Pratite nas

Povijesnice

‘One koji kažu da ovo nije srpsko možete ubiti kao kera pored tarabe’

Objavljeno

na

Tzv. JNA je na današnji dan prije 28 godina najistočniji hrvatski grad Ilok doslovno ‘ispraznila’ od Hrvata. Prognanička kolona od 8000 tisuća ljudi uz prijetnju oružjem morala je napustiti svoj grad.

Te 1991. Ilok je bio jedan od rijetkih gradova slavonsko-srijemskog prostora u kojem Srbi nisu bili najbrojnija manjina. Prema predratnom popisu iz 1991., grad Ilok imao je 6.775 stanovnika. Hrvati, kojih je bilo 4.248 ili 62,7 posto činili su apsolutnu većinu, a Srba je bilo 484 ili tek 7,14 posto. U gradu je, naime, živjelo čak 1.157 Slovaka.

U travnju je održan četnički skup u baranjskom selu Jagodnjaku. Tada je Milan Paroški, zastupnik u parlamentu Srbije izjavio: ” One koji kažu da ovo nije srpsko možete ubiti kao kera pored tarabe“ kao i : „Ovo je srpska zemlja i njima (Hrvatima) mora biti jasno da su oni dođoši“

Na današnji dan 1991. u 7 sati ujutro počela se formirati prognanička kolona traktora, osobnih automobila, teretnjaka i kombija. Stanovništvo Iloka odlučilo je otići u progonstvo, a ne živjeti pod okupacijom, piše 24sata.hr.

Polovinom rujna Ilok je u potpunosti pao u medijsku i fizičku blokadu, a broj stanovnika se udvostručio. Bilo je i pokušaja proboja do Vukovara, kako bi se pomoglo Vukovaru, ali bilo je bezuspješno osim uništenja nekoliko oklopnih vozila i pojedinačnih proboja pošto je već na tom dijelu bio lociran veliki broj vojske i naoružanja JNA i paravojske.

Nakon pokolja hrvatskog stanovništva početkom listopada u obližnjem selu Lovasu koje je administrativni dio općine Ilok, branitelji Iloka dobili su ultimatum od JNA da predaju oružje i grad u ruke Srba. Najistočniji hrvatski grad bio je odsječen od ostatka Hrvatske i u okruženju JNA, a u okolnim hrvatskim selima već su počinjeni brojni zločini nad Hrvatima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Najveće i najžešće demonstracije protiv velikosrpskog nasilja (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Građani su opkolili 8. travnja 1991. vojni sud u Zagrebu i uzvikivali “Okupatori! Bando četnička”. Tog dana je trebalo početi suđenje tzv. “virovitičkoj skupini” optuženoj za organiziranje pobune protiv “SFRJ”

U Zagrebu je na današnji dan 1991. godine bio narodni bunt – tisuće ogorčenih građana spriječilo je suđenje skupini virovitičkih domoljuba koji su optuženi da su sudjelovali u provođenju “globalnog plana oružane pobune u Hrvatskoj”, odnosno da su krijumčarili oružje i organizirali pobunu protiv “SFRJ”.

Više od 5 tisuća ljudi skupilo se tog dana u Gajevoj ulici i doslovno opkolilo Vojni sud tadašnje JNA. Naime, tog ponedjeljak 8. travnja 1991. godine trebalo se održati prvo ročište, ali do njega nikad nije došlo zahvaljujući pritisku hrvatskih građana koji su složni da se hrvatski domoljubi puste na slobodu.

Građani su prosvjedovali protiv zatočenja Đure Dečaka, Antuna Habijanca, Vinka Belobrka, Vlade Šabarića i Franje Kovača koji su uhićeni 25. siječnja i u istrazi podvrgnuti teškoj psihičkoj torturi.

Vikalo se “Okupatori, bando četnička”. Situacija je bila na rubu totalnog sukoba. Dva kordona hrvatske policije s teškom mukom su sprječavala prosvjednike da ne prodru u zgradu u koja je bila puna srpskih specijalaca, a svugdje je letjelo kamenje, pucala su stakla, prenosi kamenjar.com

Trojica uhićenih u tamnicama Vojnog istražnog zatvora su ostali do 20. svibnja 1991. kada im je Vojni sud svakome dosudio do tri godine zatvora. Ipak, do pravomoćne presude pušteni su na slobodu. Zbog rata Savezni vojni sud u Beogradu nikad nije dovršio suđenje.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1992. osnovano Hrvatsko vijeće obrane

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko vijeće obrane (HVO) bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme Domovinskog rata.

Osnovan je 8. travnja 1992. što se slavi kao Dan utemeljenja HVO-a.

HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Dana 18. studenog 1991., hrvatsko političko vodstvo u Bosni i Hercegovini osniva Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Herceg-Bosna radi obrane Hrvata organizira Hrvatsko vijeće obrane (HVO) koji je službeno osnovan 8. travnja 1992. kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni i kao najviše izvršno i upravno tijelo Herceg-Bosne.

Već dan-dva nakon službenog osnivanja HVO ulazi u velike bitke sa nadmoćnom srpskom vojskom i JNA oko Kupresa gdje je pretrpio velike gubitke, a od 13-23. travnja 1992. slama veliku ofenzivu Srba prema Livnu i njihov pokušaj proboja prema Hercegovini i Neretvi. 23. lipnja 1992. HVO osvaja prvu agresorsku vojarnu u Čapljini.

6337 hrvatskih mladića poginulo je kao pripadnici HVO, uz brojne civile Hrvate Bosne i Hercegovine koji su bili žrtve strašnog rata od 1992-1995.

HVO je imao ključnu ulogu u oslobađanju velikih dijelova Bosne i Hercegovine 1995.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari