Pratite nas

Ono što želimo je da Hrvati ostanu u BiH u kojoj žive stoljećima

Objavljeno

na

Nakon 14 godina od donošenja odluke na Franjevačkom kapitulu da se krene s izgradnjom nove zgrade Muzeja Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici, projekt izgradnje i uređenja Muzeja je završen. Započeo ga je fra Janko Ljubos, nastavio fra Mirko Majdandžić, a završava fra Nikica Vujica, sadašnji gvardijan fojničkoga samostana. Franjevcima su u završetku ovog iznimno vrijednog projekta kojim su uspjeli od propadanja spasiti neprocjenjive muzejske eksponate, vrijedan arhiv te knjižnicu s oko 10.000 naslova, zbirku umjetnina…, pomagali mnogi.

milanović bih

Najveću financijsku potporu dobili su od Vlade Hrvatske koja je samo u ovoj godini preko Ministarstva kulture i Državnog ureda za pomoć Hrvatima izvan BiH za potrebe uređenja Muzeja u Fojnici izdvojila 560 tisuća kuna (143.000 KM). Otvorenje Muzeja okupilo je u Fojnici kompletan politički vrh BiH na čelu s Vjekoslavom Bevandom, predsjedateljem Vijeća ministara BiH. Poseban gost svečanosti otvaranja bio je Zoran Milanović, predsjednik Vlade RH, koji je, simbolično, i otvorio Muzej. U vrlo emotivnom obraćanju s oltara samostanske crkve Duha Svetoga Milanović je priznao da prvi put u svojoj političkoj karijeri drži govor u crkvi. “Nisam mislio da ću posjet Fojnici doživjeti s toliko emocija”, priznao je hrvatski premijer na početku obraćanja u kojemu se dotakao odnosa RH prema Hrvatima u BiH, ali i budućnosti ove zemlje koju vidi isključivo u EU, piše današnji Večernji list.
“BiH poznajem dovoljno da je shvatim, ali nedovoljno i da je tumačim. RH oduvijek je grlila BiH, a nekad bi je znala i gušiti. Mi ne želimo biti ni mentori ni tutori. Naša je želja da u skladu sa željama ovdašnjih ljudi pomognemo BiH da prvi put postane zemlja slobode i sigurnosti, unutar EU. Nije mi namjera idealizirati EU, ali smatram da je to realna ljudska tvorevina koja može BiH pomoći da postane puno bolje mjesto za život nego što je danas. Mi ćemo se unutar institucija EU zalagati da BiH ne bude na margini događaja te da joj se ne postavljaju nemogući uvjeti za članstvo”, izjavio je hrvatski premijer u Fojnici iz koje je otputovao put Bruxellesa.

Pomoć Hrvatima u BiH

Milanović se u obraćanju dotaknuo i odnosa RH prema Hrvatima u BiH. “Što se Hrvata u BiH tiče, mi ćemo nastaviti pomagati ma tko bio na čelu Vlade, to je naša dužnost i kultura srca. Ono što želimo je da Hrvati ostanu u BiH u kojoj žive stoljećima, naravno na to ih ne želimo prisiljavati, želimo da im ovdje bude dobro toliko da ne požele otići”, prenosi Večernji list izjavu Milanovića. Upravo o stoljećima života Hrvata prije svega svjedoče i eksponati Muzeja Franjevačkog samostana u Fojnici, uporabni predmeti, arhivski dokumenti, čuvena ahdnama, zapisi, časopisi i knjige među kojima je i 13 inkunabula, knjiga pisanih rukom, prije izuma tiskarskog stroja.

Stoljećima su ih prikupljali fojnički franjevci, a zahvaljujući prikladnom prostoru u koji su konačno smješteni, bit će sačuvani i za naraštaje koji dolaze. “Bez ovakvih mjesta Bosna i Hercegovina sasvim sigurno ne bi bila ono što jest. Nama ostaje samo da franjevcima odamo priznanje za sve što su učinili na očuvanju kulture i identiteta Hrvata i ostalih naroda koji žive u BiH”, izjavio je Vjekoslav Bevanda. Nakon Vlade RH, drugi po visini izdvojenih sredstava za gradnju Muzeja je Vlada FBiH koja je u ove namjene izdvojila 19.000 KM. Osim vlada RH i FBiH, potpora su bile i druge institucije i pojedinci koji su željeli svojim prilozima pomoći franjevcima u očuvanju povijesnog blaga koje u sebi krije Franjevački samostan, jedan od tri najstarija u BiH.

Na svečanosti otvorenja Muzeja okupio se i kompletan politički vrh BiH, od Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, predsjednika Vlade FBiH Nermina Nikšića do čelnika zakonodavne, izvršne i političke vlasti SBŽ-a na čelu s Lidijom Bradarom, predsjednicom ŽO HDZ BiH SBŽ, Josipom Kvasinom, predsjedateljem Skupštine, i Tahirom Lendom, predsjednikom Vlade SBŽ, veleposlanici RH i Turske Ivan Del Vechio i Ahmed Yildiz i Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za pomoć Hrvatima izvan RH, te predstavnici Islamske zajednice u BiH. Stručnu pomoć uređenju Muzeja Franjevačkog samostana u Fojnici pružili su djelatnici Zemaljskog muzeja i Arhiva Bosne i Hercegovine.    AP/Foto:VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Pobačaj kao društveni podbačaj

Objavljeno

na

Objavio

U jeku političke rasprave o Zakonu o pobačaju, koji svjetlo dana treba ugledati u ožujku ove godine, potrebno je istaknuti par činjenica. Ne pozivajući se na zakonske modele Tanzanije ili Himalaje i Nepala, već koristeći zdrav razum i metodu šire društvene analize.

Svatko tko pomisli da će problem hrvatske demografije definirati kroz ikakvu zabranu u velikoj je zabludi čak i samim logičkim slijedom, jer se nešto afirmativno pokušava ostvariti kroz neki oblik negacije (u ovom slučaju slobodne volje pojedinca). Koliko je vidljivo iz izjava ekspertnog tima, nije planirano povećanje nekih restriktivnih odredaba, no nije planirano niti išta drugo. Tako ovaj „odred za pobačaj“ definira isključivo pitanja vezana uz specifičan Zakon. No on kao usko definirano područje i opet neće riješiti problem (pre)velikog broja pobačaja koje Hrvatska na godišnjoj razini zabilježi.

Zabrana legalnih pobačaja, koji su jedan izuzetno tragičan i osjetljiv čin, dovela bi do velikog broja ilegalnih klinika za pobačaje te bi žene bile još više ugrožene u tim uvjetima, a oni ih na žalost često ne bi spriječili da poduzmu ovako radikalne poteze. Dakle, možda je sazrelo vrijeme za društveni konsenzus oko neke teme i bilo bi lijepo kada bi to bilo baš na pokušaju rješavanja pitanja naše djece.

Ako definiramo da su postojeći zakoni relativno prihvatljivi u svojoj osnovi, koji su pomaci koje u njima možemo učiniti? Možemo kroz sustav obveznog savjetovanja ženama u potrebi ponuditi pomoć. Usmjeriti ih na institucije koje mogu pomoći organizacijski, psihološki i materijalno. Ali možemo i moramo pomoći nizom drugih mjera koje spadaju u sferu senzibilizacije društva po ovoj temi.

No, licemjerno je na ovaj problem gledati kao riješen po rođenome djetetu. Tek tu je potreban angažman države, tek tu su potrebni pozitivni zakoni i tek tada je potrebno opće prihvaćanje majke i njezina djeteta. Zašto se umjesto razmišljanja o izmjeni Zakona o pobačaju ne uvede Zakon o obveznoj pomoći dojiljama i novorođenčetu? Pa da se tim zakonom definira dolazak licenciranih profesionalnih dadilja u kućanstva u kojima je novorođenče 4 sata na tjedan, na račun države? Imate poticano zapošljavanje i majku koja npr. Može oprati kosu u miru. Zašto ne govorimo o zakonu o zdravstvenoj skrbi male djece koji bi uključio institut mobilnog liječnika/pedijatra koji dolazi u domove kada je dijete bolesno i koji radi u 3 smjene 0-24? Zašto ne govorimo o obvezi jedinica lokalne uprave i samouprave da upišu svako dijete u vrtić, osim u slučajevima kada obitelji to explicite ne žele. Kroz takve pozitivne zakone riješiti ćemo postepeno i problem pobačaja u zemlji, kroz prihvaćanje djece kao naše budućnosti, a ne smetnje pri izgradnji karijere ili „gnjavitelja“, potaknuti ćemo i žene i obitelji da se odluče zadržati neočekivane trudnoće. Kada stvorimo atmosferu sigurnosti, ljubavi i prihvaćanja svakog novog života, a ne osude ili mržnje jer je nešto van općeprihvaćenog ili nametnutog koncepta, neće nam trebati zakoni koji išta zabranjuju.

Budimo najprije mi ljudi, ako želimo utjecati na tuđe živote ili njihovo očuvanje i pomislite i sjetite se toga svaki puta kada ste majku s djetetom hladno ostavili da čeka u redu u pošti iza vas.

Zakone možemo mijenjati, ali možemo mijenjati i ljudske sudbine neovisno o postojećim zakonima. To je zadaća svakog pojedinca, na kraju krajeva, nitko nam nije zabranio pomoć drugima!?

S dužnim poštovanjem,
predsjednica Udruge Hrvatska Slobodna Desnica,

doc. dr. sc. Vlatka Vukelić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Martin Pauk: U zadnja tri dana se na zadnje noge digao valjda svaki mrzitelj hrvatske državnosti i samostalnosti!

Objavljeno

na

Objavio

Gradski vijećnik stranke ‘Neovisni za Hrvatsku’ Martin Pauk dao je potporu ministru obrane Damiru Krstičeviću.

– Jadnici i bijednici – ostavite ministra Krstičevića više na miru, kako vas nije sram. Je li čovjek pogriješio – jest. Je li imao najbolju namjeru – jest. Hoće li ponoviti natječaj u kojem neće biti mogućnosti pogreške – hoće.

U zadnja tri dana se na zadnje noge digao valjda svaki mrzitelj hrvatske državnosti i samostalnosti, pa onda takvi popuju o nacionalnoj sigurnosti, upravo oni koji bi širom otvorili vrata agresoru. Upravo taj soj pokušava poniziti, uvrijediti i izrugati se ministru Krstičeviću na odvratan način – poručio je Pauk.

U svojoj objavi još je dodao:

– Nije problem utrošiti 500 milijuna dolara u avione u svrhu zaštite od potencijalnog vanjskog neprijatelja. Kamo sreće da se s 500 milijuna dolara možemo riješiti svih unutarnjih neprijatelja – u roku tjedan dana bismo skupili novce. Ministre, podrška!

Najnapadanija osoba u Hrvatskoj izložena histeriji izluđenih lobista, četnika i SDP-ovih kompleksaša

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari