Pratite nas

Kultura

Oliver Dragojević: Moj najveći uspjeh je što mi se čini da sam ostao normalan

Objavljeno

na

Cijeli dan, uoči subotnjeg spektakla u zagrebačkoj Areni, Oliver Dragojević uvježbavao je svoje hitove.

Iako je nemoguće pobrojati nastupe i nagrade koje je osvojio, kao ni dvorane koje je napunio, legendarni hrvatski glazbenik priznao nam je kako još uvijek ima tremu uoči nastupa, ali i odgovornost prema publici:

“Kad bi vam rekao, da sam se prepao, ne bi mi vjerovali, da su mi otkucaji barem 30 posto brži nego inače!”, govori Oliver za IN magazin.

Publika koja je do posljednjeg mjesta ispunila zagrebačku Arenu, na najbolji je mogući način Oliveru čestitala skorašnji 70-ti rođendan i nevjerojatnih 50 godina karijere.

“To je više od Rolling Stonesa, čovječe. Svaka čast”, govori Oliverov veliki fan Stjepan Hauser.

Oliverovi evergreeni, uz pratnju Zagrebačke filharmonije i brojnih gostiju redali su se jedan za drugim. Publika ih je od riječ do riječi uglas pjevala sa svojim miljenikom. A upravo uz Oliverove romantične stihove, generacije vežu najljepše uspomene.

Stjepan Hauser, snimivši album s Oliverom, ostvario je svoj dječački san. U pjesmi “Pismo moja”, sa svojim violončelom pridružio mu se na pozornici, a u ostatku koncerta uživao je u društvu svoje zaručnice Jelene Rozge.

“Slušao sam Olivera još kad sam imao dvije godine. Ja sam propričao kroz njegove pjesme. On je bio moj najveći heroj iz djetinjstva. I uvijek mi je bio veliki san da jednog dana surađujem s njim”, otkrio nam je Hauser.

U koncertu danas ponosnog djeda uživale su brojne poznate osobe. Ovogodišnji predstavnik Hrvatske na pjesmi Eurovizije, Jacques Houdek, pjevušio je u društvu supruge Brigite. “Došao sam uživati u najljepšoj glazbi i najljepšem glasu. Naučio sam da je on jedan od onih najjednostavnijih , a najveći je“, kaže Jacques.

Mnogi će se složiti da je vrlo teško izdvojiti najljepšu Oliverovu pjesmu. No, ona koja ga uvijek podsjeti na pokojnog oca je, himna svih očeva “Oprosti mi pape!”

“Snimio sam pjesmu i došao mi je pokojni otac i govori mi „a ti dobri znaš da ja nisam nikada kartao za novac”. A ja njemu govorim, to nije pisano za tebe, to je napisao Zdenko svim očevima. To se odnosi na taj odnos sin- otac . On je to shvatio osobno, tako da sam ga morao razuvjeriti” , prisjeća se Oliver.

Rijetko koji glazbenik se može pohvaliti nastupima u njujorškom Carnegie Hallu, londonskom Royal Albert Hallu, pariškoj Olympiji ili Opera Houseu u Sydneyju gdje će uskoro ponovno, otkriva nam, održati koncert. No, iako su mu nudili 50 tisuća eura za beogradsku Marakanu, Oliver, za razliku od mnogih ne namjerava pogaziti svoju riječ:

“Rekao sam jednom. Ne želim ići. To je sve!”, kaže Oliver.

Iza Olivera je još jedan koncert kojeg ćemo svi dugo pamtiti. Već ovog petka, njegov i Gibonnijev album “Sreća” borit će se u čak 12 nominacija za ovogodišnji Porin. “Moj najveći uspjeh je što mi se čini da sam ostao normalan. Jer to je ne znam, možete prevariti ovo blještavilo scene, i možeš zamislit da si netko , vanzemaljac ili svemirac… Ja znam točno nema zvijezda, nema legendi“, govori Dragojević. No, za nas je ipak legenda. Jer, složit ćete s nama, jedan je Oliver Dragojević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

MOJ HRVATSKI

Objavljeno

na

Objavio

zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatski govorim
šapćem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve

Pajo Kanižaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Hrvatskom se jeziku želi isključiti moć

Objavljeno

na

Objavio

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Obzirom na političku poziciju hrvatski mediji u BiH nisu u mogućnosti promicati hrvatski jezik u onoj količini koliko bi trebali”, komentirao je za Bljesak.info profesor hrvatskog jezika i književnosti Marko Tokić položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Današnji položaj hrvatskog jezika u višenacionalnoj i višejezičnoj Bosni i Hercegovini profesor Tokić ocjenjuje zadovoljavajućim i boljim nego u prijašnjim vremenima, ali naglašava da uvijek ima prostora za napredak.

”Problem je što medija na hrvatskom jeziku nema dovoljno, a za one koji postoje valja postaviti pitanje koliko uspijevaju voditi brigu o jeziku”, ističe Tokić i objašnjava da je najveći problem novac koji onemogućava zapošljavanje lektora u redakcijama.

”Mediji bi trebali imati lektore koji bi upozoravali novinare na greške koje svakodnevno čine”, kaže Tokić.

Drugi mediji, prema njegovim saznanjima, funkcioniraju drugačije zahvaljujući financiranju iz državnog i federalnog proračuna, dok nijedan hrvatski medij nema takve izvore novca.

Tokić također ističe da se često unutar tekstova u hrvatskim tiskovinama i portalima može pronaći priličan broj nehrvatskih izraza, što objašnjava činjenicom da je jezik u dodiru sa drugim kulturama, te da je isto tako velik utjecaj hrvatskog jezika na druge jezike bliskih kultura.

Školovanje na hrvatskom jeziku omogućeno je svima od najranije dobi do završnog školovanja, i zato je, kako kaže profesor Tokić, na prosvjetnim djelatnicima i Crkvi da rade ustrajnije na njegovanju hrvatskog jezika.

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Ako je ta reduciranost nužnost, pribojavamo se da će doći do šifriranosti, a time jezik gubi onaj ‘materinski’ osjećaj”, objašnjava profesor Lučić.

Prema njemu upravo su izloženost viškovima ili šumovima, obilatost slikama, brzina i forsiranje engleskih riječi i ostalih tuđica jedni od najvećih problema potiskivanja materinskog jezika.

”Izazovima ovog doba možemo jedino odgovoriti kroz opću jezičnu kulturu i narodnu baštinu”, zaključio je profesor Lučić.

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se od 2000. godine, a UNESCO-v dokument kaže da materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji su jezici s malim brojem govornika.

Inače, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH, hrvatski jezik koristi 515.481 građanin, što je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije.

Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Županiji Zapadnohercegovačkoj – 98,83%, što je 93.783 građana. Općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik je Posušje.

U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari