Connect with us

Naši u svijetu

Okrugli stol ‘Hrvati izvan Hrvatske – izazovi suživota’

Objavljeno

-

Hrvatska ima ustavnu obvezu pomagati Hrvatima izvan RH i to će nastaviti u cilju što boljeg očuvanja njihova identiteta u drugim državama, u kojima žive kao nacionalna manjine ili kao konstitutivni narod, rečeno je u subotu na okruglom stolu „Hrvati izvan Hrvatske – izazovi suživota“.

Okrugli stol održan je u baranjskom mjestu Tupolju, u sklopu obilježavanja Dana Osječko-baranjske županije, a sudjelovali su i predstavnici hrvatskih zajednica iz Srbije, Crne Gore i Mađarske.

Državni tajnik za Hrvate izvan RH Zvonko Milas važnim je istaknuo ‘osvijestiti Hrvate u Republici Hrvatskoj o svemu onome što naši sunarodnjaci jesu, što prolaze i s čime žive’.

Moramo jedni drugima izlaziti u susret i tim ljudima podizati moral, ali svjesni smo da bez materijalne potpore nema ni napretka, dodao je.

Ističe kako je, u posljednjih šest godina mandata Vlade Andreja Plenkovića, država ta sredstva podigla na zavidnu razinu, ali će se ići i dalje, u cilju što boljeg očuvanja onoga po čemu se Hrvati prepoznaju u Srbiji, Mađarskoj, Crnoj Gori, ali i u drugim državama.

“Nekada je naša raspršenost po svijetu bila velika slabost, danas to može biti naša prednost i snaga te moramo svi raditi na tome da postanemo jedan nedjeljivi hrvatski narod, jedna globalna hrvatska obitelj i mislim da ćemo tada imati uspjeha”, zaključio je Milas.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić rekao je kako nikada nije dovoljno brige i osjećaja prema našem narodu izvan Hrvatske.
Hrvatska mora stati politički iza tih ljudi, zaštititi ih i ustati u ime njihovih prava i interesa, jer je to i motiv tim ljudima da se organiziraju i da mogu normalno funkcionirati u zemljama u kojima žive, dodao je.

Žigmanov: 80 posto sredstava za hrvatsku zajednicu u Srbiji, izdvajaju Vlada RH i hrvatske županije

Zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov kazao je da gotovo 80 posto sredstava koje hrvatska zajednica u Srbiji ima na raspolaganju, izdvajaju Vlada RH, hrvatske županije i gradovi.

“Mi uredno plaćamo poreze u Srbiji i voljeli bismo kada bi crpili ono što je potrebno za život manjinske zajednice iz proračuna lokalnih, regionalnih i nacionalne razine u Srbiji”, rekao je Žigmanov.

Napominje kako pomaka u tome ima, ali da to još uvijek nije sustav, koji ima Hrvatska u rješavaju institucionalne i financijske podrška manjinskim zajednicama.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Jasna Vojnić, pohvalila je ovaj način okupljanja Hrvata iz drugih država. Naglasila je važnost da se Hrvati izvan domovine osnažuju, razgovaraju i prenose primjere kako se netko dobro suočio s izazovima, a na kraju da dođu u domovinu, gdje zaista imaju podršku.

Vuksanović: Velik doprinos hrvatske zajednice u procesu pristupanja Crne Gore u NATO i EU

Za Adrijana Vuksanovića, ministra bez portfelje u Vladi Crne Gore iznimno je važno da Hrvati imaju ministra u crnogorskoj Vladi, jer će to osnažiti i poduprijeti hrvatsku zajednicu u njenoj borbi za opstojnost i kontinuitet hrvatskog identiteta u Crnoj Gori.

“Iako smo malena zajednica dajemo nemjerljiv doprinos u procesu obnove crnogorske opstojnosti i u procesu pristupanja Crne Gore u NATO i EU”, kazao je Vuksanović.

Naglašava kako su Hrvati pomogli da se Crna Gora pozicionira na geopolitičkom planu tamo gdje je njena državnost počela, a to je zapadni civilizacijski krug.

Gugan: Najvažniji cilj Hrvata u Mađarskoj zastupništvo u mađarskom Parlamentu

Predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan ističe kako je najvažniji cilj Hrvata u Mađarskoj zastupništvo u mađarskom Parlamentu, što još nisu uspjeli postići, a smatra da bi to bilo korektno i korisno, kao što to imaju Mađari u Hrvatskoj.

Zastupljeni smo na svim razinama političkog sustava, u Mađarskoj 116 naselja ima hrvatsku samoupravu, u šest županija i glavnom gradu imamo hrvatsku državnu samoupravu i one su sve financirane preko mađarskog proračuna, samostalno djeluju i donose svoje odluke te kreiraju politiku hrvatske zajednice u Mađarskoj, naglasio je Gugan.

Cilj im je osnažiti se na polju obrazovanja jer, dodao je, danas više od 3500 djece uči hrvatski jezik u Mađarskoj, a želja im je da taj broj raste.

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Oglas