Pratite nas

Hrvatska

Okrugli stol: O Domovinskom ratu se uči premalo

Objavljeno

na

Foto: Hina

Sudionici braniteljskog okruglog stola “Reforma obrazovanja – kurikul povijesti s osvrtom na Domovinski rat” izrazili su u utorak nezadovoljstvo jer se o Domovinskom ratu uči premalo, te poručili da svi trebaju učiti istinu o nastanku hrvatske države.

Nezadovoljstvo valorizacijom Domovinskog rata u hrvatskom obrazovnom sustavu izrazio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekavši kako žele pronaći odgovarajući model i pristup da bi Domovinski rat, kao temelj samostalne Hrvatske, bio na odgovarajući način vrjednovan u obrazovnom sustavu, te kako bi učenici imali punu spoznaju o Domovinskom ratu, njegovim specifičnostima i vrijednostima.

Protiv učenja povijesti Domovinskog rata po hrvatskom i srpskom programu

Smatra da je nastavni program o Domovinskom ratu premalo i na neodgovarajući način zastupljen na svim razinama obrazovanja.

Medved je istaknuo da njegovo ministarstvo, zajedno s braniteljskim udrugama i Ministarstvom znanosti i obrazovanja, pronalazi odgovarajuće oblike kako bi Domovinski rat kao cjelina bio uvršten u novu reformu obrazovnom sustava. Izrazio je zadovoljstvo što oko 40.000 učenika osmih razreda osnovnih škola u zemlji posjeti Memorijalni centar u Vukovaru, gdje dobiju sliku koju nisu dobili kroz raniji proces obrazovanja.

Predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine Đuro Glogoški izrazio je nezadovoljstvo što se povijest Domovinskog rata uči kroz dva programa – hrvatski i srpski. “Smatramo da svi hrvatski državljani trebaju učiti po jednom programu, a ne želimo osporiti ničije pravo na dodatno učenje jezika i pisma”, rekao je.

Drži da se u kurikulu povijesti treba točno znati što će se konkretno učiti, koliko nastavnih sati će biti posvećeno Domovinskom ratu i hoće li se ti nastavni sati i provoditi.

Na svoje iskustvo iz pregovora o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja podsjetila je bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić upozorivši kako je najpogubnije da se i danas povijest uči na različite načine za hrvatsku i srpsku djecu, što je protivno zakonu.

“Danas su udžbenici povijesti različiti za hrvatsku i srpsku djecu, što je protivno zakonu jer je u Erdutskom sporazumu potpisano na samo pet godina”, kazala je. Smatra kako Domovinski rat u udžbenicima treba biti predstavljen “istinito i nikako drugačije”.

Bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Morić ocijenio je kardinalnom greškom stvaranje etnički razdvojenih vrtića i škola u Podunavlju, jer to izravno sprječava integraciju ljudi na tim prostorima. Ocjenjuje kako djecu treba učiti istini o okupaciji, ali i zločinima kojih je bilo na obje strane.

Svi, istaknuo je Morić, bez obzira na etničko porijeklo, trebaju učiti istinu o nastanku hrvatske države jer prešućivanje ili interpretiranje nekih istina dovodi do novih podjela.

Prosperov Novak: Jokićeva disertacija je “Soroševski rad najgore vrste” 

Slobodan Prosperov Novak optužio je bivšeg voditelja Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića da je prijedlogom kurikula u kojem nema oca hrvatske književnosti Marka Marulića donio “tempiranu bombu Šuvarove reforme”.

Ustvrdio je da u Jokićevoj doktorskoj disertaciji vezano uz Domovinski rat stoji samo da ga je izazvao hrvatski referendum o neovisnosti. “To je Soroševski rad najgore vrste”, rekao je Prosperov Novak.

Vezano uz najavu provedbe eksperimentalne faze reforme školstva, netočnom je ocijenio izjavu ministrice znanosti, obrazovanja Blaženke Divjak kako su recenzirani svi kurikuli.

“To nije točno. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja recenzirano je samo devet od 29 kurikula. I oni za koje tvrde da su recenzirani, nisu recenzirani. Književnost je u HAZU-u negativno recenzirana, a poznato je i da je recenzija povijesti totalno negativna”, upozorio je.

Prosperov Novak smatra da se manipuliralo školama koje su se javile za provedbu eksperimentalne reforme jer od njih 72 oko 15 posto škola je na područjima “koje kontrolira HNS”. Prosperov Novak tvrdi da se ne radi o STEM području, već o nacionalnom identitetu koji je doveden u pitanje.

Na važnost reforme obrazovnog sustava podsjetio je pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo istaknuvši kako se planira pojačati satnica namijenjena Domovinskom ratu.

Tijekom rasprave neki sudionici su izrazili skepticizam jer, kako su rekli, sve Vlade nakon rata nisu utvrdile istinu o Domovinskom ratu. “Mi još nismo riješili Jasenovac ni Bleiburg niti Domovinski rat”, rekao je predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijski postrojbi Miljenko Kolobarić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Rasprava o Centru za azilante kod Petrinje bez rezultata

Objavljeno

na

Objavio

Ni nakon više od dva sata rasprave na petrinjskoj tribini “Humani aspekti integracije tražitelja azila u hrvatsko društvo”, na kojoj je, uz ostale, govorio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, stajališta vlasti i petrinjskih građana o izgradnji Centra za azilante, nisu približena.

Jedinstven je zaključak jedino bio da građani nisu imali blagovremene i relevantne informacije o tom projektu, koji je u pripremi već više od godinu dana.

Veći broj hrvatskih branitelja, političkih stranaka udruga i drugih građana, ponajprije iz sigurnosnih razloga, protivi se izgradnji centra, a i petrinjsko Gradsko vijeće donijelo je odluku protiv njegove izgradnje.

Božinović: Humano je pomoći onima kojima treba pomoć

Foto: Hina

“Ja sam iskazao spremnost da ću dolaziti ovdje koliko god treba, kako bi poslali prave poruke i govorili o činjenicama. Vjerojatno se o tome trebalo razgovarati ranije, ali ne postoje rokovi.

Meni je najvažnije da svi skupa shvatimo o čemu se ovdje radi. Radi se o odluci da li pomoći obiteljima koje su u problemu i potrebi za međunarodnom zaštitom, da li smo spremi tu poruku poslati sebi samima, a što se tiče objekata, to je sporedno pitanje”, kazao je Božinović.

Dodao je da je hrvatska politika po pitanju migranata jasna. “Zaustavljamo ilegalne migracije i nećemo ih dopustiti, ali ono što je humano je da se pomogne onima kojima treba pomoć. Ako će građani ustrajati, poštivat ćemo njihovu odluku, ali ja ne bi donosio takve zaključke, jer vjerujem da dijalog može dovesti do rezultata”, rekao je Božinović.

Novac osiguran iz EU fondova 

Ministar je napomenuo kako je već osigurano četiri milijuna eura za izgradnju infrastrukture za budući centar te najavio i druge sadržaje. Ukupna vrijednost projekta je oko 200 milijuna, koji će se osigurati iz fondova EU.

Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić je potvrdio kako se strah od nečeg novog pojavio već ranije, ali je dodao kako je to bilo iz neznanja.

“Mnogi od nas su bili prognanici i mi možda nismo dobrodošli u novu sredinu. Osim toga Centar za azilante u Maloj Gorici ima i pozitivne učinke, jer će podići kvalitetu života u lokalnoj zajednici”, rekao je župan.

Žinić: U protivljenju projektu ima i politikantstva

Žinić je dodao kako u protivljenu projektu ima i politikantstva, a suzdržaniji je bio petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović, koji je rekao kako će prihvatiti odluke Gradskog vijeća.

Za otvorenog razgovora s građanima, branitelji su ministru Božinoviću predočili peticiju protiv azilantskog centra s 1300 potpisa te su optužili gradsku i županijsku vlast kako su odluku u centru htjeli “progurati ispod žita”. Građani su komentirali kako je odluka o izgradnji centra već donesena, kako Petrinja s tim objektom dobiva samo nove probleme, da su građani obmanuti i slično.

Na kraju je ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj Tvrtko Barun građanima predstavio dvojicu azilanata iz Irana, oca i sina, koji su svjedočili o svojoj sudbini.

(Hina)

 

Pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje u regiji predstavljat će novi migrantski val

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

22. veljače – Dan hrvatske glagoljice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Sa zadovoljstvom sam se pridružila vrijednoj inicijativi Instituta za jezik i jezikoslovlje da se današnji dan, 22. veljače proglasi Danom hrvatske glagoljice, sa željom da se šira javnost podsjeti na važnost tog pisma i njegova udjela u izgradnji naše kulture i identiteta.

Glagoljica je pismo hrvatskog naroda u kojem se simbolično zrcali burna povijest naše domovine, stoljećima izložene različitim kulturološkim prepletima i utjecajima. Glagoljicom su ispisani neki od naših najvažnijih, a sigurno i najstarijih kulturnih spomenika, liturgijskih knjiga i natpisa.

Današnji dan podsjeća nas stoga na važnost tog osobitog dijela našega identiteta kao poticaj korištenja glagoljice u promociji hrvatske nacionalne kulture i države, komentirala je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović

O glagoljici

Što je glagoljica?

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st., koje se u hrvatskimkrajevima zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metod, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.

Kako je glagoljica dobila ime?

Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi glagolati što znači “govoriti“. Na obredima je tekstove čitao svećenik glagoljaš, a sam termin glagoljski poznat je još iz 16. stoljeća, premda je ime za glagoljicu iskovano tek u 19. stoljeću.

Stoljećima su ćirilica i glagoljica jedna drugoj posuđivala ime. Novogorodski svećenik Upyr Lihi 1047. godine zapisao je u svojim Proročkim knjigama s tumačenjem da su knjige prepisane iz kurilovice. Budući da su same knjige napisane na ćirilici, logično je da se naziv kurilovica odnosi na samu glagoljicu. Udubrovačkim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća popovi glagoljaši nazivaju sepresbyteri chiurilice. Također, Poljičani svoju ćirilicu nazivaju glagoljicom, stoga je vidljivo miješanje imena tijekom povijesti.

Postanak glagoljice

O postanku glagoljice danas postoje mnoge teorije. Po dr. Darku Žubriniću postoje oko 42 teorije o postanku glagoljice, od ozbiljnih i vjerojatnih do onih potpuno nevjerojatnih. Danas je uglavnom prihvaćena teorija Isaaca Taylora i Vatroslava Jagića (Taylor-Jagićeva teorija) koji smatraju da je glagoljica nastala prema grčkome alfabetu, iako ona nije ni jedina ni potpuno vjerodostojna.

Kada su Hrvati stigli na prostore današnje Hrvatske, nisu imali svoga pisma. Svjetovni i crkveni dostojanstvenici, knezovi i biskupi, dakle manji broj školovanih ljudi, pisao jelatinskim jezikom koji se bilježi latinicom.

Iz tih najranijih vremena boravka na našemu tlu, sačuvani su brojni spomenici pisani na latinici i na latinskom jeziku. Oni svjedoče da su pismeni Hrvati u prvim stoljećima svoga boravka na današnjem tlu pisali jezikom zapadne civilizacije – latinskim.

Latinski jezik dugo je bio jezik službene komunikacije Hrvata. Čak i nakon prevlasti hrvatskoga jezika u pismenosti i književnosti u Hrvatskoj su usporedno s hrvatskima pisani i vrlo vrijedni latinski pravni, diplomatski, znanstveni, književni i drugi tekstovi, osobito od 14. do polovice 19. st. Latinskim se jezikom govorilo u Hrvatskom saboru do1847. kada je hrvatski jezik na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog proglašen je službenim jezikom.
Oni koji nisu znali latinski jezik i latinicu, svjedoči Ćrnorizac Hrabar, služili su se črtami i rezami, tj. nekom vrstom tzv. runskog pisma.

Prevlast latinskoga jezika prestaje potkraj 9. st., nakon dolaska Ćirilovih i Metodovih  učenika, koji su širili kršćanstvo među Slavenima na jednom tadašnjem slavenskom jeziku – staroslavenskom ili crkvenoslavenskom. Taj je jezik, nasuprot latinskome, Hrvatima bio razumljiv jezik jer razlike među slavenskim jezicima tada nisu još bile velike kao danas. Zato su ga kao crkveni, obredni jezik, rado prihvatili te su crkve ubrzo proširile knjige na tom jeziku.

U crkvenoslavenske tekstove postupno su ulazili hrvatski glasovi, oblici i riječi pa su ti staroslavenski tekstovi postajali sve bliži tadašnjem narodnom hrvatskom govoru. Uskoro su i na hrvatskome jeziku pisani tekstovi, u kojima je ostao tek pokoji trag staroslavenštine.

Latinica kao pismo bila je neprikladna za stari hrvatski jezik jer nije imala slova za glasove č, ć, š, ž, đ…Konstantin (Ćiril) je u 9.stoljećuza potrebe pokrštavanja naroda izumio posebno pismo – GLAGOLJICU.

Ćiril je htio premostiti jaz između zapadne i istočne crkve. Ujesen 867. u Mlecima pred svećenstvom zagovarao je pravo na ispovijedanje vjere na slavenskom jeziku i pismu. Tu je postigao znatan uspjeh: već je sljedeće godine papa Hadrijan II odobrio  Glagoljaško bogoslužje– tj. uporabu slavenskih jezika i glagoljice. U vrijeme kad je cijela sjeverna i zapadna Europa u bogoslužju koristila samo latinski, bio je to doista velik uspjeh. Nakon Ćirilove smrti, za glagoljicu i Ćirilova brata Metoda zauzeo se i papa Ivan VIII. te pohvalio svećenike glagoljaše, koji poučavaju vjeru na materinskom jeziku.

Vrste glagoljice

Glagoljička slova mogla su biti obla i uglata. Danas se pretpostavlja, da je proces tekao od oble preko poluoble do uglate, no pitanje prvenstva vrste glagoljice još nije utvrđeno. Na našim je prostorima obla glagoljica postala uglatom, stoga se često naziva i hrvatskom glagoljicom.

GlagolicaSquareRound2Azbuka

Glagoljičko pismo naziva se azbuka zbog početnih dvaju grafema – az i buki.
Svako slovo ima ime: az, buki, vidi, glagole, dobro, jest, živite i tako redom. Nazivi prvih desetak slova, poredanih u svoj azbučni slijed, daju smislenu rečenicu: »Az buki vidi glagole dobro jest živite zelo zemla….« Prilagođena očekivanjima današnjeg čitatelja, ta se rečenica čita na sljedeći način: »Ja, koji slova znam, govorim da je dobro živjeti na zemlji….«

Osim toga, svako je slovo imalo brojnu vrijednost. Da bi se u rečeničnom zapisu neko slovo čitalo kao broj, autor je upućivao čitatelja da tako postupi posebnom crticom (titlom) iznad samog slova ili pak točkom ispred i iza slova. (GAO)

 

Međunarodni dan materinskoga jezika – Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari