Pratite nas

Vijesti

Oni su nas uništili!

Objavljeno

na

VLADA Ivice Račana u četiri godine mandata zadužila je Hrvatsku za oko 33,2 milijardi kuna, sedam godina vladavine premijera Ive Sanadera zadužilo nas je za oko 40 milijardi kuna, a dvije i pol godine vladavine Jadranke Kosor ostat će zapamćeno po zaduženju većem od 40 milijardi kuna na domaćim i međunarodnim financijskim tržištima.
U manje od dvije godine Linić već prešišao četiri godine Račana!
Slavko Linić koji je ministar financija manje od dvije godine svog mandata mogao bi ih sve “prešišati”. Naime, on se od početka svog mandata na domaćim i inozemnim tržištima zadužio za više od 35,2 milijarde kuna. I to za manje od dvije godine!
Naime, danas je potvrđeno kako se Hrvatska dodatno zadužila kad je izdala 10-godišnju obveznicu u vrijednosti od 1,75 milijardi dolara, uz prinos od 6,2 posto. Prije toga Linić se na domaćem tržištu zadužio dva puta i to 10. srpnja ove godine za iznose od 2,7 milijardi kuna na pet godina uz 5,25 posto kamata i 750 milijuna eura na 11 godina u kamatu od 5,75 posto.
Na inozemnim tržištima Linić se zadužio 27. travnja prošle godine na iznos od 1,5 milijardi dolara na 5 godina uz kamatu od 6,25 posto. Ponovno se zadužio 27. travnja ove godine i to na iznos od 1,5 milijardi eura na deset godina uz 5,50 posto kamata. Kako smo već napisali, Linić se danas dodatno zadužio za 1,75 milijardi dolara.
U Washingtonu pred MMF-om rekao da se više neće zaduživati ove godine
Sukladno politici ministra Linića da ono “što kaže jučer, ne vrijedi za danas” valja naglasiti kako je nedavno oštro demantirao pisanja o novom zaduženju. Štoviše, ministar Linić je prije malo više od mjesec dana, točnije 13. listopada, na redovitom godišnjem zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu naglasio kako se Hrvatska ne namjerava ove godine više zaduživati na inozemnom tržištu.
Naravno, napravio je suprotno od toga. Štoviše, najavio je i dodatna zaduživanja.
“Hrvatska će se idućih 5 do 6 godina neprekidno zaduživati”, najavio je nedavno ministar Linić nastavljajući tako praksu svojih prethodnika ministra Šukera i ministrice Martine Dalić. Izgovor za nova zaduženja Linić traži u bivšim Vladama za koje tvrdi da su prethodne kredite trošili “u potrošnju, a ne u razvoj”.
U isto vrijeme dok Vlada Zorana Milanovića trpi kritike međunarodnih i domaćih ekonomskih stručnjaka da opet ne pokreće reforme, Linić tvrdi upravo suprotno – da će se novac iz kredita uložiti upravo u – reforme!
Uz rekordna zaduženja ide i prodaja
No, koliko se zapravo zadužujemo? Konsolidirani dug opće države dolaskom Jadranke Kosor na vlast iznosio je oko 120,4 milijardi kuna. Do dolaska na vlast Kukuriku koalicije iznosio je 170,4 milijardi kuna. Krajem prošle godine iznosio je 183.273 milijuna kuna, a prema projekcijama Ministarstva financija na kraju godine bi mogao biti 190.388 milijuna kuna ili 56,6 posto BDP-a!?
Naglasimo i da je udio konsolidiranog duga 2009. godine bio 36,6 posto BDP-a, 2010. godine 44,9 posto, 2011. godine 51,6 posto, 2012. godine 55,5 posto, a na kraju ove godine mogao bi biti na razini 56,6 posto!
Prekomjerni deficit
Isto tako valja naglasiti kako je Hrvatska 2012. zaključila s manjkom opće države od gotovo 16,35 milijardi kuna ili pet posto BDP-a pa smo tako ušli u proceduru prekomjernog deficita prema kojem bi EU trebala odrediti  mjere koje se moraju provesti kako bi se uravnotežile javne financije i spriječile fiskalne poteškoće. Kada već govorimo o zaduživanju, prema kriteriju iz Maastrichta javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a, a kako smo napisali – trenutno je na razini od 56,6 posto.
Prema podacima Europske komisije javni dug Hrvatske sljedeće bi 2014. godine po prvi mogao prijeći granicu od 60 posto. Za dvije godine, predviđa Europska komisija, on bi mogao biti na razini na razini od čak 69 posto BDP-a!
Uz rekordno zaduživanje ova Vlada Zorana Milanovića ne odustaje ni od privatizacije dijela državnih i javnih tvrtki te monetizacije autocesta.
dugovi2

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Vanna otkazala koncert u Crnoj Gori – Trebala je nastupiti na jedrenjaku koji je JNA 1991. otela iz Splita

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska pop pjevačica Ivana Vrdoljak – Vanna iznenada je u utorak otkazala koncert koji je trebala održati u srijedu u crnogorskom gradiću Tivtu, na palubi školskog jedrenjaka “Jadrana” oko kojega se vodi spor između Hrvatske i Crne Gore.

Koncert Vanne u Tivtu – a bio bi to njezin treći nastup u Crnoj Gori – organizirala je Turistička organizacija Tivta kao svoj poklon i doprinos povodom proslave 85. godišnjice školskog broda, jedrenjaka “Jadran”, a koja se ovih dana u Boki kotorskoj obilježava nizom manifestacija.

Hrvatski mediji objavili su informaciju da se Vanna “ni kriva ni dužna našla u središtu diplomatskog incidenta između Hrvatske i Crne Gore” jer službeni Zagreb vrši pojačan međunarodni pritisak na Podgoricu da se Hrvatskoj “vrati brod koji je 1991. JNA otela iz Splita”. Pošto su je novinari prozvali da u takvim okolnostima ne bi smjela nastupiti u Tivtu na palubi “Jadrana”, Vanna je otkazala koncert što je i protvrdila u telefonskoj izjavi za N1 televiziju.

“Ne očekuje se od hrvatske pjevačice iznimnog glasa, naše ‘kraljice popa’, da prati politiku, ali morala bi znati da u trenucima kada hrvatske institucije poduzimaju korake da se vrati oteti brod, njezin nastup može imati negativan odjek u hrvatskoj javnosti. Doista bi bilo bizarno da hrvatska pjevačica, ispred ukradenog hrvatskog broda, pjeva u čast crnogorskoj vojnoj posadi. Jasno je da pjevači, kao i svi mi, žive od svojih primanja, ali postoje trenutci kada valja pokazati osjećaj za vrijeme i prostor”, napisao je Vanni maxportal.hr , a ona je očito prihvatila sugestiju i pritisak dijela hrvatske javnosti.

Iz TO Tivat koja je bila organizator nesuđenog nastupa Vanne u Tivtu, do sada nisu komentirali ovakav postupak hrvatske pjevačice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

U Kninu obilježen Dan logoraša

Objavljeno

na

Objavio

U Kninu je u ponedjeljak prijepodne počelo obilježavanje Dana sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama u Domovinskom ratu.

Potom će se održati svečana akademija u Domu Hrvatske vojske “Kralj Zvonimir”.

Dan logoraša i logora Knin obilježava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike  Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.

Zajednički vijenac položili su izaslanica predsjednice Republike, državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac, izaslanik ministra unutarnjih poslova načelnik Policijske uprave šibensko- kninske Ivica Kostanić i izaslanik potpredsjednika Vlade i ministara obrane brigadir Željko Nakić.

U ime Hrvatskog sabora RH vijenac je položio dr.  Miro Kovač. Vijenac su zajednički položili gradonačelnik Knina Marko Jelić i predstavnici braniteljskih udruga, a potom i predstavnici Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora te predstavnici udruge Zavjet.

Nakon toga, izaslanstva su zapalila svijeće ispred spomen ploče logora Stara bolnica Knin.

U Kninu su u vrijeme Domovinskog rata bila aktivna četiri logora: Stara Bolnica, Kula, Vojarna i logor Golubić, uz više manjih logora.

Kroz te logore prošlo je više tisuća logoraša, koji su u ondje bili zatvoreni bez higijenskih i drugih uvjeta za život, gladni, žedni, na hladnoći i vrućini, uz stalna fizička i psihička mučenja, ispitivanja a često i silovanja.

U kninskim je logorima zbog zadobivenih ozljeda ubijeno više desetaka logoraša.

Dan logoraša se obilježava i kao znak sjećanja na prvu razmjenu zarobljenika u Tepljuhu, koja se dogodila u noći s 13. na 14. kolovoz 1991. kada je oslobođeno 54 hrvatskih vojnika i policajaca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari