Pratite nas

BiH

Okrugli stol: Zločin u Buhinim Kućama bio je dio bošnjačkog plana za eliminiranje Hrvata iz središnje Bosne

Objavljeno

na

Sudionici okrugloga stola u Vitezu pozvali su u srijedu na pravosudno procesuiranje masakra nad 27 Hrvata u mjestu Buhinim Kućama u središnjoj Bosni kojega su na današnji dan 1994. počinili pripadnici bošnjačke Armije BiH čiji je cilj bio potpuno vojno zaposjedanje središnje Bosne i etničko čišćenje Hrvata.

Kako je istaknuo Hrvoje Mandić iz Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, ratni zločin u Buhinim Kućama bio je dio plana za potpuno etničko čišćenje Hrvata u središnjoj Bosni što je razlog zbog čega su bošnjačke vlasti predvođene predsjednikom Alijom Izetbegovićem odbijale sve planove o zaustavljanju rata.

“Povijesne činjenice pokazuju da bošnjačko političko vodstvo nije prihvatilo Cutilierov plan koji je predviđao plan federalizacije ove države i njezino međunarodno priznanje. Slično je i s Vance-Owenovim planom koji je Izetbegović načelno prihvatio ali ga je vrh Armije BiH odbio i pokrenuo vojnu opciju“, rekao je Mandić.

Po njegovim riječima sve upućuje da je povod za izbijanje bošnjačko-hrvatskog sukoba upravo u Vance-Owenovom planu budući se bošnjačke vlasti nisu slagale s time da središnja Bosna i područje Hercegovine bude u hrvatskome administrativnom dijelu.

„Činjenica da se taj sukob vodio isključivo u zemljopisnom središtu države i na tzv. neretvanskom pravcu je sasvim dovoljan pokazatelj za izvlačenje mnogih zaključaka. To dokazuje i dostupna povijesna građa“, pojasnio je Mandić.

Na okruglome stolu upozoreno je što još uvijek ni nakon 25 godina za taj zločin nitko nije odgovarao, što obitelji ubijenih posebno boli.

U povodu dvadesetpete godišnjice tragedije Buhinih Kuća, u mjesnom groblju Topala gdje je i pokopan najveći broj žrtava, slavljena je sveta misa zadušnica koju je predvodio viteški župnik fra Velimir Bavrka.

Svetoj misi prethodilo je polaganje cvijeća i paljenje svijeća uz veliki spomen križ podignut na ulazu u groblje.

U ranim jutarnjim satima 9. siječnja 1994. potkraj hrvatsko-bošnjačkog rata pripadnici Armije BiH su samo desetak dana nakon masakra u Križančevu Selu ubili 27 hrvatskih civila i vojnika.

Među pripadnicima Armije BiH bili su i mudžahedini pripadnici odreda ‘El Mudžahid’ iz sastava 7. muslimanske brigade. Među ubijenima bilo je i djece. Najmlađa žrtva bio je Danijel Grbavac koji nije dočekao niti drugi rođendan.

Prema podacima hrvatske strane u BiH napadne operacije ABiH u središnjoj Bosni počele su sredinom siječnja 1993. a nastavile su se do travnja 1994. do potpisivanja Washingtonskog sporazuma o uspostavi hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH.

U tim operacijama protjerano je ili izbjeglo 152.950 Hrvata, ubijena je 1051 civilna osoba, od toga 121 dijete, a ubijeno je 644 zarobljenih vojnika HVO.

(Hina)

9. siječnja 1994. – Pokolj nad Hrvatima u zaseoku Buhine kuće kod Viteza

 

 

 

 

Hrvoje Mandić: Kad pravilno sagledamo kronologiju događaja, uzrok i povod onda je i bošnjačko-hrvatski sukob puno jasniji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

SAD protiv entitetskih pričuvnih policija u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Klix.ba

Visoki dužnosnik američkog State Departmenta Matthew Palmer otvoreno se u ponedjeljak usprotivio uspostavi pričuvnih sastava policije dvaju bosanskohercegovačkih entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH nakon što su najprije srpske vlasti donijele takve izmjene zakona, a bošnjačke stranke najavile identične protumjere, dok su se pak većinske hrvatske županije jedine usprotivile takvom raspletu.

Kako je priopćeno iz američkog veleposlanstva u BiH, nakon susreta sa šefovima policijskih i sigurnosnih agencija u BiH u američkom veleposlanstvu u Sarajevu, priopćeno je kako bi se vlasti trebale baviti problemima ilegalnih migracija.

“Nažalost, umjesto suradnje na rješavanju ovog problema, entiteti rade na uspostavu pričuvnih policijskih snaga. Ove pričuvne policijske snage neće riješiti problem migranata, jer je pitanje migracija transnacionalno i ne može se riješiti jednostranim naporima”, navedeno je u priopćenju iz američkog veleposlanstva u BiH. Na sastanku su sudjelovao i američki veleposlanik u BiH Eric Gordon Nelson te čelnici državnih te entitetskih policijskih i sigurnosnih agencija.

Sudionici sastanka su potvrdili kako se američki dužnosnici protive uspostavi pričuvnih policijskih snaga.
“Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Matthew Palmer i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson izričito su protiv uspostave pričuvnog sastava policije Republike Srpske”, rekao je direktor Policije RS-a Darko Ćulum. Isto to je za Federaciju BiH potvrdio i federalni ministar unutarnjih poslova Aljoša Čampara.

Istodobno upravo je iz Čamparina ministarstva nedavno predstavljena inicijativa o osnivanju pričuvnog sastava federalne uprave policije (FUP) koja djeluje na razini Federacije BiH. Većinske hrvatske županije u Federaciji BiH izrazile su protivljenje uspostavi pričuvnih policijskih snaga.

Pričuvne policijske snage sve strane u BiH podsjećaju na vrijeme prije rata, te su zbog toga dodatno podignute napetosti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH u potpunoj blokadi već više od osam mjeseci

Objavljeno

na

Objavio

Osam mjeseci traje postizborna kriza u Bosni i Hercegovini koja se ogleda u potpunoj nefunkcionalnosti konstituiranih tijela vlasti i opstrukcijama uspostave preostalih, piše Večernji list BiH. Razmjenjuju se optužbe i prebacuje odgovornost za ovakvo stanje, ali jasno je kako su u pitanju povezani procesi.

Formalno su, sukladno izbornim rezultatima, konstituirani Predsjedništvo BiH, Zastupnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Još se čeka na uspostavu Vijeća ministara, a zbog opstrukcija bošnjačke strane tog procesa, Srbi su odlučili zakočiti imenovanje parlamentarnih povjerenstava. Također, Predsjedništvo BiH nikada nije bilo neaktivnije, izuzmu li se medijske, manje-više populističke izjave članova pojedinačno.

Političko Sarajevo inzistira na usvajanju Nacionalnog godišnjeg plana, kao dijelu integracijskog puta BiH u NATO. Postavljaju to kao uvjet za deblokadu imenovanja Vijeća ministara. Istodobno, optužuju srpsku strnu za blokadu procesa na državnoj, a hrvatsku za uvjetovanje izbora federalne vlasti. S druge strane, Srbi tvrde kako je pozadina cijele politike iz Sarajeva da se pobjedničke snage iz Republike Srpske, a prije svih SNSD, što je moguće dulje drže podalje od institucija izvršne vlasti na državnoj razini. Jasno je da SDA i njegovi bošnjački partneri žele održati kadrove poraženog i raspadnutog Saveza za promjene RS u Vijeću ministara do kad je god to moguće. Pri tome na njih ne vrše nikakav pritisak da prihvate Nacionalni godišnji plan u Vijeću ministara.

Iako podržava i europski i euroatlantski put BiH, kao i uspostavu vlasti, hrvatska strana je svojevrsni talac političke šahovske partije Bošnjaka i Srba. No, ulogu talaca imaju i svi građani BiH, jer bez vlasti nema ni napretka na europskom putu, kao ni novog paketa ekonomskih i socijalnih reformi. Europska komisija je u svom izvješću jasno stavila do znanja da je uspostava vlasti temeljni preduvjet za dobivanje kandidacijskog statusa i za ozbiljan reformski put BiH. Trenutačna situacija ne pogoduje ni suočavanju s ozbiljnim sigurnosnim i humanitarnim problemima, kao što je migrantska kriza koja poprima sve dramatičnije razmjere.

Postupno se dovodi u pitanje i funkcioniranje drugih institucija jer se proces imenovanja rukovodnih kadrova namjerno odugovlači. Najbolji primjer za to je odluka bošnjačke strane u Vladi Federacije da blokira imenovanje novog ravnatelja Federalne uprave policije. No, nije to jedina institucija koja je bez čelnog čovjeka i najodgovornije osobe.

Pitanje je koliko u ovoj situaciji može pomoći i aktivniji angažman međunarodne zajednice koji se ogleda i kroz sve veći interes SAD-a. Učestali su posjeti i poruke visokih američkih dužnosnika zaduženih za ovaj dio svijeta, koji su svjesni da ovako nefunkcionalna i blokirana BiH ugrožava i regionalnu stabilnost i napredak na kojima SAD s partnerima radi već godinama. Rezultat njihova pojačanog angažmana u BiH mogao bi se vidjeti vrlo brzo, piše Večernji list BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari