Pratite nas

Hrvatska

Okrugli stol: O Domovinskom ratu se uči premalo

Objavljeno

na

Foto: Hina

Sudionici braniteljskog okruglog stola “Reforma obrazovanja – kurikul povijesti s osvrtom na Domovinski rat” izrazili su u utorak nezadovoljstvo jer se o Domovinskom ratu uči premalo, te poručili da svi trebaju učiti istinu o nastanku hrvatske države.

Nezadovoljstvo valorizacijom Domovinskog rata u hrvatskom obrazovnom sustavu izrazio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekavši kako žele pronaći odgovarajući model i pristup da bi Domovinski rat, kao temelj samostalne Hrvatske, bio na odgovarajući način vrjednovan u obrazovnom sustavu, te kako bi učenici imali punu spoznaju o Domovinskom ratu, njegovim specifičnostima i vrijednostima.

Protiv učenja povijesti Domovinskog rata po hrvatskom i srpskom programu

Smatra da je nastavni program o Domovinskom ratu premalo i na neodgovarajući način zastupljen na svim razinama obrazovanja.

Medved je istaknuo da njegovo ministarstvo, zajedno s braniteljskim udrugama i Ministarstvom znanosti i obrazovanja, pronalazi odgovarajuće oblike kako bi Domovinski rat kao cjelina bio uvršten u novu reformu obrazovnom sustava. Izrazio je zadovoljstvo što oko 40.000 učenika osmih razreda osnovnih škola u zemlji posjeti Memorijalni centar u Vukovaru, gdje dobiju sliku koju nisu dobili kroz raniji proces obrazovanja.

Predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine Đuro Glogoški izrazio je nezadovoljstvo što se povijest Domovinskog rata uči kroz dva programa – hrvatski i srpski. “Smatramo da svi hrvatski državljani trebaju učiti po jednom programu, a ne želimo osporiti ničije pravo na dodatno učenje jezika i pisma”, rekao je.

Drži da se u kurikulu povijesti treba točno znati što će se konkretno učiti, koliko nastavnih sati će biti posvećeno Domovinskom ratu i hoće li se ti nastavni sati i provoditi.

Na svoje iskustvo iz pregovora o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja podsjetila je bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić upozorivši kako je najpogubnije da se i danas povijest uči na različite načine za hrvatsku i srpsku djecu, što je protivno zakonu.

“Danas su udžbenici povijesti različiti za hrvatsku i srpsku djecu, što je protivno zakonu jer je u Erdutskom sporazumu potpisano na samo pet godina”, kazala je. Smatra kako Domovinski rat u udžbenicima treba biti predstavljen “istinito i nikako drugačije”.

Bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Morić ocijenio je kardinalnom greškom stvaranje etnički razdvojenih vrtića i škola u Podunavlju, jer to izravno sprječava integraciju ljudi na tim prostorima. Ocjenjuje kako djecu treba učiti istini o okupaciji, ali i zločinima kojih je bilo na obje strane.

Svi, istaknuo je Morić, bez obzira na etničko porijeklo, trebaju učiti istinu o nastanku hrvatske države jer prešućivanje ili interpretiranje nekih istina dovodi do novih podjela.

Prosperov Novak: Jokićeva disertacija je “Soroševski rad najgore vrste” 

Slobodan Prosperov Novak optužio je bivšeg voditelja Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića da je prijedlogom kurikula u kojem nema oca hrvatske književnosti Marka Marulića donio “tempiranu bombu Šuvarove reforme”.

Ustvrdio je da u Jokićevoj doktorskoj disertaciji vezano uz Domovinski rat stoji samo da ga je izazvao hrvatski referendum o neovisnosti. “To je Soroševski rad najgore vrste”, rekao je Prosperov Novak.

Vezano uz najavu provedbe eksperimentalne faze reforme školstva, netočnom je ocijenio izjavu ministrice znanosti, obrazovanja Blaženke Divjak kako su recenzirani svi kurikuli.

“To nije točno. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja recenzirano je samo devet od 29 kurikula. I oni za koje tvrde da su recenzirani, nisu recenzirani. Književnost je u HAZU-u negativno recenzirana, a poznato je i da je recenzija povijesti totalno negativna”, upozorio je.

Prosperov Novak smatra da se manipuliralo školama koje su se javile za provedbu eksperimentalne reforme jer od njih 72 oko 15 posto škola je na područjima “koje kontrolira HNS”. Prosperov Novak tvrdi da se ne radi o STEM području, već o nacionalnom identitetu koji je doveden u pitanje.

Na važnost reforme obrazovnog sustava podsjetio je pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo istaknuvši kako se planira pojačati satnica namijenjena Domovinskom ratu.

Tijekom rasprave neki sudionici su izrazili skepticizam jer, kako su rekli, sve Vlade nakon rata nisu utvrdile istinu o Domovinskom ratu. “Mi još nismo riješili Jasenovac ni Bleiburg niti Domovinski rat”, rekao je predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijski postrojbi Miljenko Kolobarić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Butković: Događa se renesansa na hrvatskoj obali

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina u subotu su uplovljavanjem brodicom u ribarsku luku Klenovica pokraj Novog Vinodolskog obilježili završetak radova na drugoj fazi rekonstrukcije te luke, vrijednosti 16 milijuna kuna.

Ministar Butković je tom prigodom podsjetio da je projekt rekonstrukcije cjelokupne luke u Klenovici počeo prije 12 godina, dok je on još bio gradonačelnik Novoga Vinodolskog.

U prvoj fazi, tijekom 2011. i 2012. godine je izgrađen primarni lukobran, a radovi na drugoj fazi, koja je obuhvatila izgradnju sekundarnog lukobrana i produljenje operativne obale za privez ribarskih brodova, počeli su u rujnu 2017. godine. Ukupna vrijednost tih radova je gotovo 30 milijuna kuna, istaknuo je ministar.

Sve obavljeno, istaknuo je Butković, rezultat je zajedništva svih sudionika, bez obzira na političke opcije. Slični projekti provode se ili su u planu na još 28 lokacija, od Pule do Dubrovnika, a za to je na raspolaganju oko 80 milijuna eura iz eruopskih fondova, rekao je Butković i ocijenio da se, uz dodatnih 60-tak milijuna kuna iz državnog proračuna za te namjene, događa renesansa na hrvatskoj obali.

Luka u Klenovici nema samo značenje ribarske luke, ovo je osiguravanje budućnosti ovog mjesta, koje omogućuje i jačanje turizma, rekao je. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ocijenio je da je ta luka u Klenovici generacijski projekt. To je dokaz da ono što se počne na vrijeme i u zajedništvu može biti završeno na najbolji način, rekao je.

U velikom investicijskom ciklusu, kojeg je pokrenula županija u suradnji s ministarstvom uređene su ili će se urediti operativne obale i luke u svim mjestima na obali, rekao je Komadina.

U drugoj fazi uređenja klenovarske luke izgrađen je novi sekundarni lukobran u duljini od 56 metara, tlocrtne širine osam metara, koji se proteže do dubine od 12,5 metara, te je dograđena postojeća operativna obala do ovog lukobrana su duljini od 58 metara.

Predviđen je i nastavak uređenja luke, postavljanjem fiksnih pontona za privez brodica za domaće stanovništvo i nautičare, čime će se dobiti novih 65 vezova. Projekt su zajednički financirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Primorsko-goranska županija, a izvoditelji radova bile su tvrtke GP Krk i Sun Adria.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vlada odbacuje insinuacije da nema novca za djecu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska Vlada odbacuje netočnosti i zlonamjerne insinuacije iznesene u javnosti proteklih dana kojima se stvara iskrivljena slika da država nema novca za lijekove za djecu, a ima za nacionalni stadion, što je netočna i zlonamjerna teza koja nema uporišta u činjenicama, ističe se u subotu priopćenju te podsjeća da će se ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade u reagiranju napominje kako “ni jedna dosadašnja hrvatska vlada nikada prije nije osigurala više novca u tu svrhu te dodaje kako pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti Vlada posvećuje najveću pažnju i pristupa odgovorno, pravodobno i angažirano na različite načine i na svim razinama.

Naprotiv, kako se navodi, Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizirani su na svim razinama kako bi se djeci oboljelih od teških ili rijetkih bolesti omogućilo kvalitetno liječenje te dostupnost skupocjenih lijekova.

Služba podsjeća da su financijska sredstva za lijekove osigurana na posebnim pozicijama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna

“U Hrvatskoj je 2005. uspostavljen Fond za posebno skupe lijekove kako bi se osigurala dostupnost tih lijekova,” stoji u reagiranju te se dodaje kako su od tada do danas sredstva za financiranje posebno skupih lijekova višestruko povećana.

Tako je, ističe Vlada, u 2015. bilo osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. oko 933,5 milijuna kuna, a u 2017. oko 1,15 milijarde kuna.

Taj iznos se kontinuirano povećava te se procjenjuje da će u 2018. godini HZZO za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je, naglašava se, povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

O visini tih sredstava dovoljno govori činjenica da taj iznos premašuje jedan posto državnog proračuna, napominje Služba za odnose s javnošću.

Naglašava kako se posebna pažnja posvećuje liječenju djece oboljele od rijetkih i teških bolesti, pa se, kako navodi, na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a Zavoda nalaze brojni skupi i inovativni lijekovi namijenjeni liječenju djece.

Ističe kako je liječenje onkoloških bolesti kod djece za Vladu na vrhu prioriteta, što se, tvrdi, najbolje pokazalo na primjeru lijeka Dinutuximab beta za liječenje neuroblastoma, u trenutku kada lijek još nije bio službeno dostupan na hrvatskom tržištu, niti je tvrtka podnijela zahtjev za stavljanje na listu lijekova HZZO-a.

Osim toga, Klinici za dječje bolesti Zagreb osigurana su dodatna sredstava u iznosu do 14 milijuna kuna, s tim da su sredstva za liječenje osigurana iz državnog proračuna i u 2018. godini, napominje Služba.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Davosu 2018. održao radni sastanak s predsjednikom švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. Christophom Franzom te ispitao mogućnost uključivanja pacijenata iz Hrvatske u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije”, podsjeća Služba.

Slijedom tih dogovora Ministarstvo zdravstva je, kako se navodi, nakon provedene procedure odobrilo kliničko ispitivanja za pacijente koji boluju od spinalne mišićne atrofije tip II i III u dobi od 2 do 25 godina.

Uz to, lijek Spinraza (nusinersen) 24. travnja 2018. uvršten je na Osnovnu listu lijekova Zavoda za liječenje spinalne mišićne atrofije tipa I, II i III čime je osiguranicima omogućeno dobivanje lijeka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, za što su također osigurana potrebna financijska sredstva u 2018. i 2019. godini, podsjeća Služba za odnose s javnošću.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari