Pratite nas

Herceg Bosna

Okrugli stol o hrvatskom konzervativizmu: Vrijeme je da se ova zemlja vrati izvorima

Objavljeno

na

Okruglim stolom i raspravom o konzervativnoj misli, pogledima i idejama u Hrvatskoj i u svijetu počeo je Kulfest – festival progresivne kulture, kojeg su u ime udruga Vigilare i Centra za obnovu kulture predstavili njihovi predsjednici dr. sc. Stjepo Bartulica (COK) i dr. sc. Vice John Batarelo (Vigilare)

Kulfes

Foto: Narod.hr

Bartulica, koji je i povjerenik predsjednika Ive Josipovića za vjerske zajednice,  istaknuo je kako nisu revolucionari te znaju kako nikakav pomak u društvu ne ide preko noći.

„Međutim, vjerujemo u napredak i vjerujemo u Hrvatsku“, istaknuo je Bartulica.

Moderator je bio dr. sc. Nino Raspudić, sveučilišni profesor i društveni komentator, a uz njega su sudjelovali  prof. dr. sc. Slaven Letica, sveučilišni profesor i društveni komentator,  dr. sc. Robin Harris, bivši savjetnik britanske premijerke Margaret Thatcher i  Damir Jelić, gradonačelnik Karlovca i zastupnik u Hrvatskom saboru (HDZ).

Bartulica: Konzervatizam nije ideologija već stav o životu, drži do nekih načela koja su trajna, vječna

„Vjerujemo da su naše ideje dobre i da imaju budućnost“, ocijenio je Bartulica te dodao „ali nije lako jer naslijeđe komunizma teško je savladati“.

Pojasnio je kako su mnogi mislili da će tranzicija nakon Domovinskog rata biti bezbolnija – no nije tako.

„Tu smo da se otvoreno govori o našim  problemima danas“, ocijenio je te dodao kako se određena načela moraju jasno istaknuti.

„Konzervativci znaju da ljudska narav pati od ozbiljnih grešaka, odnosno da smo ranjivi kao ljudi – u startu smo svjesni da ne možemo stvoriti savršeno društvo“, pojasnio je te dodao da smo „u startu skeptični prema svim ideologijama – konzervativizam nije ideologija već stav o životu, o stvarnosti, drži do nekih načela koja su trajna“.

Objasnio je da režimi, uređenja dolaze i odlaze, ali da neke stvari ostaju zauvijek – obitelj, religija koja ima svoje mjesto u društvu.

„Ovdje nije riječ o katolicizmu, već o zdravorazumskim stavovima“, ocijenio je te dodao kako treba osloboditi da pojedinci sami nešto stvore i na taj način ostvare svoje dostojanstvo.

„Želimo se založiti za ograničenu vlast – bez obzira koja stranka vodi državu, važno je u ovo vrijeme kad se vlast zloupotrebljava“, istaknuo je te dodao kako otvoreno treba govoriti što je političko pitanje a što ne.

„Nažalost živimo u vremenu kad se sve politizira, sve postaje predmet politike – neke stvari bi trebali postići konsenzus o kojima politika ne može odlučivati kao na primjer o privatnom vlasništvu i pravo na život“, ocijenio je te dodao kako je skupo plaćena naša sloboda.

„Slobodniji smo nego ikad u povijesti te trebamo iskoristi tu slobodu zahvaljujući ljudima koji su se žrtvovali u Domovinskom ratu“, istaknuo je te dodao kako Domovinski rat pripada skupini svetih načela, bez kompromisa.

„Domovinski rat je temelj naše slobodne države i tu nema prostora za kompromise“, zaključio je Bartulica.

Batarelo: Razgovor o ljevici i njezinu utjecaju na Hrvatsku još nije ušao u mainstream rasprave i debate

„Ideje imaju svoje posljedice i mnoge su ideologije poharale hrvatsko društvo – država i društvo moraju na neko vrijeme duboko pogledati u sebe i pitati bolna pitanja koji je smisao života i postojanja i kako stvoriti društvo u kojem će se poštivati tri važne osnovice – poredak, pravda i sloboda“, ocijenio je Vice John Batarelo.

Pojasnio je da u Hrvatskoj imamo nešto drugo što se manifestira od kraja Drugog svjetskog rata do danas – kulturna i politička hegemonija radikalne, odnosno ljevičarske misli.

„Razgovor o ljevici i njezinu utjecaju na Hrvatsku još nije ušao u mainstream rasprave i debate u Hrvatskoj“, ocijenio je te dodao kako živimo u posljedicama komunizma i usudio bih se reći postkomunizma  – tranzicijska faza koja nije uspjela.

„Ovakvi sustavi opstaju zbog našeg konformizma i straha – strah izraziti svoje mišljenje, suprotstaviti se uvriježenom mišljenju ili samo postavljenim autoritetima“, istaknuo je te dodao kako taj stav igra ulogu samonametnute autoblokade i paralizira ljude u Hrvatskoj – nekima takvo stanje i odgovara.

Objasnio je kako želi Hrvatsku – slobodnu, ponosnu gdje svaki pojedinac i zajednica mogu ostvariti svoje snove i zamisli bez sveobuhvatne intervencije države.

„Vrijeme je da se vratimo izvorima – na ono što je dokazano kroz stoljeće da funkcionira i da poštuje osnovna ljudska postignuća koja su se stvarala naraštajima i na temelju ljudske naravi“, istaknuo je te dodao kako konzervatizam nije ideologija nego negacija ideologija – stanje uma, način gledanja civilnih društvenih pojava.

„U Hrvatskoj je došlo vrijeme za bolje upoznavanje konzervativne misli i stavova – to je neminovnost, kao što se događaji u nedavnoj prošlosti u civilnom društvu u Hrvatskoj pokazala“, ocijenio je te dodao “ta tiha konzervativna Hrvatska je progovorila – i to tako glasno da su se posljedice osjetile na domaćoj političkoj društvenoj sceni kao i izvan Hrvatske“.

Generički fundamentalni konzervativci su vrlo rijetki, rekao je Slaven Letica i istaknuo da se pridružio konzervativnom mišljenju jer je u manjini, ugroženo, da se nad njim radi nasilje.

„Ljudi koji su usmjereni na vlastitu domovinu, poštuju žrtve, tradiciju“, ocijenio je te dodao kako je to bila njegova moralna dužnost kao 90-ih kad se priključio stvaranju samostalne Republike Hrvatske.

Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

bljesak.info

Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” naziv je javne tribine koja se održala sinoć u Mostaru

”Želimo, na neki način, promijeniti sliku koja je stvorena o Hrvatima koji su sotonizirani bez ikakve osnove na ovim prostorima i u cijeloj BiH”, rekao je predsjednik Udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić, prije početka javne tribine “Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” koja se održala u ponedjeljak u Mostaru u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača”. ”U tom dijelu rata spriječeno je okruženje Grada Mostara. Inače da je Grad Mostar došao u okruženje jednostavno bilo bi pitanje kako bi se rat u BiH vodio. Lipanjske zore imale su dakle, bitan utjecaj na daljnji razvoj događaja”, ocijenio je Šoljić, prenosi bljesak.info

”Lipanjske zore nešto su najsvjetlije u bližoj povijesti hrvatskog naroda ovih prostora i to je nešto čime se doista ponosimo jer je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Mostara”, izjavio je u ponedjeljak u Mostaru nekadašnji načelnik Općinskog stožera HVO-a Mostar Rade Bošnjak.

”Lipanjske zore obilježavamo na jedan dostojanstven način s ciljem i željom da to prenesemo i na mlađe generacije kako bi živjele istinu, a ne nešto što se danas svakodnevno iz raznoraznih razloga i putem raznih kanala nameće kao neistina”, ustvrdio je Bošnjak uoči tribine. Naglasio je kako je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Grada Mostara, odnosno spriječen je scenarij koji se namijenio Mostaru, jednako kao i Sarajevu. ”Zahvaljujući pravodobnim, hrabrim i odvažnim odlukama našega hrvatskoga čelništva koje su donosili u pravo vrijeme, blokada Mostara se nije dogodila jer se Hrvatski narod organizirao na obranu i nismo dopustili takav scenarij”, kazao je Bošnjak.

Govoreći o političkim i vojnim prilikama 1992. godine Hrvoje Mandić povjesničar u ”Hrvatskom dokumentacijskom centru Domovinskog rata”, rekao je da je ondašnja socijalistička BiH suočena s agresijom JNA i paravojnih srpskih postrojbi. “Još od travnja 1992. godine RBiH je bila u ratu, međutim pravi rat je počeo u listopadu 1991. godine još kod Ravnog, praktički neki ga smještaju u dolazak rezervista u drugoj polovici rujna 1991. godine od kada je BiH u tinjajućem sukobu koji je u travnju 1992. eksplodirao u pravi oružani sukob. Međutim ni to nije dovoljno bilo središnjoj vladi Socijalističke Republike BiH u Sarajevu da proglasi ratno stanje, koje je kao što znamo proglašeno 20. lipnja 1992. godine. Do tada su u operaciji Lipanjske zore Hrvatske snage i Hrvatsko vijeće obrane (HVO), HOS i Samostalni mostarski bataljon, jedna postrojba od 240 muslimana – bošnjaka, sudjelovali u oslobađanju grada”, rekao je Mandić, dodajući kako treba istaknuti da je krizni stožer općine Mostar odnosno uža gradska vlast 29. svibnja 1992. donijela odluku da Mostar povjerava obrani HVO-a,  jer, kako kaže, središnja vlast se pokazala nekoliko puta nesposobnom. Tada je, kaže, krenula operacija Lipanjske zore. ”Ono što treba istaknuti, je da bi Mostar doživio sudbinu Sarajeva da nije bilo hrabrih branitelja HVO-a, koji su zaustavili JNA u Kruševu i Galcu, iz tih smjerova su 11. lipnja krenuli napadi, tako da se taj dan je osvojeno brdo Hum, jer tko god drži Hum držao je dolinu Neretve. S tih polaznih područja krenula su oslobađanja koja su trajala do završetka Lipanjskih zora. To je bila prva pobjeda Hrvatskog vijeća obrane protiv velikosrpskog agresora JNA u ratu”, zaključio je Mandić.

Izlagači na tribini su Vladimir Šoljić, Rade Bošnjak i Željko Raguž. Organizatori javne tribine su Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata HR HB Mostar. (bljesak.info)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Stopostotni HRVI posjetili Lašvansku dolinu i odali počast stradalim Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

U okviru projekta koji provode – “Put istine Domovinskoga rata” – 47 članova Udruge 100-postotnih hrvatskih invalida I. skupine, predvođeno predsjednikom Udruge Đurom Glogoškim i tajnikom Markom Radošem, protekloga je vikenda posjetilo Lašvansku dolinu.

Sa svojim domaćinima, članovima udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, gosti iz Hrvatske posjetili su travničko ratno groblje “Pravulje”, gdje su položili vijenac, zapalili svijeće i prigodno se molili za duše ukopanih u ratu poginulih i ubijenih Travničana.

Posjetili su zatim i Novi Travnik, spomen-obilježje “Osmica” u Vitezu, mjesto gdje je granata ispaljena s bošnjačkih položaja na mjestu ubila osmero viteških mališana i šestero ranila, te najveće hrvatsko stratište u Domovinskom ratu u BiH – Križančevo Selo.

U Busovači, uz spomen-obilježje poginulim braniteljima, gdje je, kao i na prethodnim mjestima, položeno cvijeće i zapaljene svijeće, gostima se obratio ratni zapovjednik Duško Grubešić.

Predsjednik Udruge Glogoški je kazao: – Obogatili smo se spoznajama o krvavoj borbi koju su naša subraća u nemogućim uvjetima i okolnostima, o njihovim stradanjima, o njihovoj herojskoj borbi za rodnu grudu, što su najvećom mogućom cijenom platili.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori