Pratite nas

Vijesti

Oni su nas uništili!

Objavljeno

na

VLADA Ivice Račana u četiri godine mandata zadužila je Hrvatsku za oko 33,2 milijardi kuna, sedam godina vladavine premijera Ive Sanadera zadužilo nas je za oko 40 milijardi kuna, a dvije i pol godine vladavine Jadranke Kosor ostat će zapamćeno po zaduženju većem od 40 milijardi kuna na domaćim i međunarodnim financijskim tržištima.
U manje od dvije godine Linić već prešišao četiri godine Račana!
Slavko Linić koji je ministar financija manje od dvije godine svog mandata mogao bi ih sve “prešišati”. Naime, on se od početka svog mandata na domaćim i inozemnim tržištima zadužio za više od 35,2 milijarde kuna. I to za manje od dvije godine!
Naime, danas je potvrđeno kako se Hrvatska dodatno zadužila kad je izdala 10-godišnju obveznicu u vrijednosti od 1,75 milijardi dolara, uz prinos od 6,2 posto. Prije toga Linić se na domaćem tržištu zadužio dva puta i to 10. srpnja ove godine za iznose od 2,7 milijardi kuna na pet godina uz 5,25 posto kamata i 750 milijuna eura na 11 godina u kamatu od 5,75 posto.
Na inozemnim tržištima Linić se zadužio 27. travnja prošle godine na iznos od 1,5 milijardi dolara na 5 godina uz kamatu od 6,25 posto. Ponovno se zadužio 27. travnja ove godine i to na iznos od 1,5 milijardi eura na deset godina uz 5,50 posto kamata. Kako smo već napisali, Linić se danas dodatno zadužio za 1,75 milijardi dolara.
U Washingtonu pred MMF-om rekao da se više neće zaduživati ove godine
Sukladno politici ministra Linića da ono “što kaže jučer, ne vrijedi za danas” valja naglasiti kako je nedavno oštro demantirao pisanja o novom zaduženju. Štoviše, ministar Linić je prije malo više od mjesec dana, točnije 13. listopada, na redovitom godišnjem zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu naglasio kako se Hrvatska ne namjerava ove godine više zaduživati na inozemnom tržištu.
Naravno, napravio je suprotno od toga. Štoviše, najavio je i dodatna zaduživanja.
“Hrvatska će se idućih 5 do 6 godina neprekidno zaduživati”, najavio je nedavno ministar Linić nastavljajući tako praksu svojih prethodnika ministra Šukera i ministrice Martine Dalić. Izgovor za nova zaduženja Linić traži u bivšim Vladama za koje tvrdi da su prethodne kredite trošili “u potrošnju, a ne u razvoj”.
U isto vrijeme dok Vlada Zorana Milanovića trpi kritike međunarodnih i domaćih ekonomskih stručnjaka da opet ne pokreće reforme, Linić tvrdi upravo suprotno – da će se novac iz kredita uložiti upravo u – reforme!
Uz rekordna zaduženja ide i prodaja
No, koliko se zapravo zadužujemo? Konsolidirani dug opće države dolaskom Jadranke Kosor na vlast iznosio je oko 120,4 milijardi kuna. Do dolaska na vlast Kukuriku koalicije iznosio je 170,4 milijardi kuna. Krajem prošle godine iznosio je 183.273 milijuna kuna, a prema projekcijama Ministarstva financija na kraju godine bi mogao biti 190.388 milijuna kuna ili 56,6 posto BDP-a!?
Naglasimo i da je udio konsolidiranog duga 2009. godine bio 36,6 posto BDP-a, 2010. godine 44,9 posto, 2011. godine 51,6 posto, 2012. godine 55,5 posto, a na kraju ove godine mogao bi biti na razini 56,6 posto!
Prekomjerni deficit
Isto tako valja naglasiti kako je Hrvatska 2012. zaključila s manjkom opće države od gotovo 16,35 milijardi kuna ili pet posto BDP-a pa smo tako ušli u proceduru prekomjernog deficita prema kojem bi EU trebala odrediti  mjere koje se moraju provesti kako bi se uravnotežile javne financije i spriječile fiskalne poteškoće. Kada već govorimo o zaduživanju, prema kriteriju iz Maastrichta javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a, a kako smo napisali – trenutno je na razini od 56,6 posto.
Prema podacima Europske komisije javni dug Hrvatske sljedeće bi 2014. godine po prvi mogao prijeći granicu od 60 posto. Za dvije godine, predviđa Europska komisija, on bi mogao biti na razini na razini od čak 69 posto BDP-a!
Uz rekordno zaduživanje ova Vlada Zorana Milanovića ne odustaje ni od privatizacije dijela državnih i javnih tvrtki te monetizacije autocesta.
dugovi2

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Hrvati napravili spektakl u Nižnji Novgorodu

Objavljeno

na

Objavio

Može li Hrvatska srušiti Argentinu i Messija? Uskoro ćemo saznati, a hrvatski navijači već su okupirali Nižnji Novgorod u kojem u 20 sati po našem vremenu počinje utakmica.

Nakon što su hrvatski navijači osvojili Kalinjingrad i stvorili dojam kao da ‘Vatreni’ igraju u domovini, iste slike gledamo i na ulicama Nižnji Novgoroda, ali danas ipak dominiraju dvostruko brojniji argentinski navijači.

Argentinaca je znatno više, no kao što možete vidjeti u videeima i fotografijama  naši su napravili spektakl



Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Peruško otkrio novu vlasničku strukturu Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća za Agrokor članovi su jednoglasno potvrdili nagodbu. Tekst nagodbe bit će sutra predan Trgovačkom sudu u Zagrebu, kazala je zamjenica izvarednog povjerenika Irena Weber. Očekujemo da će se dokument objaviti na oglasnoj ploči Suda tijekom ovoga tjedna, dodala je.

Weber je dodala i da je tekst nagodbe iznimno kompleksan i da se nalazi na oko 7.300 stranica.Dokument ima 32 poglavlja, 36 priloga, a na njemu se radilo zadnjih šest mjeseci, izjavila je Weber.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću, kazala je da su se nakon 15 mjeseci dogovorili svi kvalificirani vjerovnici oko budućeg ustroja, duga i financiranja kompanije i povrata potraživanja. Najsretniji smo što je održan lanac opskrbe. Mogu reći s ponosom da Konzum za prvih pet mjeseci daje vrlo dobre rezultate, dodala je među ostalim Vidaković.

Fabris Peruško, govoreći o rezultatima nagodbe, rekao je da je to nova vlasnička struktura koja će nakon implementacije biti postavljena.

Najveći suvlasnik u budućem Agrokoru bit će Sberbanka s 39,2%, svi imatelji obveznice s 25%, VTB banka sa 7,5% te Zagrebačka banka s 2,3%. Ova najveća četiri suvlasnika predstavljat će 7f4,6%.

Među nebankarskim suvlasnicima postoje četiri domaće kompanije: Adris koji će biti deveti najveći pojedinačni dioničar s 1,4%, Franck s 1,3%, Saponia s 0,6%, Sokol Marić s 0,6%.

Osim samog modela nagodbe postoji sporazum postignut s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Imamo dogovor sa Sberbankom, gdje je na sličan način kao i s dobavljačima dogovoren model naplate koji je ovisan o budućoj performansi same grupacije u iznosu od 60 milijuna eura. On će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost samog Agrokora.

Od ostalih detalja sa Sberbankom dogovorena je ta mogućnost zamjena dionica u Merkatoru – da oni svoj dio u Merkatoru zamijene za budući suvlasnički dio u budućem Agrokoru.

Kako smo vrlo uspješno zadnjih tjedana približili različite vjerovnike i njihove međusobne interese, došli smo do toga da su neki veliki sukobi među određenim vjerovnicima zatvoreni. Alca je jučer izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, javno je to potvrdio i Agram. Vjerujemo da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti.

Jako smo zadovoljni da smo u zadnjih nekoliko mjeseci uspjeli dovesti pisanje same nagodbe do kraja, da su se vjerovnici među sobom usuglasili i ako uspješno izglasamo nagodbu, što duboko vjerujemo, možemo u najskorije vrijeme početi s implementacijom.

U samom privremenom vjerovničkom vijeću su predstavnici svih skupina vjerovnika. Predstavnici u Vijeću imaju gotovo 2/3 većinu. Te grupe su sudjelovale u samom pisanju i dogovoru o nagodbi.

Na pitanje novinara koji postotak tražbina stoji iza odluke predstavnika privremenog vjerovničkog vijeća, Peruško je rekao da se radi o više od 85%.

Kazao je i da su se u nagodbu “ukrcali svi vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine”. Oni su po istoj metodologiji dobili svoje povrate. U ovome procesu povrat je ovisio o tome kakva su sredstva osiguranja određene tražbine imale. Onaj koji je imao bolja osiguranja taj je ostvario bolje uvjete, neki koji su imali odlično osigurane tražbine dobili su 100%. Na određenim tražbinama netko je dobio 0%. Sve je ovisilo o tome kakva je bila relativna pozicija jedne tražbine prema drugoj, izjavio je.

Nitko od vjerovnika nije imao želju biti vlasnik Agrokora. Svi vjerovnici su se ovdje našli protiv svoje volje, izjavio je Peruško.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori