Pratite nas

Pregled

Oleg Butković: U Zagrebu se realiziraju prometni projekti teški 700 milijuna kuna

Objavljeno

na

Zagrebački GUP, Zagreb na Savi, Imunološki zavod, dječja bolnica, rotor, tramvajska linija do zračne luke – samo su neki od projekata važnih za razvoj glavnoga grada Hrvatske.

O njima se razgovaralo na dugo očekivanom sastanku premijera Andreja Plenkovića i gradonačelnika Milana Bandića. I dok ističu da veliki projekti ne mogu uspjeti bez partnerskog odnosa – oporba ih optužuje za korupciju zbog političkog trgovanja većinom u Saboru i Gradskoj skupštini.

Hoće li HNS-ovo Ministarstvo graditeljstva dati suglasnost za izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana? Hoće li HDZ-ovi gradski zastupnici dati potporu GUP-u, a saborski zastupnici Bandićeva kluba državnom proračunu? To su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije “Otvoreno”.

U emisiji su gostovali predsjednik Skupštine grada Zagreba Drago Prgomet, zastupnica GLAS-a u Skupštini grada Zagreba i predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, zastupnik u Skupštini grada Zagreba (Naprijed Hrvatska!) Renato Petek te pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić.

– Održali smo sastanak koji je bio doista dobar. Tri godine u kontinuitetu razgovaramo s gradom Zagrebom, ali ne samo s njima, već i s drugim gradovima i općinama. U Zagrebu se realiziraju prometni projekti teški 700 milijuna kuna. Tu je rotor, nabavka novih tramvaja i autobusa. Postoji mogućnost da se odrade još neki projekti vezani uz aktualni operativni program sa sredstvima iz EU-a. Tu je i pitanje obnove Autobusnog kolodvora, moguća nabavka još autobusa, dovršetak Sarajevske ulice s tramvajskom infrastrukturom i spojem na autocestu, govori ministar Oleg Butković dodajući da se pričalo i o spajanju Zagreba i Zračne luke.

– Vjerojatno će to biti brza željeznica. Radi se o dodatnih 1,5 milijardi kuna, a tu je i niz drugih projekata poput dječje bolnice, pitanje Zagreba na Savi. Ponavljam, to nije nikakav dogovor zbog zagrebačkog GUP-a, već kontinuitet suradnje.

Sve što se radi, radi se za dobrobit građana grada Zagreba.

– Suradnja između HDZ-a i stranke Milana Bandića rezultirala je s nekoliko velikih projekata. Rotor je financiran s 95 posto od strane EU-a. Tu je žičara, početak gradnje dječje bolnice…Tu je niz projekata vezanih uz školstvo, predškolsku dob, izgradnja palijativnih domova, ističe predsjednik gradske skupštine Drago Prgomet.

Pročelnica Mirka Jozić kaže da se ne radi prvenstveno o gradskim projektima, već o projektima od nacionalnog interesa.

– Mnogi projekti koje smo mi dugi niz godina pripremili, sada su pali na plodno tlo. To će se na kraju vidjeti na rezultatima grada Zagreba, a onda i na rezultatima cijele RH.

Oporba ukazuje na niz stvari, ističe Anka Mrak Taritaš.

– To je sustav spojenih posuda. Na nacionalnoj razini Bandić “drži štangu” u Saboru, a HDZ je koalicijski partner njem u gradu Zagrebu. Čudim se da nema metroa i tunela kroz Medvednicu. Ostaje to u onom muzeju neispunjenih obećanja. Zagrebu treba jarunski most, mi niti nemamo projekt spajanja Zračne luke. Ništa nisam čula oko otpada u gradu Zagrebu.

Dodaje da donedavno grad Zagreb uopće nije povlačio sredstva iz Europske unije.

Otkako je Milan Bandić na čelu grada, upravljao je sa 177 milijardi kuna, kaže Renato Petek.

– Mi ne vidimo te rezultate. Dogodio se taj brak između Bandića i HDZ-a. Sada HDZ uspijeva pretočiti određena sredstva i time opravdavaju što su u koaliciji s Milanom Bandićem.

Ministar Butković kaže da je Milan Bandić na današnjem sastanku rekao da ranije uopće nije ima nikakav kontakt s ministrima za vrijeme mandata Zorana Milanovića.

– Neshvatljivo mi je da gradonačelnik ili bilo koji župan nema kontakt i suradnju s centralnom vlašću. U Krapinsko-zagorskoj županiji na vlasti je SDP, a oko 1,2 milijarde kuna ide u tu županiju. Ova Vlada ne gleda gdje je tko na vlasti.

Jozić dodaje da se nije odustalo od izgradnje jarunskoga mosta.

– Lokacijska dozvola je gotova, priprema se projekt za buduće financijsko razdoblje, dakle isto za sredstva iz Europske unije.

Drago Prgomet dodaje da će HDZ s Bandićem biti u koaliciji u gradu Zagrebu sve dok se projekti realiziraju.

U emisiji je bilo govora i o zagrebačkom GUP-u, za što Ministarstvo graditeljstva još nije dalo suglasnost.

– Grad Zagreb tvrdi da je ispoštovao sve što je bilo potrebno. Struka govori da javna rasprava nije bila provedena u skladu s propisima. Struka je jedinstvena po tom pitanju. Vidjet ćemo hoće li Ministarstvo dati zeleno svjetlo, a vidjet ćemo i hoće li odlučivati stručnjaci u Ministarstvu ili će odlučivati politika. Povezuje se izglasavanje državnog proračuna, a poslije će ići GUP te gradski proračun.

Jozić kaže da su napravili ispravke oko GUP-a te da je sam ministar graditeljstva Predrag Štromar rekao “da očekuju pozitivan odgovor”.

– Rekli su da je ispoštovano što se tražilo. To ne može biti nikakva politička odluka, već riječ stručnjaka.

Ministar Butković rekao da se na današnjem sastanku razgovaralo i o Imunološkom zavodu.

– Traži se najbolje rješenje, a nije pitanje samo financijskih sredstava. U partnerskom odnosu s gradom Zagrebom ići će se na najbolje i najbrže rješenje kako bi Imunološki stao na noge.

Renato Petek je na kraju rekao da čak i ako u skupštini izglasuju GUP, da postoji mogućnost lokalnog referenduma “kako bi se zaustavilo devastiranje zelenih površina”.

Anka Mrak-Taritaš rekla je pak da je fotografija puknuća vrelovoda, zbog kojeg je Novi Zagreb ostao bez tople vode, “pravi pokazatelj” suradnje grada i države.

Drago Prgomet za kraj kaže da su velika sredstava uložili i da nastavljaju, a ministar Butković da je cilj Vlade ravnomjeran razvoj Hrvatske kao i razvoj samog Zagreba.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Davor Domazet Lošo: Film ‘General’ je važan, prvi se put pokušala pojasniti cijela bit Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Čak 74.585 gledatelja pohrlilo je prošle godine u kina kako bi pogledalo “Generala”. Po tom je kriteriju ova saga o životu Ante Gotovine neupitno domaći filmski naslov godine.

Ovaj film s istoimenom serijom koja je svojevrsna njegova produžena verzija, na tronu je i po cijeni produkcije; u njega je ulupano čak 20 milijuna kuna samo iz javnih izvora. Najskuplji je to filmski projekt ne samo u prošloj godini nego i u hrvatskoj povijesti, piše Jutarnji list

Za njegovu realizaciju, osim novca, trebalo je i vremena – životni je to projekt Antuna Vrdoljaka, koji ga je pripremao više od deset godina. Sa 88 godina, “Generalom” se, kažu, oprostio od režiranja.

Kritika i publika nisu mu naklonjene. Iako je već prošlo vremena od premijere filma, u Puli, simbolično zakazanoj na Dan domovinske zahvalnosti, reakcije ne prestaju jer se ponedjeljkom uvečer još emitiraju epizode serije.

Malo je reći da u tom udarnom terminu, u kojem se serija na HRT-u prikazuje s nekoliko minuta razlike na dva kanala (s tim da je na jednom prilagođena slijepima i slabovidnima), društvene mreže gore. Zamjerki je bezbroj.

Promašeni senzibiliteti karaktera likova, izostanak događaja koji su bili ključni za razvoj života likova, nejasnoće o tome tko je u filmu tko, vremenska skakanja u kojima se neki glumci mijenjaju dok neki ostaju isti iako su prošli kroz isti period, krivi naglasci, izlizani dijalozi, neuvjerljivi monolozi, izostanak bilo koje vrste specijalnih efekata iako se radi o ratnom filmu…

Popis apsurda ide do toga da se neki pitaju je li cijeli projekt, zapravo, jedna velika ekstravagantno skupa parodija.

No, na stranu kritika i publika, o “Generalu” smo odlučili pitati one koji su u njega bili najdirektnije uključeni: ljude po kojima su nastali likovi te glumce koji su ih utjelovili. Reakcije su različite.

DAVOR DOMAZET LOŠO, umirovljeni admiral (glumi ga Tarik Filipović)

– Znam da ima onih koji napadaju projekt. Onih koji kažu da je u filmskom izričaju, scenariju i režiji on mogao biti bolji. Takvi pronalaze greške poput ruksaka koji je proizveden u 2009., a u seriji se pojavljuje u 1993. godini ili, pak, bočice Jane, koja tada također nije postojala.

No, smatram da je ‘General’ ipak važan. Prvi se put pokušala pojasniti cijela bit; a to je da je Domovinski rat bio obrambeni i najčišći rat, koji je spriječio genocid u Bosni i Hercegovini – kazuje Lošo u razgovoru za Jutarnji list.

Često ga, priča, na ulici zaustave pa pitaju jesu li se neki od ekraniziranih događaja doista tako odvijali. On im kaže da jesu, ali naglašava i da “General” nije dokumentarac.

Štoviše, njegova je igrana dimenzija vrlo izražena.

– Ono što se filmu može zamjeriti je to što nema dinamiku. Danas se filmovi drugačije snimaju. Prošla su vremena usporedne radnje i dugih dijaloga, a toga je u ‘Generalu’ puno – ocijenio je.

Naslovna uloga koju igra Goran Višnjić je, smatra Lošo, previše holivudska.

NEDOSTATAK TEMPA I DINAMIKE

– Filmski izričaj ne treba nužno slijediti želju za time da glumac fizički nalikuje na stvarnu osobu, nego da oslika njezin karakter. Mislim da je to ovdje izostalo. Gotovini su dodijeljeni brojni monolozi i dijalozi koje on nikada ne bi izgovorio.

On je bio operativni časnik, provodio je planove i zamisli nekoga tko je iznad njega. On je ratnik i trebalo ga je tako prikazati, a ne mu dati duge monologe. To je kompletno izvan njegova habitusa i karaktera – smatra.

Bit nije pogođena, smatra, ni u slučajevima sporednih likova, među kojima je i njegov.

– Do izražaja nije toliko došla bit pozicije admirala. Bio sam na svim bojištima kao načelnik obavještajne službe. Moje je bilo misliti i prosuditi koje su namjere protivničke strane – kaže Lošo.

Otkriva nam da ga je prije snimanja filma kontaktirao i glumac Tarik Filipović, koji ga je glumio.

– Rekao sam mu da glumi onako kako on misli da je najbolje. Jedino što sam posebno zamolio je da obavezno nosi brkove, koji su moj zaštitni znak. Nisam bio vidio scenarij, pa je naš dogovor bio jednostavan, a to je da Tarik napravi svoj posao – kaže Lošo.

Komunicirali su, priča, i nakon premijere filma i serije.

– Neki su rekli da je Tarik loše glumio, pa sam mu ja rekao da se ne obazire na takve ljude. Uvijek ima onih koji nisu dobronamjerni, koji su, da ne kažem, zločesti – kaže nam.

Iako Lošo filmu zamjera nedostatak tempa i dinamike, ne smetaju mu dramatične izjave, zamišljeni pogledi u daljinu, divljenja ljepoti mora u gotovo svakoj epizodi i druge slične situacije.

RAT STVARA MELODRAME

– Mora biti malo melodrame, po meni je dobro da je ima. Danas je u svijetu previše nasilja, okrutnosti i sirovosti, tako da je ovo dobar odmak. Slično se vidi i u najboljem hrvatskom filmu, ‘Tko pjeva, zlo ne misli’.

Rat nije samo pucanje, nitko ne stvara toliko melodrame kao rat. U ratu nastaju najbolje ljubavne priče – kaže Domazet.

U konačnici, zaključuje da ‘Generala’ smatra hvalevrijednim potezom unatoč manjkavostima.

– Dobro je da se vidi cjelovitost rata. Domovinskom se ratu svašta pripisuje, a ovdje se vidi da je etika ratovanja bila važna. Na samoj Oluji je primijenjena etika najvišeg stupnja jer su postojali koridori kroz koje su ljudi mogli izaći.

Spašavali su se srpski životi. Takve je stvari važno pokazati iako je film zanatski mogao bolje- kaže.

TOMO MEDVED, ministar branitelja, glumi ga BORIS BARUKČIĆ.

U “Generalu” se pojavljuje i umirovljeni brigadni general Hrvatske vojske te aktualni ministar branitelja Tomo Medved, čiji lik tumači mladi glumac Boris Barukčić.

Nekadašnji general Medved je jedan od rijetkih likova kojima se u filmu i seriji eksplicitno iznosi puno ime i prezime, što je mnoge začudilo s obzirom na to da se velikom broju likova ime niti ne zna.

Njegovu će ekranizaciju većina pamtiti po izjavi “Ja sam Medved, nisam rak”.

Ministar nam kaže da smatra da je iznimno važno snimati filmove s tematikom Domovinskog rata te tako “prenijeti na mlade naraštaje istinu o njemu”.

– Iznimno je zahtjevno snimati film o akterima koji su živi i koji su svjedoci tog vremena. Tematika Domovinskog rata vrlo je složena i iznimno ju je teško sažeti u nekoliko epizoda, odnosno u film, jer su svaki dan u ratu i svaki zasebni događaj imali neko značenje.

Nemoguće je sažeti sve bitne detalje i zadovoljiti očekivanja svih sudionika u ratu, branitelja – kaže nam ministar Medved.

I sam je u skupini onih kojima filmom nisu ispunjena sva očekivanja.

TUĐMANOVA NEPROCJENJIVA ULOGA

– U ‘Generalu’ nije prikazana cjelovita organizacija obrane u Domovinskom ratu, počevši od pozicije i uloge prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koja je bila neprocjenjiva. Slično je i s ministrom obrane Gojkom Šuškom.

Kroz njih bi se postigla jasna slika o složenosti cijele bojišnice, odnosno svih parametara koji su specifični za to vrijeme i Domovinski rat, koji se istodobno, a različitim intenzitetom odvijao na svim bojišnicama – kaže ministar Medved.

On, kaže, ne bi komentirao dramaturški dio “Generala”, nego je koncentriran na “bitke, događaje i odluke”.

Ipak, smatra da, kada je riječ o njegovu liku, nije dovoljno komunicirao s glumcem Barukčićem.

– Čuli smo se, ali, nažalost, u nedovoljnoj mjeri. Mislim da je bolja priprema mogla dovesti do boljeg i jasnijeg prikaza aktivnosti tog vremena. Moglo se to i kvalitetnije odraditi.

Tako je i kod Gotovinina lika, kao i kod ostalih uloga. Da je tijekom pripreme scenarija bilo više konzultacija, vjerujem da bi se postigli i bolji učinci – kaže ministar dodajući da nipošto ne želi negativno kritizirati projekt.

– Svjestan sam da je scenarijem igranog filma jako teško vjerodostojno prenijeti događaje – zaključuje.

Kontaktirali smo i mladoga glumca Borisa  Barukčića, koji je u “Generalu” glumio ministra Medveda. Iako mu je ovo bio produkcijski najveći projekt na kojem je dosad bio angažiran, glumac je, vrlo neobično, u potpunosti odbio za javnost govoriti o vlastitoj ulozi.

Davor Domazet Lošo: Ugroza dolazi od migranata čiju je krizu izazvala anglosaksonska geopolitika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Poljoprivrednici bi mogli jako profitirati od nastupa na Zelenom tjednu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izrazio je u petak na kraju dvodnevnog radnog posjeta Njemačkoj zadovoljstvo postignutim tijekom boravka u Berlinu te izrazio nadu da će nastup Hrvatske na poljoprivrednom sajmu Zeleni tjedan, na kojem je Hrvatska zemlja partner, dodatno ojačati gospodarske odnose dviju zemalja.

“Boravak u Berlinu iskoristili smo za nazočnost na Zelenom tjednu, gdje je Hrvatska kao zemlja partner ove godine zastupljena s gotovo 50 izlagača. Primjer Finske koja je prošle godine bila zemlja partner pokazuje kako je nakon sajma povećala izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda za pedeset posto. Stoga očekujemo poticaj i za naše poljoprivredne proizvođače”, rekao je Plenković nakon obilaska štandova hrvatskih izlagača na Zelenom tjednu.

Hrvatski premijer je rekao kako su prve reakcije na hrvatski nastup na ovom sajmu vrlo pozitivne.

“Vidi se da Nijemci prepoznaju kvalitetu hrvatskih proizvoda, njihovu autohtonost, tradiciju i način pripreme”, zaključio je Plenković.

Prije toga je halu u kojoj se predstavlja hrvatska poljoprivredna proizvodnja posjetila i njemačka ministrica poljoprivrede Julia Kloeckner, a premijer Plenković je gradonačelniku Berlina Michaelu Muelleru poklonio i stablo hrvatske masline.

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koja je suorganizator organizacije hrvatskog nastupa na Zelenom tjednu, izrazio je nadu da bi ovaj nastup mogao potaknuti izvoz hrvatskih poljoprivrednih proizvoda.

”Trenutno izvozimo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 2 milijarde eura, a možemo i trebamo puno više. Zeleni tjedan je odlična platforma za povećanje te brojke. Ovdje će prodefilirati više od pola milijuna ljudi iz cijelog svijeta i svima njima želimo pokazati da naše turističke ljepote prati i kvalitetna gastronomija i da naša poljoprivreda ima dugu tradiciju, ali i veliki potencijal”, rekao je Burilović.

Predsjednik hrvatske vlade osvrnuo se i na jučerašnji sastanak s kancelarkom Angelom Merkel kojeg je nazvao izuzetno kvalitetnim.

“Imali smo vrlo sadržajan susret s brojnim temama poput jugoistoka Europe, ali i globalnim i europskim temama budući da i Hrvatska i Njemačka ove godine predsjedaju Vijećem Europske unije”, rekao je Plenković.

On je još jednom ponovio što se očekuje od susreta na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana koji bi se u sklopu programa predsjedanja EU-om početkom svibnja trebao održati u Zagrebu.

“Mi želimo odaslati jasnu poruku s ovog skupa i želimo da to bude jedan politički samit i cilj nam je da na početku jednog desetljeća i rada novog saziva Europske komisije, Europskog parlamenta i jednog novog političkog trenutka damo jedan realni uvid i odredimo slijed zbivanja u godinama koje su pred nama”, rekao je Plenković.

On je zaključio kako ne bi više trebalo ponavljati eufemizme iz prošlosti poput “potencijalni kandidati” ili “europska perspektiva”.

“Sve je to važno, ali ono što mi želimo ovdje je politička rasprava i izvući u prvi plan elemente koji dosad nisu bili u prvom planu poput gospodarskog upravljanja”, zaključio je Plenković. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari