Pratite nas

Hrvatska

Okrugli stol: Samo Hrvatska i Slovenija nisu donijele zakon o lustraciji

Objavljeno

na

Sudionici okruglog stola “Značenje slobodnog pristupa informacijama” u ponedjeljak su se zauzeli za donošenje zakona o razotkrivanju informacija kojim bi se ispoštovale rezolucije Vijeća Europe o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, ističući da samo Hrvatska i Slovenija i Hrvatska nisu donijele zakon o lustraciji.

Okrugli stol organizirale su Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije, udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja te Zaklada Konrad Adenauer.

Pravnica Kristina Gogić kazala je kako se inicijatori donošenja zakona o razokrivanju informacija zalažu da se kao primjer uzme poljski zakon o lustraciji, ističući je za Hrvatsku veliki problem što još uvijek nema takav zakon. “Nikada za istinu nije kasno”, poručila je.

Podsjetila je na rezolucije Vijeća Europe o mjerama za uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, te je kao jednu od mjera izdvojila upravo donošenje prikladnog zakona. Podsjetila je da su u rujnu prošle godine podnijeli inicijativu za donošenje tog zakona na koju su se, kako je kazala, oglušile Vlada, Hrvatski sabor, Predsjednica Republike te Ministarstvo pravosuđa.

Gogić je napomenula kako u hrvatskom pravnom sustavu postoji samo Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka od 1945. do 1990., ali bez ikakvih sankcija zbog čega, upozorava, i danas u Hrvatskoj visoke dužnosti obnašaju ljudi koji su u bivšoj državi kršili ljudska prava i radili za njezine tajne službe. Istaknula je i važnost otvaranja arhiva bivših tajnih službi, navodeći da na to poziva i rezolucija Europskog parlamenta, ali da Hrvatska to ne poštuje.

Predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije Rozalija Bartolić rekla je kako je pomirba ideološki podijeljenoga naroda osnovni preduvjet za bilo kakav napredan hrvatskog društva.

“Osnovni preduvjet za pomirbu je istina, a do nje možemo doći samo na jedan način – osudom svih totalitarnih ideologija i režima iz kojih su proistekle brojne društvene anomalije koje uništavaju Hrvatsku”, naglasila je. Smatra da za to samo treba slijediti pozitivnu praksu zemalja koje su donošenjem zakona o lustraciji to već učinile po preporukama rezolucije Vijeća Europe.

“Zakon o lustraciji ne bi se donio kako bi se nekoga represivno progonilo po političkoj i ideološkoj osnovi. Cilj je posve suprotan – zaustaviti ideološke progone, politički motivirane procese i medijske hajke kojima, nažalost, sve više svjedočimo i koja nas sve više udaljavaju od demokratskog i civiliziranog svijeta”, rekla je Bartolić.

(Hina)

 

Željko Kekić: Hrvatskoj treba lustracija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Žuta Lokva: 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Žutoj Lokvi je u subotu obilježena 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih policajaca, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom je prigodom poručio kako je upravo policija u prvim danima rata podnijela najveći teret jer je simbolizirala novonastalu hrvatsku državu.

Još su 1991. i 1992. godine Državnom odvjetništvu podnešene prijave za pogibiju četvorice hrvatskih redarstvenika – Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića, Drage Toljana i Milana Vranića, ali do danas, naglasio je Božinović, nitko nije odgovarao.

“Stradali su obavljajući svoj posao nadzora prometa, kada je na njih iz zasjede krenula rafalna paljba iz dugog rafarnog naoružanja i ručnih raketnih bacača terorista i paravojnih formacija tzv. SAO Krajine, a sve osobe koje su se dovodile u vezu s ovim strašnim događajem do danas nisu dostupne hrvatskom pravosuđu, te se ne nalaze na teritoriju RH”, rekao je Božinović.

U ophodnji s poginulima bio je i Darko Murat, koji se uspio spasiti i danas svjedoči o tom događaju te je zajedno s obiteljima svojih poginulih suboraca položio vijenac i zapalio svijeće nedaleko od mjesta pogibije, na kojem danas njima u čast stoji kapelica.

Murat je opisao novinarima kako su oni na današnji dan 1991. godine regulirali promet na staroj cesti, tada polukružnom djelu raskrižja te su sjeli u auto. Nisu ni krenuli kada je na njih počela rafalna paljba. Pamti, kaže, već 28 godina krv, lomljavu, guranje po autu, ‘stojadinu’ na kojem je tada još pisalo ‘Milicija’ te je ogorčen što se još uvijek dolazi tamo, a da nitko nije odgovarao, “tim prije što se navodno i zna tko je to učinio“.

Blaževac na misi kritizirao političare

Kapelan Ivan Blaževac je u svojoj propovjedi na misi zadušnici kritizirao političare “koji se dolaze slikati i skupiti političke poene”, a novinare je prozvao jer “nisu 1991. godine izvještavali s takvih mjesta na kojima su ljudi davali svoje živote”.

“Kiša metaka nije vam dala ni da se branite, a pisali ste povijest svojom krvlju, sanjajući slobodu. Tada su novinari i političari govorili o vama sa sigurne udaljenosti, a vaše je stradanje znak povijesti iz koje svi mi moramo učiti, jer slobodu nismo dobili na pladnju, za nju se bilo potrebno krvavo boriti, rekao je kapelan Blaževac obraćajući se pokojnim redarstvenicima.

U ime policajki i policajaca glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević rekla je da su poginuli hrvatski redarstvenici zadužili sve kako se njihova žrtva nikada ne bi zaboravila.

Cvijećem i paljenjem svijeća počast poginulim redarstvenicima odali su i izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno Markom Ratkovućem, ličko-senjski župan Darko Milinović te predstavnici gradova, općina i braniteljskih udruga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović o slovenskoj ogradi na granici: To je njihova odluka, ali najbolje je europsko rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je u subotu da je za borbu protiv ilegalnih imigracija najbolje zajedničko europsko rješenje, nakon što je Slovenija počela postavljati dodatne prepreke na granici s Hrvatskom.

Slovenija od četvrtka postavlja četiri kilometara dugu ogradu uz rijeku Kupu na granici s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka.

Ranije je na granicu s Italijom poslala vojsku i mobilizirala veći broj pripadnika rezervne policije.

“Što se tiče Hrvatske, policija i s tehnikom i s vrlo obučenim ljudstvom čvrsto štiti hrvatsku granicu od ilegalnih migracija, odoljevamo tom pritisku, a ovo što radi Slovenija njihova je odluka”, izjavio je Božinović novinarima.

Migrantska kriza i pogotovo ilegalne migracije, pritisak su na koje države različito reagiraju, a najbolje je reagirati po zajedničkom europskom rješenju, dodao je u Žutoj lokvi, na 28. obljetnici pogibije hrvatskih redarstvenika.

Slovenija je prepreke na granici počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. Na granici Slovenije i Hrvatske je trenutno 179 kilometara ograde, od čega 116 kilometara bodljikave žice, a 63 kilometra takozvane panel ograde.

Dodatne prepreke se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija.

Prema slovenskoj policiji, u srpnju je dostignut najviši mjesečni broj ilegalnih prijelaza granice nakon masovnog migrantskog vala 2015.-2016.. U tom je mjesecu privedeno 1740 migranata, a u prvih sedam mjeseci ove godine 7415, najviše iz Pakistana, Alžira i Afganistana. (Hina)

 

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari