Pratite nas

Hrvatska

Okrugli stol: Samo Hrvatska i Slovenija nisu donijele zakon o lustraciji

Objavljeno

na

Sudionici okruglog stola “Značenje slobodnog pristupa informacijama” u ponedjeljak su se zauzeli za donošenje zakona o razotkrivanju informacija kojim bi se ispoštovale rezolucije Vijeća Europe o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, ističući da samo Hrvatska i Slovenija i Hrvatska nisu donijele zakon o lustraciji.

Okrugli stol organizirale su Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije, udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja te Zaklada Konrad Adenauer.

Pravnica Kristina Gogić kazala je kako se inicijatori donošenja zakona o razokrivanju informacija zalažu da se kao primjer uzme poljski zakon o lustraciji, ističući je za Hrvatsku veliki problem što još uvijek nema takav zakon. “Nikada za istinu nije kasno”, poručila je.

Podsjetila je na rezolucije Vijeća Europe o mjerama za uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, te je kao jednu od mjera izdvojila upravo donošenje prikladnog zakona. Podsjetila je da su u rujnu prošle godine podnijeli inicijativu za donošenje tog zakona na koju su se, kako je kazala, oglušile Vlada, Hrvatski sabor, Predsjednica Republike te Ministarstvo pravosuđa.

Gogić je napomenula kako u hrvatskom pravnom sustavu postoji samo Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka od 1945. do 1990., ali bez ikakvih sankcija zbog čega, upozorava, i danas u Hrvatskoj visoke dužnosti obnašaju ljudi koji su u bivšoj državi kršili ljudska prava i radili za njezine tajne službe. Istaknula je i važnost otvaranja arhiva bivših tajnih službi, navodeći da na to poziva i rezolucija Europskog parlamenta, ali da Hrvatska to ne poštuje.

Predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije Rozalija Bartolić rekla je kako je pomirba ideološki podijeljenoga naroda osnovni preduvjet za bilo kakav napredan hrvatskog društva.

“Osnovni preduvjet za pomirbu je istina, a do nje možemo doći samo na jedan način – osudom svih totalitarnih ideologija i režima iz kojih su proistekle brojne društvene anomalije koje uništavaju Hrvatsku”, naglasila je. Smatra da za to samo treba slijediti pozitivnu praksu zemalja koje su donošenjem zakona o lustraciji to već učinile po preporukama rezolucije Vijeća Europe.

“Zakon o lustraciji ne bi se donio kako bi se nekoga represivno progonilo po političkoj i ideološkoj osnovi. Cilj je posve suprotan – zaustaviti ideološke progone, politički motivirane procese i medijske hajke kojima, nažalost, sve više svjedočimo i koja nas sve više udaljavaju od demokratskog i civiliziranog svijeta”, rekla je Bartolić.

(Hina)

 

Željko Kekić: Hrvatskoj treba lustracija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

CNN uvrstio Zagreb među 17 najboljih svjetskih adventskih destinacija

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je CNN uvrstio Zagreb među 17 najboljih svjetskih adventskih destinacija, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u petak je ocijenio da je to rezultat šarma Zagreba i Zagrepčana, njegove otvorenosti, sigurnosti i gostoljubivosti.

“Nakon što je zagrebački advent tri godine zaredom proglašen za najbolji europski advent, a danas je svojevrsni europski advent bez konkurencije, i ugledna američka informativna TV kuća CNN uvrstila je Zagreb među 17 najboljih svjetskih adventskih destinacija.

Zagreb se na CNN-ovom popisu najboljih božićnih sajmova u svijetu našao u društvu renomiranih destinacija kao što je Beč, Strasbourg, Toronto, Prag, Firenca, Krakov, Birmingham, Kopenhagen, Berlin, Bruxelles, Barcelona, Stockholm i New York”, navodi se u večerašnjoj poruci gradonačelnka sugrađanima.

Rezultat je to, ocijenio je, šarma našega grada i njegovih stanovnika, njegove otvorenosti, multietničnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti, njegove sigurnosti i gostoljubivosti.

“Zato još jedanput na ovom uspjehu posebno zahvaljujem svim sugrađanima, organizatorima i Turističkoj zajednici grada Zagreba, te svima koji sudjeluju u ovoj čarobnoj zagrebačkoj priči”, istaknuo je gradonačelnik Bandić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Ministarstvo uprave: 3.854.747 birača u popisu birača za izbore za predsjednika RH

Objavljeno

na

Objavio

Rješenjem ministra uprave Ivana Malenice zaključen je popis birača za izbore za predsjednika Republike Hrvatske koji će se održati 22. prosinca, te je u popisu zaključenom 13. prosinca 2019., ukupno upisano 3.854.747 birača, priopćilo je Ministarstvo uprave.

U tom popisu je 3.677.904 birača s prebivalištem u Hrvatskoj po općinama i gradovima, a od tog broja je 11.704 prethodno registriranih birača.

Također, 176.843 birača bez prebivališta u Hrvatskoj je aktivno registrirano, navodi se u priopćenju Ministarstva uprave.

DIP odbacuje optužbe o navodnoj krađi u procesu predsjedničkih izbora

Državno izborno povjerenstvo (DIP) u petak je odbacilo “olake i paušalne” optužbe političara i drugih medijski eksponiranih osoba o navodnoj „krađi“ u procesu izbora za predsjednika Republike koji će se održati 22. prosinca..

Od 1992. do ove godine, predsjednički su izbori održani šest puta i u njihovoj provedbi nikada nisu utvrđene radnje koje bi dovele u sumnju njihovu zakonitu provedbu, poručuje Povjerenstvo i podsjeća da se ti izbori provode po istom zakonu od 1992. koji se, osim neznatno, nije mijenjao, makar je bilo prilike.

DIP ističe da je poduzeo sve da izborni postupak učini transparentnim i dostupnim javnosti, poglavito kad se radi o promatranju izbora.

Navodi kako je do petka zahtjev za promatranje izbora podnijelo devet političkih stranaka (HSLS, Laburisti, PGS, Demokrati, HSS, Reformisti, SDP, HDZ, IDS), četiri kandidata (Miroslav Škoro, Ivan Pernar, Katarina Peović, Zoran Milanović), birač koji je predložio kandidata (Mislav Kolakušić) i nevladine udruge Gong i U ime obitelji.

Ukupan broj promatrača, Povjerenstvo će objaviti dan prije izborne nedjelje.

Tko može promatrati izbore

S obzirom na manjkave zakonske odredbe, a imajući u vidu standarde koji postoje na drugim izborima, DIP je obvezatnim uputama detaljno propisao tko je sve ovlašten zatražiti promatranje izbora i time sudjelovati u izbornom postupku.

Svaki kandidat, politička stranka, odnosno birači koji su ga predložili ili nevladine udruge mogu odrediti promatrače za sva izborna tijela, od biračkih odbora do DIP-a, podsjeća Povjerenstvo te poziva spomenute da iskoriste to pravo i da promatrače dobro upoznaju s izbornim procesom pri čemu im DIP i ostala izborna tijela mogu pružiti svu potrebnu pomoć.

DIP poziva i upozorava članove biračkih odbora i izbornih povjerenstava da pruže punu podršku ovlaštenim promatračima jer se i tako ispunjava cilj zakonitih, poštenih i transparentnih izbora. (Hina)

 

Kratki vodič za čitanje predizbornih anketa

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari