Pratite nas

Herceg Bosna

Oni koji osporavaju potrebu osnivanja HZ HB su neprijatelji Hrvata

Objavljeno

na

Na današnji dan, 18. studenog 1991. kada su JNA i srpske paravojne formacije uništile i okupirale Vukovar politički predstavnici Hrvata u BiH utemeljili su Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Na utemeljenje, HZ HB, utjecale su tadašnje vanjske, odnosno međunarodne i unutarnje bosanskohercegovačke okolnosti, kaže u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra domovinskog rata u BiH i saborski zastupnik Željko Raguž.

-Vanjske okolnosti bile su proces raspada Jugoslavije te mirovno posredovanje međunarodne zajednice u tom procesu, a unutarnje, politička neslaganja tri konstitutivna naroda oko budućeg statusa BiH, u ili izvan Jugoslavije, te teritorijalnog unutarnjeg državnog uređenja Bosne i Hercegovine nakon stjecanja njezine neovisnosti. Bošnjaci, Srbi i Hrvati, nisu mogli, u to vrijeme, nažalost, kao i danas, naći zajedničko rješenje kakva treba biti BiH, unitarna, konfederalna ili federalna država, kaže Raguž.

HMS: Je su li osnivanje HZ HB i kasnije HVO-a bili jedini mogući izbor da bi se Hrvati u BiH obranili i sačuvali svoj politički subjektivitet?

RAGUŽ: Oni pojedinci ili skupine iz međunarodne zajednice ili iz BiH koji Hrvatima osporavaju pravo na samoorganiziranje kroz HZ HB, nakon stradanja Ravnog i sudbine Vukovara naši su politički protivnici ili bolje kazano veliki su neprijatelji hrvatskom narodu. Samo neprijateljstvo može biti razlogom negiranja našeg prava na samoorganiziranje kroz HZ HB. Nedvojbeno je kako bi bez HZ HB i bez Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) Hrvate u BiH zadesila sudbina Hrvata iz Vukovara, Bošnjaka iz Srebrenice ili Srba iz Podrinja, a većinu Hrvata iz Središnje Bosne sudbina naših sunarodnjaka iz Zenice, Kaknja, Vareša ili današnje Republike Srpske. Kriminaliziranje HZ HB znači zapravo negiranje prava na politički subjektivitet i slobodu hrvatskog naroda u BiH.

HMS: Što bi se dogodilo da je hrvatsko politički vodstvo prihvatilo da se, recimo, Hrvati bore u postrojbama ARBiH, koju je bošnjačko političko vodstvo predstavljalo kako multinacionalnu i jedino legalnu vojnu formaciju u BiH?

RAGUŽ: Na kraju rata 31.12.1995. godine, bilo je 211.036 pripadnika Armije RBiH čija je nacionalna struktura bila sljedeća: Bošnjaka 203.368, Hrvata 2.283, Srba 1.087 dok su ostali bili Jugoslaveni i pripadnici nacionalnih manjina. Koliko se bošnjačka vojska ARBiH bez opravdanja zvala ARBiH govori i podatak da je u HVO-u bilo više Bošnjaka, nego u ARBiH Hrvata. Hrvati su postupili slično kao i Srbi i Bošnjaci te organizirali svoju vojsku HVO-e. Neki Hrvati, u manjem broju, su zbog okolnosti u kojima su se nalazili bili u ARBiH. Opet, slično, iako u većem broju i jedan broj Muslimana (Bošnjaka) odlučio je biti u HVO-u, što je bila stvar njihova izbora ili okolnosti u kojima su se nalazili. Hrvatsko političko vodstvo u BiH nije moglo prihvatiti da se, Hrvati bore u postrojbama ARBiH, koja je od njezinog osnivanja zamišljena kao bošnjačka vojska, jer bi to bilo nemoguće kao što su pokazali kasniji događaji u ratu na području BiH.

HMS: Koliko je u proteklom ratu ubijeno Bošnjaka, od strane HVO-a, koliko ih je prošlo kroz logore i protjerano, a koliko je ARBiH ubila Hrvata i protjerala, koliko je Hrvata prošlo kroz logore?

RAGUŽ: Zanimljivo je istaći prema više međunarodnih i domaćih istraživanja, da je s područja pod nadzorom Muslimana (Bošnjaka) u Bosni i Hercegovini protjerano, ili su napustili taj prostor zbog ratnih okolnosti, 170.000 Hrvata, a iz Republike Srpske 142.000 Hrvata. Prema rezultatima istih istraživanja s područja pod vlašću Hrvata u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1991.-1995. godine protjerano je, ili su napustili taj prostor zbog ratnih okolnosti, 52.000 Bošnjaka. U ratu Hrvata i Bošnjaka stradalo je, i na jednoj i na drugoj strani, ukupno 8.000, odnosno oko 4.000 Bošnjaka i 4.000 Hrvata, skoro podjednako na obje strane. U logorima i zatvorima bilo je ukupno 30.000 Hrvata i Bošnjaka, odnosno po 15.000 na obje strane.

HMS: Kako je s obzirom na te podatke moguće da su dužnosnici Herceg Bosne i HVO-a u Haagu za zločine nad Bošnjacima osuđeni na 273 godine zatvora, a bošnjački generali za zločine nad Hrvatima na samo 5,5 godina zatvora?

RAGUŽ: Za zločine nad Hrvatima na Haškom kaznenom sudu osuđena su dva zapovjednika bošnjačke vojske ARBiH na ukupno 5,5 godina zatvora, general Hadžihasanović na tri i pol godine, kako ste kazali, i pukovnik Kubura na dvije godine zatvora.Nečuveno svakako, ali sudskim konstrukcijama i bošnjačkim medijskim ponavljanjima osmišljenih laži, nažalost to se dogodilo. U dobrom dijelu hrvatske javnosti u BiH sve se više razvija uvjerenje kako su navedene presude bile ustvari naručene pravosudne istine kojima je bio cilj nametanje političkih rješenja za BiH što neće u budućnosti donijeti ništa dobroga ovoj zemlji koja vapi za istim kriterijima poštovanja žrtava i osude zločinaca na svim stranama kao temeljnim pretpostavkama za pomirenje i trajni mir u budućnosti.

HMS: U hrvatskoj javnosti špekulira se kako je presuda Haškog suda protiv dužnosnika HR HB dobro plaćena, kako bi se Herceg Bosna, mogla sotonizirati, te borbu za ustavom zajamčena prava Hrvata kao suverenog naroda proglašavati fašističkom, zločinačkom, retrogradnom. Koliko su takve špekulacije utemeljene?

RAGUŽ: Bili smo svjedoci nečuvenih postupaka tužitelja i sudaca Haškog kaznenog suda i njihove šetnje po BiH u organizaciji bivših pripadnika ARBiH, izravnih sudionika u bošnjačko-hrvatskim ratnim sukobima u BiH. O kakvoj se nepristranosti Haškog kaznenog suda može govoriti kada se njegovi sudci i tužitelji stavljaju na takav način na stranu jedne od sukobljenih strana sijući opravdane sumnje u hrvatskoj javnosti u BiH. Vrijeme, ali i potrebna istraživanja mogu potvrditi ili odbaciti takve špekulacije. U realnoj stvarnosti BiH, od 1991.-1995., vidjeti u HZ HB nelegalnu, jednonacionalnu paradržavnu tvorevinu, a ne vidjeti to isto na drugoj ili trećoj strani, mogu samo propagandni manipulatori, plaćenici i nasilnici, međunarodni i domaći, koji žele vladati nad drugim narodima mimo njihove demokratske političke volje.

HMS: Kako bi danas izgledala BiH da je u Daytonu Herceg Bosna, kao i RS-a, prihvaćena kao jedna od tri federalne jedinice, koje tvore BiH?

RAGUŽ: Danas najveći dio bošnjačke političke elite želi od BiH napraviti svoju bošnjačku nacionalnu državu. Srpska politička elita nastoji očuvati i učvrstiti Republiku Srpsku, dok se Hrvati u BiH bore za očuvanje političkog subjektiviteta i mogućnosti biranja svojih političkih predstavnika u institucijama vlasti u BiH. Kako Bošnjaci ne mogu, bar u skoro vrijeme, napraviti svoju nacionalnu državu od cijele BiH jer u sadašnjim okolnostima nije moguće ukinuti Republiku Srpsku nastoje u međuvremenu na račun Hrvata, napraviti od Federacije BiH svoj bošnjački nacionalni entitet, u dobrom dijelu sličan Republici Srpskoj. Da je u Daytonu Herceg Bosna, prihvaćena kao jedna od tri federalne jedinice, koje tvore BiH bilo bi to, ne samo, ostvarenje ravnopravnosti Hrvata u BiH u odnosu na Bošnjake i Srbe, nego bi nedvojbeno postojanje Herceg Bosne bilo i siguran oslonac miru i stabilnosti BiH.

Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Herceg Bosna

Oni koji su položaj Hrvata u BiH podigli na veću razinu, moraju nastaviti raditi taj posao

Objavljeno

na

Objavio

‘Ovo nije vrijeme za bilo kakve eksperimente’

Kandidati HDZ-a na izborima za Sabor Republike Hrvatske na čelu sa Zdravkom Bušić danas su posjetili Studentski centar Mostar. Njihov domaćin, ravnatelj Dragan Mikulić upoznao ih je sa stanjem u ovoj instituciji, projektima i onim što se planira raditi u budućnosti.

Zdravka Bušić i njezine kolege sa spomenute liste nisu krili zadovoljstvo onim što su vidjeli.

– Raduje nas mnogo toga što smo vidjeli i čuli u Studentskom centru Mostar. Tu posebno mislimo na priču športskih klubova u njihovih uspjeha, ali i činjenicu da su u Studentskom centar Mostar svoje mjesto našli i studenti iz Posavine. Mi smo spremni pomoći i uložiti napore da ova institucija u budućnosti napravi dodatne iskorake  – poručili su kandidati HDZ-a iz XI. izborne jedinice.

Osobitu poruku, onu političku, uputila je  Zdravka Bušić, a ona se ne odnosi samo na studente nego i na sve Hrvate u BiH.

-Nisam ovdje prvi put, samo ove godine sam u Mostaru bila pet puta. Mi nismo samo pred izbore u Bosni i Hercegovini, mi smo tu uvijek. Da bi i ostali tu, moramo uzeti tri mandata za koja se borimo i osigurati daljnju potporu za rješenje problema u BiH. Uspjeli smo pitanje jednakopravnosti Hrvata u BiH staviti na međunarodnu scenu i sada je opasno nekim eksperimentima dati da nastave taj proces. Hrvati su godinama bili izvan pažnje međunarodne zajednice, zbog toga su i usvajani razni amandmani na Daytonski sporazum čime je degradirana pozicija Hrvata u BiH. Ne smijemo dopustiti da se to ponovo dogodi. Zato oni koji su položaj Hrvata u BiH podigli na veću razinu, moraju nastaviti raditi taj posao. Ovo nije vrijeme za bilo kakve eksperimente. Ovo je vrijeme za ozbiljne ljude koji trebaju rješavati ozbiljne probleme – poručila je Bušić.

Ravnatelj Mikulić je izrazio zadovoljstvo današnjim razgovorima i izrazio nadu kako će se današnja obećanja realizirati u budućnosti.

-Velika je stvar što su ovi ljudi kod nas u posjeti i to nam je znak kako dobro radimo. Dobili smo potporu za projekt izgradnje novog paviljona Studentskog centra Mostar. Radi se o velikom projektu koji podrazumijeva 250 kreveta za studente, bazen i športsku dvoranu. Vjerujem kako će Zdravka Bušić osvojiti mjesto u Saboru Republike Hrvatske i dati nam potporu u realizaciji ovog projekta – istaknuo je ravnatelj Mikulić.

Kandidat Ivan Baćak je istaknuo kako Studentski centar Mostar može bez problema sudjelovati u europskim projektima. „Ovaj studentski dom možemo uključiti u europske projekte, osigurati potrebne edukacije za taj posao i dobiti sredstva Europske unije za ono što se planira raditi u Studentskom centru Mostar. Nadam se kako će to biti jedan od naših zadataka u budućnosti – zaključio je Baćak, te dodao kako solo igrači u Saboru ne mogu uraditi ništa, odnosno, kako se samo zajedničkim radom i naporima može doći do željenih ciljeva.

Kandidati HDZ-a za XI. izbornu jedinicu Zdravka Bušić, nositeljica liste te Nevenko Barbarić, Stana Burić, Josip Gelo, Ana Andrić i Ivan Baćak održali su sastanak sa  Predsjedništvom GO HDZ BiH Mostar i Izbornim stožerom GO HDZ BiH Mostar gdje su predstavili ključne smjernice programa HDZa za sljedeće razdoblje. Članovi Izbornog stožera uputili su snažnu podršku listi HDZ-a uvjereni u odličan izborni rezultat.

U povodu blagdana sv. Petra, nazočili su misnom slavlju u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru nakon čega su se družili sa  Mostarkama i Mostarcima, župljanima ove župe.

Kandidati s liste HDZ-a za XI. izbornu jedinicu  posjetili su i studentski dom Dompes – dom za student slabijeg imovinskog stanja koji je najvećim dijelom financiran sredstvima Vlade Republike Hrvatske. Fra Iko Skoko, voditelj izgradnje studentskog doma zahvalio je na dosadašnjoj potpori  koja je prvenstveno upućena mladim ljudima – studentima – koji, zahvaljujući mogućnosti stanovanja u domu, ostaju u Bosni i Hercegovini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Ivica Mišić: Što prije otvoriti konzulat u Orašju

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik i neovisni kandidat HDZ-a za XI. Izbornu jedinicu Ivica Mišić posebno je apostrofirao potrebu ujednačenosti rada konzulata RH kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu. Posebno je izrazio svoje nezadovoljstvo nepostojanjem Konzulata RH u Bosanskoj Posavini, što Hrvate ovog kraja stavlja u neravnopravan položaj prema nekim drugim krajevima:

-Svi ljudi koji će 5. srpnja izaći na izbore za Hrvatski državni sabor u BiH i iseljeništvu su ostvarili svoje pravo glasovanja po više osnova. No, posljednjih dana sam se upoznao da tu mogućnost, potrebu, obvezu i pravo neće svi moći koristiti na isti način. Nekima su birališta udaljena nekoliko stotina metara, a nekima i po stotinu kilometara, a neki uopće neće moći izaći na izbore zbog lošeg pristupa glasovanju u inozemstvu.

Da, šarena slika, ali nitko nema pravo oduzeti pravo na glas, pravo na stav. Tako ću i ja reći da mi je uistinu žao što Hrvati Bosanske Posavine od Brčkog preko Orašja, Gradačca, Šamca, Domaljevca, Modriče, Dervente, Broda do Odžaka neće moći glasovati na biračkom mjestu u svojoj Posavini, jer ga nema. Nekada je bilo, ali više ga nema. Neću ulaziti u razloge, ali kadrovska matematika ne smije biti razlog da se stanovnici ovoga kraja „kažnjavaju“ i da moraju putovati do 100 i više kilometara udaljenih Tuzle ili Banja Luke. To je svojevrsna „kazna“, kaže Mišić i naglašava da vjeruje da se tako nešto nije slučajno napravilo i da postoje opravdani razlozi, ali da se to treba mijenjati:

-Nadam se i vjerujem da se to nije napravilo namjerno, ali je to veliki problem. Ne, samo za izbore, nego za mnogo značajnija pitanja kao što su konzularni poslovi ( promjena, zamjena putovnica i drugih dokumenata), te ekonomski i gospodarski poslovi vezani za poslovnu  suradnju. Bosanskoj se Posavini ta nepravda mora ispraviti. Svaki čovjek, Hrvat u BiH, mora imati ista prava. I onaj u Livnu, Banja Luci, Tuzli, Vitezu, Mostaru, Sarajevu, ali svakako i u Posavini. Konzulati su tu da ljudima donose dobrobit i trebaju biti raspoređeni po cijeloj Bosni i Hercegovini. Zato apeliram i apelirat ću, govorio sam i govorit ću da se što prije ponovno otvori jedan konzularni odjel u Posavini, jer je to prijeko potrebno iz više razloga, ističe Mišić i napominje da postoji problem i oko glasovanja u iseljeništvu:

-Posebni su problem neostvareni ciljevi oko elektronskog glasovanja, iako su to naši ljudi iz iseljeništva godinama tražili. Ponavljam svaki Hrvat mora biti u istoj mogućnosti kako bi ostvario svoje osnovno pravo, ali i obvezu: pravo na glas. To je Ustavom zajamčeno i nitko mu to pravo ne smije oduzeti. Moramo našim ljudima omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje, jer valjali su nam kad je trebalo skupljati novac u ratu, valjali su nam  kad se država razvijala, valjaju nam i danas. I moraju nam valjati i sutra, zaključio je Mišić.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati