Pratite nas

Herceg Bosna

Okrugli stol o hrvatskom konzervativizmu: Vrijeme je da se ova zemlja vrati izvorima

Objavljeno

na

Okruglim stolom i raspravom o konzervativnoj misli, pogledima i idejama u Hrvatskoj i u svijetu počeo je Kulfest – festival progresivne kulture, kojeg su u ime udruga Vigilare i Centra za obnovu kulture predstavili njihovi predsjednici dr. sc. Stjepo Bartulica (COK) i dr. sc. Vice John Batarelo (Vigilare)

Kulfes

Foto: Narod.hr

Bartulica, koji je i povjerenik predsjednika Ive Josipovića za vjerske zajednice,  istaknuo je kako nisu revolucionari te znaju kako nikakav pomak u društvu ne ide preko noći.

„Međutim, vjerujemo u napredak i vjerujemo u Hrvatsku“, istaknuo je Bartulica.

Moderator je bio dr. sc. Nino Raspudić, sveučilišni profesor i društveni komentator, a uz njega su sudjelovali  prof. dr. sc. Slaven Letica, sveučilišni profesor i društveni komentator,  dr. sc. Robin Harris, bivši savjetnik britanske premijerke Margaret Thatcher i  Damir Jelić, gradonačelnik Karlovca i zastupnik u Hrvatskom saboru (HDZ).

Bartulica: Konzervatizam nije ideologija već stav o životu, drži do nekih načela koja su trajna, vječna

„Vjerujemo da su naše ideje dobre i da imaju budućnost“, ocijenio je Bartulica te dodao „ali nije lako jer naslijeđe komunizma teško je savladati“.

Pojasnio je kako su mnogi mislili da će tranzicija nakon Domovinskog rata biti bezbolnija – no nije tako.

„Tu smo da se otvoreno govori o našim  problemima danas“, ocijenio je te dodao kako se određena načela moraju jasno istaknuti.

„Konzervativci znaju da ljudska narav pati od ozbiljnih grešaka, odnosno da smo ranjivi kao ljudi – u startu smo svjesni da ne možemo stvoriti savršeno društvo“, pojasnio je te dodao da smo „u startu skeptični prema svim ideologijama – konzervativizam nije ideologija već stav o životu, o stvarnosti, drži do nekih načela koja su trajna“.

Objasnio je da režimi, uređenja dolaze i odlaze, ali da neke stvari ostaju zauvijek – obitelj, religija koja ima svoje mjesto u društvu.

„Ovdje nije riječ o katolicizmu, već o zdravorazumskim stavovima“, ocijenio je te dodao kako treba osloboditi da pojedinci sami nešto stvore i na taj način ostvare svoje dostojanstvo.

„Želimo se založiti za ograničenu vlast – bez obzira koja stranka vodi državu, važno je u ovo vrijeme kad se vlast zloupotrebljava“, istaknuo je te dodao kako otvoreno treba govoriti što je političko pitanje a što ne.

„Nažalost živimo u vremenu kad se sve politizira, sve postaje predmet politike – neke stvari bi trebali postići konsenzus o kojima politika ne može odlučivati kao na primjer o privatnom vlasništvu i pravo na život“, ocijenio je te dodao kako je skupo plaćena naša sloboda.

„Slobodniji smo nego ikad u povijesti te trebamo iskoristi tu slobodu zahvaljujući ljudima koji su se žrtvovali u Domovinskom ratu“, istaknuo je te dodao kako Domovinski rat pripada skupini svetih načela, bez kompromisa.

„Domovinski rat je temelj naše slobodne države i tu nema prostora za kompromise“, zaključio je Bartulica.

Batarelo: Razgovor o ljevici i njezinu utjecaju na Hrvatsku još nije ušao u mainstream rasprave i debate

„Ideje imaju svoje posljedice i mnoge su ideologije poharale hrvatsko društvo – država i društvo moraju na neko vrijeme duboko pogledati u sebe i pitati bolna pitanja koji je smisao života i postojanja i kako stvoriti društvo u kojem će se poštivati tri važne osnovice – poredak, pravda i sloboda“, ocijenio je Vice John Batarelo.

Pojasnio je da u Hrvatskoj imamo nešto drugo što se manifestira od kraja Drugog svjetskog rata do danas – kulturna i politička hegemonija radikalne, odnosno ljevičarske misli.

„Razgovor o ljevici i njezinu utjecaju na Hrvatsku još nije ušao u mainstream rasprave i debate u Hrvatskoj“, ocijenio je te dodao kako živimo u posljedicama komunizma i usudio bih se reći postkomunizma  – tranzicijska faza koja nije uspjela.

„Ovakvi sustavi opstaju zbog našeg konformizma i straha – strah izraziti svoje mišljenje, suprotstaviti se uvriježenom mišljenju ili samo postavljenim autoritetima“, istaknuo je te dodao kako taj stav igra ulogu samonametnute autoblokade i paralizira ljude u Hrvatskoj – nekima takvo stanje i odgovara.

Objasnio je kako želi Hrvatsku – slobodnu, ponosnu gdje svaki pojedinac i zajednica mogu ostvariti svoje snove i zamisli bez sveobuhvatne intervencije države.

„Vrijeme je da se vratimo izvorima – na ono što je dokazano kroz stoljeće da funkcionira i da poštuje osnovna ljudska postignuća koja su se stvarala naraštajima i na temelju ljudske naravi“, istaknuo je te dodao kako konzervatizam nije ideologija nego negacija ideologija – stanje uma, način gledanja civilnih društvenih pojava.

„U Hrvatskoj je došlo vrijeme za bolje upoznavanje konzervativne misli i stavova – to je neminovnost, kao što se događaji u nedavnoj prošlosti u civilnom društvu u Hrvatskoj pokazala“, ocijenio je te dodao “ta tiha konzervativna Hrvatska je progovorila – i to tako glasno da su se posljedice osjetile na domaćoj političkoj društvenoj sceni kao i izvan Hrvatske“.

Generički fundamentalni konzervativci su vrlo rijetki, rekao je Slaven Letica i istaknuo da se pridružio konzervativnom mišljenju jer je u manjini, ugroženo, da se nad njim radi nasilje.

„Ljudi koji su usmjereni na vlastitu domovinu, poštuju žrtve, tradiciju“, ocijenio je te dodao kako je to bila njegova moralna dužnost kao 90-ih kad se priključio stvaranju samostalne Republike Hrvatske.

Narod.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obilježena žrtva Vukovara u BiH i 26. obljetnica Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U središtima većinskih hrvatskih općina u Bosni i Hercegovini u petak su upaljenje svijeće i služene mise za Vukovar i druge hrvatske žrtve u BiH i Hrvatskoj, te je istaknuto kako je uspostavom Hrvatske zajednice Herceg Bosne istoga dana kada je i pao hrvatski grad heroj osigurana opstojnost Hrvata u toj zemlji.

U mostarskoj Vukovarskoj ulici, te na prozorima brojnih stanova i kuća u petak su zapaljene svijeće, a vjernici su se nakon misa u tome gradu okupili na prigodnoj molitvi pred spomen obilježjem. I u drugim općinama zapaljene su svijeće složene u obliku slova grada Vukovara.

Zamjenik predsjednika Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bariša Čolak je govoreći povodom 26. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne istaknuo kako su tu odluku 18. studenog 1991. Hrvati u BiH donijeli poučeni padom Vukovara.

Rekao je kako Hrvati u BiH očekuju da drugostupanjska presuda šestorici dužnosnika Herceg Bosne bude oslobađajuća budući su se u ratu branili od agresije.

“Mi smo uvjereni da će ta presuda biti bitno drukčija u odnosu na prvostupanjsku. Naravno da mi očekujemo oslobađajuću presudu jer nije bilo nikakvog udruženog zločinačkog pothvata niti smo mi sudjelovali u takvom nečemu”, rekao je Čolak. Dodao je kako Haški sud nije utemeljen kako bi sudio narodima i državama, nego da bi sudio pojedincima koji su počinili ratne zločine.

U Grudama su 18. studenog 1991. predstavnici 30 općina u kojima su Hrvati činili većinu ili znatan broj utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kako bi se obranili pred predstojećom srpskom agresijom na BiH.

U kolovozu 1993. je utemeljena Hrvatska republika HercegBosna kao hrvatska federalna jedinica kao pokušaj rješavanja hrvatskoga pitanja u BiH. Herceg-Bosna je prestala postojati u veljači 1994. nakon što je potpisan Washingtonski sporazum kojim je uspostavljena hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH.

Zbog promjena toga sporazuma na štetu Hrvata, njihove političke stranke stalno inzistiraju na izmjenama ustava i izbornog zakona kako bi Hrvati u BiH ostvarili jednakopravnost sa Srbima i Bošnjacima.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari