Pratite nas

Najave

Oliver Frljić odlazi s mjesta intendanta riječkog HNK, ima novi posao

Objavljeno

na

“Oliver Frljić s mjesta intendanta HNK Ivana pl. Zajca u srpnju ove godine prelazi u tim za realizaciju projekta Europske prijestolnice kulture (EPK) dok će za vođenje Kazališta, do raspisa natječaja za intendanta i samog izbora, Gradskom vijeću biti predložen dr. sc. Marin Blažević, dosadašnji ravnatelj Opere. Utvrđeno je to na danas održanoj sjednici Kazališnog vijeća HNK Ivana pl. Zajca”, priopćeno je iz HNK Ivana pl. Zajca.

 [ad id=”93788″]

“Naime, dobivanjem titule Europske prijestolnice culture, Rijeka je još jednom potvrdila svoj europski identitet i opredijeljenost za europske vrijednosti, ali i preuzela odgovornost realizacije različitih programskih linija ponuđenih u knjizi kandidature. U okviru pripremanja kandidature za Europsku prijestolnicu kulture Oliver Frljić je kao jedan od članova riječkog EPK tima, bio zadužen za koncipiranje kazališnog programa”, piše u priopćenju, prenosi Novi list.

Iz priopćenja se doznaje da je u tom je kontekstu osmišljena suradnja s nekim od najznačajnijih europskih redatelja, skupina i institucija, od kojih posebno treba izdvojiti Rimini Protokoll, Jan Lauwersa i Needcompany, Oskarasa Koršunovasa te Krystiana Lupu – imena čiji rad je europska kazališna publika odavno prepoznala i honorirala, redovite goste najznačajnijih europskih festivala i kazališnih kuća.

“Osvajanjem titule Europske prijestolnice kulture pred Rijeku je postavljena i obaveza realizacije ovih suradnji.  S obzirom na zahtjevnost i ozbiljnost ove programske linije unutar EPK projekta, ali i s obzirom na odgovornost koju zahtijeva funkcija intendanta nacionalnog kazališta, Oliver Frljić svoj će rad u Rijeci nastaviti u okviru projekta Europske prijestolnice kulture, odnosno na pripremi i realizaciji teme nazvane „Podijeljeni gradovi“ koja u prijavnoj knjizi kandidature predstavlja okosnicu trećeg programskog pravca „Doba moći“”, piše u priopćenju riječkog kazališta.

Kako piše u priopćenju, Frljić će svojim redateljskim radom izvan Hrvatske kao i budućim kontaktima u okviru toga, i dalje predstavljati specifičnosti vlastitog umjetničkog usmjerenja, ali i dodatno doprinijeti prepoznatljivosti Rijeke kao hrvatskog grada koji je ponio titulu prijestolnice kulture.

“Nastavit će, dakako, blisko surađivati s HNK Ivana pl. Zajca upravo u okviru realizacije EPK programa, a time se ujedno ispunjava i zacrtani cilj druge sezone HNK – internacionalizacija kazališta, čime Rijeka može doista postati veliki europski grad u Hrvatskoj”, prioćeno je.

U priopćenju se ističe da je “svojim dosadašnjim intendantskim radom, Oliver Frljić revidirao je koncept nacionalnog kazališta, a s dr. sc. Marinom Blaževićem kao bliskim suradnikom pokazao je da nacionalno kazalište ne mora biti muzej sjećanja na izmaštanu nacionalnu prošlost, već da može aktivno promišljati društvenu zbilju u kojoj djeluje”.

“Daljnjim radom, u realizaciji projekta europske prijestolnice kulture, Oliver Frljić potvrđuje svoju odgovornost u okviru razvoja ne samo riječke, nego i hrvatske kulture, a svakako i  svoje povjerenje u Rijeku kao grad koji titulu Europske prijestolnice kulture i zaslužuje”, piše u priopćenju riječkog kazališta, prenosi Novi list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Zabrana spomenika koji veličaju agresiju na Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo graditeljstva u javnu je raspravu pustilo prijedlog procjene učinaka izmjena Zakona o grobljima na temelju kojih bi se s groblja u Hrvatskoj trebali ukloniti spomenici s natpisima koji propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija na Hrvatsku, kao i natpisi kojima se veliča sama agresija ili velikosrpstvo.

Donošenje zakona planirano je do polovice iduće godine, a Ministarstvo očekuje kako će svi nadgrobni spomenici s neprihvatljivim porukama biti uklonjeni do kraja 2020.

Na spomenike koji veličaju velikosrpsku agresiju već dulje vrijeme upozoravaju braniteljske udruge, koje ih smatraju uvredom za žrtve, a najčešće je spominjan onaj Vukašinu Šoškočaninu u Borovu selu.

U dokumentu koji je Ministarstvo graditeljstva pustilo u javnu raspravu stoji kako je riječ o provedbi preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. To Vladino vijeće preporuke je izradilo još u veljači, a najava izmjena Zakona o grobljima prvi je formalni korak koji je neko ministarstvo poduzelo kako bi ih provelo u praksi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Povodom 40. godišnjice ubojstva Ante Bruna Bušića u Parizu 1978. godine Hrvatska udruga Benedikt organizira u utorak, 16. listopada 2018., s početkom u 19 sati u prostoru udruge u Splitu (Dubrovačka ulica 15) predavanje pod nazivom “Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske”. Predavanje će održati Mario Šimundić, mag. povijesti i hrvatskog jezika.

Po svom značenju u borbi za slobodnu Hrvatsku, u novijoj se hr­­vatskoj političkoj povijesti ističe Bruno Bušić, poznat kao Ante Bruno Bušić – književnik, povijesni istraživač, novinar i polemičar, hr­­vatski rodoljub i re­vo­lu­cionar, nacionalni borac i mučenik.

Čitavo ži­votno djelovanje Brune Bušića – od najmlađih dana, kad je bio pun mladenačkih rodoljubivo – revolucionarnih ideala, pa do šezdesetih godina kada je završio fakultet i kad je u hrvatskoj javno­sti u domovini, a pogotovo izvan domovine došao do izra­žaja prikazivanjem u novinskim člancima poli­tičko-društvene, go­spodarske i opće stvarnosti hrvatskoga naroda u tota­litarnoj komunističkoj jugoslavenskoj državnoj zajednici. Nešto kasnije svojim političko – programatskim radom u emi­gra­ciji i iseljeništvu postao je jedan od najpoznatijih zagovornika hr­vat­ske nacionalne slobode revolucionarnim putem.

Duh Lunda bio je u pro­gra­mu stvaranja slobodne, demokratske i neovisne hr­vatske države uspostavljene 1991. godine. Bušićeva mučenička smrt u Parizu 1978. godine., u četrdesetoj godini života, posebno je ugrađena u temelje suverene Republike Hrvat­ske.

U ovom izlaganju pratit ćemo cijeli život neumornog borca za hrvatsku samostalnost te preko njegovog života steći i uvid u prilike u domovini i emigraciji 60-ih i 70-ih godina XX. stoljeća. Također dobit ćemo odgovor i na pitanje zašto je od svih političkih emigranata iz SFRJ baš njegovo ime ostalo uklesano zlatnim slovima hrvatske samostalnosti, piše hkv

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari