Pratite nas

Pregled

Oleg Butković: U Zagrebu se realiziraju prometni projekti teški 700 milijuna kuna

Objavljeno

na

Zagrebački GUP, Zagreb na Savi, Imunološki zavod, dječja bolnica, rotor, tramvajska linija do zračne luke – samo su neki od projekata važnih za razvoj glavnoga grada Hrvatske.

O njima se razgovaralo na dugo očekivanom sastanku premijera Andreja Plenkovića i gradonačelnika Milana Bandića. I dok ističu da veliki projekti ne mogu uspjeti bez partnerskog odnosa – oporba ih optužuje za korupciju zbog političkog trgovanja većinom u Saboru i Gradskoj skupštini.

Hoće li HNS-ovo Ministarstvo graditeljstva dati suglasnost za izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana? Hoće li HDZ-ovi gradski zastupnici dati potporu GUP-u, a saborski zastupnici Bandićeva kluba državnom proračunu? To su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije “Otvoreno”.

U emisiji su gostovali predsjednik Skupštine grada Zagreba Drago Prgomet, zastupnica GLAS-a u Skupštini grada Zagreba i predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, zastupnik u Skupštini grada Zagreba (Naprijed Hrvatska!) Renato Petek te pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić.

– Održali smo sastanak koji je bio doista dobar. Tri godine u kontinuitetu razgovaramo s gradom Zagrebom, ali ne samo s njima, već i s drugim gradovima i općinama. U Zagrebu se realiziraju prometni projekti teški 700 milijuna kuna. Tu je rotor, nabavka novih tramvaja i autobusa. Postoji mogućnost da se odrade još neki projekti vezani uz aktualni operativni program sa sredstvima iz EU-a. Tu je i pitanje obnove Autobusnog kolodvora, moguća nabavka još autobusa, dovršetak Sarajevske ulice s tramvajskom infrastrukturom i spojem na autocestu, govori ministar Oleg Butković dodajući da se pričalo i o spajanju Zagreba i Zračne luke.

– Vjerojatno će to biti brza željeznica. Radi se o dodatnih 1,5 milijardi kuna, a tu je i niz drugih projekata poput dječje bolnice, pitanje Zagreba na Savi. Ponavljam, to nije nikakav dogovor zbog zagrebačkog GUP-a, već kontinuitet suradnje.

Sve što se radi, radi se za dobrobit građana grada Zagreba.

– Suradnja između HDZ-a i stranke Milana Bandića rezultirala je s nekoliko velikih projekata. Rotor je financiran s 95 posto od strane EU-a. Tu je žičara, početak gradnje dječje bolnice…Tu je niz projekata vezanih uz školstvo, predškolsku dob, izgradnja palijativnih domova, ističe predsjednik gradske skupštine Drago Prgomet.

Pročelnica Mirka Jozić kaže da se ne radi prvenstveno o gradskim projektima, već o projektima od nacionalnog interesa.

– Mnogi projekti koje smo mi dugi niz godina pripremili, sada su pali na plodno tlo. To će se na kraju vidjeti na rezultatima grada Zagreba, a onda i na rezultatima cijele RH.

Oporba ukazuje na niz stvari, ističe Anka Mrak Taritaš.

– To je sustav spojenih posuda. Na nacionalnoj razini Bandić “drži štangu” u Saboru, a HDZ je koalicijski partner njem u gradu Zagrebu. Čudim se da nema metroa i tunela kroz Medvednicu. Ostaje to u onom muzeju neispunjenih obećanja. Zagrebu treba jarunski most, mi niti nemamo projekt spajanja Zračne luke. Ništa nisam čula oko otpada u gradu Zagrebu.

Dodaje da donedavno grad Zagreb uopće nije povlačio sredstva iz Europske unije.

Otkako je Milan Bandić na čelu grada, upravljao je sa 177 milijardi kuna, kaže Renato Petek.

– Mi ne vidimo te rezultate. Dogodio se taj brak između Bandića i HDZ-a. Sada HDZ uspijeva pretočiti određena sredstva i time opravdavaju što su u koaliciji s Milanom Bandićem.

Ministar Butković kaže da je Milan Bandić na današnjem sastanku rekao da ranije uopće nije ima nikakav kontakt s ministrima za vrijeme mandata Zorana Milanovića.

– Neshvatljivo mi je da gradonačelnik ili bilo koji župan nema kontakt i suradnju s centralnom vlašću. U Krapinsko-zagorskoj županiji na vlasti je SDP, a oko 1,2 milijarde kuna ide u tu županiju. Ova Vlada ne gleda gdje je tko na vlasti.

Jozić dodaje da se nije odustalo od izgradnje jarunskoga mosta.

– Lokacijska dozvola je gotova, priprema se projekt za buduće financijsko razdoblje, dakle isto za sredstva iz Europske unije.

Drago Prgomet dodaje da će HDZ s Bandićem biti u koaliciji u gradu Zagrebu sve dok se projekti realiziraju.

U emisiji je bilo govora i o zagrebačkom GUP-u, za što Ministarstvo graditeljstva još nije dalo suglasnost.

– Grad Zagreb tvrdi da je ispoštovao sve što je bilo potrebno. Struka govori da javna rasprava nije bila provedena u skladu s propisima. Struka je jedinstvena po tom pitanju. Vidjet ćemo hoće li Ministarstvo dati zeleno svjetlo, a vidjet ćemo i hoće li odlučivati stručnjaci u Ministarstvu ili će odlučivati politika. Povezuje se izglasavanje državnog proračuna, a poslije će ići GUP te gradski proračun.

Jozić kaže da su napravili ispravke oko GUP-a te da je sam ministar graditeljstva Predrag Štromar rekao “da očekuju pozitivan odgovor”.

– Rekli su da je ispoštovano što se tražilo. To ne može biti nikakva politička odluka, već riječ stručnjaka.

Ministar Butković rekao da se na današnjem sastanku razgovaralo i o Imunološkom zavodu.

– Traži se najbolje rješenje, a nije pitanje samo financijskih sredstava. U partnerskom odnosu s gradom Zagrebom ići će se na najbolje i najbrže rješenje kako bi Imunološki stao na noge.

Renato Petek je na kraju rekao da čak i ako u skupštini izglasuju GUP, da postoji mogućnost lokalnog referenduma “kako bi se zaustavilo devastiranje zelenih površina”.

Anka Mrak-Taritaš rekla je pak da je fotografija puknuća vrelovoda, zbog kojeg je Novi Zagreb ostao bez tople vode, “pravi pokazatelj” suradnje grada i države.

Drago Prgomet za kraj kaže da su velika sredstava uložili i da nastavljaju, a ministar Butković da je cilj Vlade ravnomjeran razvoj Hrvatske kao i razvoj samog Zagreba.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan

Objavljeno

na

Objavio

Tema emisije Peti dan bila je humanističke znanosti vs STEM, a gosti komentatori Nino Raspudić, Petar Mitrikeski, Marijana Bijelić i Igor Mikloušić.

STEM je akronim koji označava znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, naglasila je u uvodu voditeljica.

Marijana Bijelić navela je da se znanosti dijele na prirodne, humanističke i društvene.

“Što je znanost apstraktnija, u najvećoj mogućoj mjeri je izvan ideologije.”, kaže Bijelić.

Petar Tomev Mitrikeski kao genetičar navodi da je STEM-ovac te objašnjava.

“Humanističke znanosti tiču se čovjeka, društvene znanosti promatraju institucije i čovjekovo ponašanje u skupini, a prirodne znanosti govore o genetici i evoluciji.”

Mikloušić: Pada interes za humanističkim znanostima

“Pada interes za humanističkim znanostima od 2008. od financijske krize”, navodi Mikloušić te ocjenjuje: “Ljudi koji će u budućnosti voditi financije ili državu moraju imati šire znanje”. Smatra da je važno da čovjek posjeduje znanje od umjetnosti do znanosti i arhitekture.

Gosti su spomenuli da su kontroverzne ideje razlog pada popularnosti društvenih znanosti poput propagiranja rodne ideologije.

Raspudić: STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani

Raspudić navodi da zbog raspodjele javnih sredstava dolazi do sukoba oko toga koje su od navedenih znanosti korisnije.

“STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani.” te dodaje da “samo četvrtina STEM-ovaca radi u svom području.”

“Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan. Previše smo opterećeni navodnim prestižnim sveučilištima koja propagiraju takve ideje.”, istaknuo je Raspudić.

“STEM je važan za kapitalizam, jer stvara prihode”, kaže Mitrikeski.

S druge strane, “STEM-ovci ujedno poboljšavaju kvalitetu života, sigurnost hrane i dr.”, naveo je Mikloušić.

“Prije je mjerilo znanja bilo poznavanje Shakespearea, a danas se gleda koliko je netko vješt u tehničkim znanostima”.

Za kraj, gosti su se složili da je suradnja svih područja važna za napredak cjelokupnog društva.

(HRT/narod.hr)

 

Nino Raspudić: Međunarodna zajednica je stvorila ‘hrvatsko pitanje’ u BiH

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U pokušaju ilegalnog ulaska iz Srbije u Hrvatsku glumili da su na biciklističkoj turneji!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MUP

Četiri muškaraca na biciklima stigla su na granični prijelaz Batina sa srbijanske strane i ležerno pokušali nastaviti biciklirati u Hrvatskoj. Izgledali su kao članovi biciklističkog kluba na turneji koje su tijekom ljeta – a ovaj se događaj zbio 1. rujna ove godine nešto iza 20 sati – vrlo popularne.

Vidjelo se da su uložili trud u prezentaciju: bili su jednako odjeveni, bijele majice imale su isti logo i natpis Bellastoria. Majice s logom, inače, izrađene su za projekt za djecu pod nazivom Bellastoria, koji uključuje ljetne kampove i radionice. Organizator projekta su biskupije talijanske regije Lombardija.

Kad ih je zaustavila hrvatska policija, tvrdili su da su članovi biciklističkog kluba i da moraju nastaviti turneju po Hrvatskoj. Tour od Croatia, ponavljali su. No, stvarna priča malo je drugačija – bila je riječ o Afganistancu i tri Iranca koji su na ovaj, osebujan i originalan način, ilegalno pokušali ući u Hrvatsku pa onda dalje na zapad, očito inspirirani dugom povijesti sporta kao instrumentom bijega iz domovine.

Kada se govori o međunarodnim sportskim natjecanjima, redom se spominju rezultati, rekordi i medalje.

Rjeđe se govori o drugoj strani takvih događaja – činjenici da se i dan-danas sportaši i prateće osoblje, koje legalno stigne u zemlju domaćina natjecanja, ne vraća kući, već zatraži azil ili jednostavno nestane, piše Večernji list

Tako je od četiri nigerijska sportaša koji su se natjecali u Puli jedan – doduše nakon neuspjelih prijelaza granice sa Slovenijom te prijave gubitka dokumenata – zatražio azil u Hrvatskoj. O tome, po nekim navodima, razmišlja i dvojac koji je za sada po neutvrđenim okolnostima – iako on za to krivi hrvatsku policiju – završio u BiH.

Sport kao instrument bijega nije nestao završetkom hladnog rata, kad su, primjerice, Olimpijske igre završavale masovnim bijegom. Iz Melbournea se 1956. kući nije željelo vratiti 30 Mađara, a igre u Münchenu 1972. čak je 117 sportaša iskoristilo za ostanak na zapadu. Samo su se države iz kojih dolaze prebjezi promijenile.

– Na svakom većem sportskom natjecanju ostane dio stranih sportaša i države organizatorice spremne su na to – kazao je lani Peter Beattie, organizator Igara Commonwealtha, kad je 26 sportaša iz Kameruna, Ugande i Ruande odbilo napustiti Australiju. Što se događa s njima, ovisi.

Neki odmah zatraže azil, kao sportaš iz Sudana koji je ušetao u policijsku postaju prije negoli su Olimpijske igre u Londonu 2012. i počele. Neki dobiju azil, drugi budu odbijeni i vraćeni u matične države. Veliki dio nestane bez traga, kao 11 izviđačica sa Svjetskog skupa u Švedskoj 2011.

Neki pak pobjegnu, i to doslovno, tijekom samog natjecanja – prije nekoliko godina tijekom Londonskog maratona – Mami Konneh Lahun iz Sierra Leona, nakon što je trčala 2 sata i 46 minuta i ušla 20. u cilj, nastavila je trčati i nestala.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari