi moglo pravovremeno kontrolirati i brisati govor mržnje u komentarima ispod nekih novinskih članaka. Mnogi veliki izdavači trenutačno nemaju dovoljno ljudi ni kapaciteta za to, a da ne govorimo o malim nakladnicima”, kazao je Klarić.

Koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb Tina Đaković, organizatora okruglog stola, naglasila je da govor mržnje opći društveni problem koji nisu stvorili samo mediji, te da se protiv govora mržnje treba boriti širim društvenim angažmanom, obrazovanjem i, prije svega, promicanjem medijske pismenosti. (Hina)

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari