Pratite nas

Politika

Olakšavanjem stjecanja hrvatskog državljanstva šalje se poruka iseljenicima da su im vrata otvorena

Objavljeno

na

Foto: Hina

Izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu kojim se olakšava stjecanje hrvatskog državljanstva za hrvatske iseljenike šaljemo poruku iseljenicima da su im vrata otvorena i da im pružamo ruku, isticali su u četvrtak navečer u saborskoj raspravi zastupnici HDZ-a, iako je dio ukazao na potrebu šire definicije pojma hrvatskog iseljenika.

“Ovo je mali korak za Hrvatsku, ali veliki za hrvatsko iseljeništvo”, istaknuo je Milijan Brkić (HDZ) naglašavajući golem potencijal i značaj hrvatskih iseljenika.

“Ovime šaljemo poruku iseljenicima da su im vrata otvorena i da im pružamo ruku za eventualni povratak, a prvi korak je prijem u hrvatsko državljanstvo, i da im pružamo ruku za investiranje u Hrvatsku”, kazao je Brkić.

Davor Ivo Stier (HDZ) kaže da zakon treba promatrati u kontekstu negativnih demografskih trendova u Hrvatskoj, a Ivan Šuker (HDZ) dodaje i u kontekstu 65000 radnih dozvola odobrenih u ovoj godini koje će uvjetovati dodatni priljev zahtjeva za državljanstvom.

“Možda će nekome zakon izgledati kao preveliki stupanj liberalizacije postupka dobivanja državljanstva za potomke iseljenika, međutim pogledajmo tu situaciju iz perspektive potencijala tih iseljenika”, kazao je Stier.

S njim se slaže i Miro Kovač (HDZ) koji na liberalizaciju primanja u hrvatsko državljanstvo gleda kao na važna gestu kojom se šalje poruka da je Hrvatska emancipirana i da brine o svojim interesima i da želi moderan zakon o državljanstvu.

Kovač međutim ukazuje na potrebu proširivanje definicije pojma iseljenika. “Zašto za nekoga reći tko je iselio s područja današnje Republike Hrvatske a nije imao državljanstvo, da se on ne smatra iseljenikom?”, upitao je. Ne treba ni onemogućavati dobivanja hrvatskog državljanstva ljudima koji su ga se u nekom trenutku odrekli, smatra.

Za fleksibilniju definiciju pojma iseljenika i pojma pripadnika hrvatskog naroda založili su se i Željko Raguž (HDZ) i Božo Ljubić (HDZ) koji smatraju da je potrebno zakonom obuhvatiti i Hrvate sa drugih etničkih hrvatskih prostora, posebice u BiH i susjednim državama

“Što je s potomcima hrvatskih iseljenika koji su se u različitim razdobljima povijesti iseljavali s etničkih prostora BiH, Srbije, Crne Gore. Stavljamo li u neravnopravan položaj i dijelimo li naše iseljeništvo? “, upitao je Ljubić.

Boris Milošević (SDSS) ocijenio je da se zakonom propustilo urediti pitanje stjecanja državljanstva djece hrvatskih državljana koja su rođena u bivšoj državi na području BiH ili Srbije ukazujući na na situaciju osoba koje su stekle republičko državljanstvo temeljem mjesta rođenja iako su oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo.

“Mi ovim zakonom liberaliziramo primjerice da netko od sedme generacije Hrvata u Južnoj Americi postane hrvatski državljanin a netko tko je ovdje blizu rođen, prva generacija, ne može steći hrvatsko državljanstvo, mislim da to nije u redu”, kazao je.

Iako nema ništa protiv olakšavanja dobivanja državljanstva, Arsen Bauk kazao je da Klub SDP ne može podržati zakon u prvom čitanju jer u njemu ima puno etnocentrizma i ne rješava probleme ljudi koji birokratskom greškom upisani u krivo republičko državljanstvo.

Nezavisni zastupnik Vlaho Orepić smatra da zakon o državljanstvo ne donosi liberalizaciju već generira nered te banalizira hrvatsko državljanstvo.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić završno je odbacio kritike da osobe rođene u BiH ili Srbiji ne mogu dobiti državljanstvo.

(Hina)

 

VLADA Olakšava se procedura dobivanja hrvatskog državljanstva

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Amsterdamska koalicija ucjenjuje Beljaka, a HSS gubi još jednu županiju

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX
Ličko-senjski HSS-ovci prijete masovnim izlaskom iz stranke

„Ili će biti kako Krešo Beljak kaže ili u HSS-u neće biti nikako!“ – mogao bi postati slogan predsjednika HSS-a. Već duže vrijeme na stranačkim tijelima i za javnost  predsjednik Beljak na sve načine želi slomiti  predsjednika Ličko-senjskog  HSS-a Zlatka Fumića. Obećanja lijepo zvuče, ali uz presudan uvjet: „Sve može, ali moraš me slušati!“

Tek naizgled lički HSS-ovci imaju slobodu odlučivanja o koaliciji na terenu dok im iza leđa pregovore i razgovore s pojedinim igračima iz Ličko senjske županije osobno vodi Beljak i mimo stranačkih tijela i volje članstva plete mrežu instaliranja stranačkih poslušnika, lojalnih isključivo i samo njemu.

Svima je već jasno da, kao i u drugim sredinama, traži nasljednika sadašnjem predsjedniku Fumiću, i pokušava ih pronaći među davno politički umirovljenim HSS-ovcima. I Zlatka Fumića, sasvim je razvidno, uskoro očekuje suspenzija s mjesta predsjednika HSS-a Ličko-senjske županije.

Zlatko Fumić  uspješni je načelnik općine Brinje, ugledan HSS-ovac i vrlo omiljen među svojim mještanima. Međutim, za Beljaka to su sasvim sporedne reference jer Fumića od samog početka ne doživljava „svojim“ i smatra da ga je iznevjerio jer je dao javnu potporu Marijani Petir i svim suspendiranima u prvom krugu suspenzija kada je postao predsjednik HSS-a.

Kako je u Ličko-senjskoj županiji došlo do prijevremenih izbora za Županijsku skupštinu, predsjednik Fumić našao se na mukama kako ostati odan HSS-u i boriti se za što bolji rejting HSS-a u Ličko-senjskoj županiji, te dobiti podršku Kreše Beljaka koju kako u ovim trenucima očito nema. Razlog tomu je što je unutar Amsterdamske koalicije Beljaku jasno rečeno da ne podržavaju koaliciju ličkih HSS-ovaca s HDZ-om. Amsterdamska družina stjerala je u kut Beljaka i ucijenili su ga upravo na način kako on ucjenjuje svoje članstvo.

Beljak ne želi dati punomoć predsjedniku Fumiću za koaliciju sa HDZ-om, te, kako doznajemo iz vrha HSS-a, u ovom slučaju, u politički shizofrenoj situaciji, panično traži podršku HDZ-a i da mu Kuščevićevo Ministarstvo uprave što prije da zeleno svijetlo za novi, autokratski i faraonski „Statut HSS-a“.

Pri tome, Beljak se ne pita kakvi su rezultati HSS-a u Ličko-senjskoj županiji nego ga zanima samo jedno – u svakoj županiji imati poslušnike. Svi ti potezi dovode do pasivizacije članstva, distanciranja od aktualne politike HSS-a i opće neaktivnosti.

Lički HSS-ovci otvoreno traže od predsjednika HSS-a Kreše Beljaka da se što prije oglasi i pošalje punomoć Fumiću za slobodno koaliranje na lokalnoj razini ili, kažu: U protivnom svi na izbore izlazimo na nezavisnoj listi, a on onda neka postavi svoga povjerenika!“

Beljak tek prividno drži konce u svojim rukama nakon što su mu Slavonci otkazali poslušnost, a zube bi mogao slomiti upravo na Ličanima koji ne pristaju da HSS samo deklarativno bude moderna i proeuropska stranka, a uistinu stranka gdje se vlast i moć koncentrira u rukama jedne osobe, predsjednika stranke koji nema povjerenja većeg djela istinskih HSS-ovaca.

Članstvo je ogorčeno jer vrhu stranke ne znači ništa, ne zanimaju ih stvarni problemi niti nude rješenja. Situacija je alarmantna jer osim članova koje suspendira Beljak drugi sami odlaze. Članstvo smatra da je ‘utapanje’ HSS-a u Amsterdamsku koaliciju jedan od najlošijih političkih poteza u povijesti HSS-a što će članstvo i simpatizeri kazniti bojkotiranjem europarlamentarnih izbora.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Glasnović: Zakona o privatizaciji i pretvorbi se najviše boji lijevo i desno krilo…

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak nije prihvatio SDP-ovu Interpelaciju o radu vlade zbog propale kupnje borbenih aviona F-16 Barak od Izraela.

Nakon glasanja, na red su došli slobodni istupi zastupnika. Saborski zastupnik general Željko Glasnović govorio je u ime Kluba zastupnika Neovisni za Hrvatsku

“Nisam htio ništa danas govoriti jutros, sam sam sebi dojadio. Non stop se provodi cenzura ne samo u mainstream medijima pa sam ipak odlučio nešto reći. Dan smo proveli beskorisnim raspravama o interpelaciji o avionima, totalno beskorisno. Mene više zabrinjava da nemamo standardizirane taktičke postavke za kopnenu vojsku. Ne gine se u Saborima i gastronomskim stolovima u diplomaciji, nego u kopnenoj vojsci. Ako ovo ne popravimo, bit ćemo Venezuela za dvije tri godine”

 

Željko Glasnović: Najbolji primjer fake news-a je priča o Vatikanskom ugovoru

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari