Pratite nas

Ono što želimo je da Hrvati ostanu u BiH u kojoj žive stoljećima

Objavljeno

na

Nakon 14 godina od donošenja odluke na Franjevačkom kapitulu da se krene s izgradnjom nove zgrade Muzeja Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici, projekt izgradnje i uređenja Muzeja je završen. Započeo ga je fra Janko Ljubos, nastavio fra Mirko Majdandžić, a završava fra Nikica Vujica, sadašnji gvardijan fojničkoga samostana. Franjevcima su u završetku ovog iznimno vrijednog projekta kojim su uspjeli od propadanja spasiti neprocjenjive muzejske eksponate, vrijedan arhiv te knjižnicu s oko 10.000 naslova, zbirku umjetnina…, pomagali mnogi.

milanović bih

Najveću financijsku potporu dobili su od Vlade Hrvatske koja je samo u ovoj godini preko Ministarstva kulture i Državnog ureda za pomoć Hrvatima izvan BiH za potrebe uređenja Muzeja u Fojnici izdvojila 560 tisuća kuna (143.000 KM). Otvorenje Muzeja okupilo je u Fojnici kompletan politički vrh BiH na čelu s Vjekoslavom Bevandom, predsjedateljem Vijeća ministara BiH. Poseban gost svečanosti otvaranja bio je Zoran Milanović, predsjednik Vlade RH, koji je, simbolično, i otvorio Muzej. U vrlo emotivnom obraćanju s oltara samostanske crkve Duha Svetoga Milanović je priznao da prvi put u svojoj političkoj karijeri drži govor u crkvi. “Nisam mislio da ću posjet Fojnici doživjeti s toliko emocija”, priznao je hrvatski premijer na početku obraćanja u kojemu se dotakao odnosa RH prema Hrvatima u BiH, ali i budućnosti ove zemlje koju vidi isključivo u EU, piše današnji Večernji list.
“BiH poznajem dovoljno da je shvatim, ali nedovoljno i da je tumačim. RH oduvijek je grlila BiH, a nekad bi je znala i gušiti. Mi ne želimo biti ni mentori ni tutori. Naša je želja da u skladu sa željama ovdašnjih ljudi pomognemo BiH da prvi put postane zemlja slobode i sigurnosti, unutar EU. Nije mi namjera idealizirati EU, ali smatram da je to realna ljudska tvorevina koja može BiH pomoći da postane puno bolje mjesto za život nego što je danas. Mi ćemo se unutar institucija EU zalagati da BiH ne bude na margini događaja te da joj se ne postavljaju nemogući uvjeti za članstvo”, izjavio je hrvatski premijer u Fojnici iz koje je otputovao put Bruxellesa.

Pomoć Hrvatima u BiH

Milanović se u obraćanju dotaknuo i odnosa RH prema Hrvatima u BiH. “Što se Hrvata u BiH tiče, mi ćemo nastaviti pomagati ma tko bio na čelu Vlade, to je naša dužnost i kultura srca. Ono što želimo je da Hrvati ostanu u BiH u kojoj žive stoljećima, naravno na to ih ne želimo prisiljavati, želimo da im ovdje bude dobro toliko da ne požele otići”, prenosi Večernji list izjavu Milanovića. Upravo o stoljećima života Hrvata prije svega svjedoče i eksponati Muzeja Franjevačkog samostana u Fojnici, uporabni predmeti, arhivski dokumenti, čuvena ahdnama, zapisi, časopisi i knjige među kojima je i 13 inkunabula, knjiga pisanih rukom, prije izuma tiskarskog stroja.

Stoljećima su ih prikupljali fojnički franjevci, a zahvaljujući prikladnom prostoru u koji su konačno smješteni, bit će sačuvani i za naraštaje koji dolaze. “Bez ovakvih mjesta Bosna i Hercegovina sasvim sigurno ne bi bila ono što jest. Nama ostaje samo da franjevcima odamo priznanje za sve što su učinili na očuvanju kulture i identiteta Hrvata i ostalih naroda koji žive u BiH”, izjavio je Vjekoslav Bevanda. Nakon Vlade RH, drugi po visini izdvojenih sredstava za gradnju Muzeja je Vlada FBiH koja je u ove namjene izdvojila 19.000 KM. Osim vlada RH i FBiH, potpora su bile i druge institucije i pojedinci koji su željeli svojim prilozima pomoći franjevcima u očuvanju povijesnog blaga koje u sebi krije Franjevački samostan, jedan od tri najstarija u BiH.

Na svečanosti otvorenja Muzeja okupio se i kompletan politički vrh BiH, od Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, predsjednika Vlade FBiH Nermina Nikšića do čelnika zakonodavne, izvršne i političke vlasti SBŽ-a na čelu s Lidijom Bradarom, predsjednicom ŽO HDZ BiH SBŽ, Josipom Kvasinom, predsjedateljem Skupštine, i Tahirom Lendom, predsjednikom Vlade SBŽ, veleposlanici RH i Turske Ivan Del Vechio i Ahmed Yildiz i Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za pomoć Hrvatima izvan RH, te predstavnici Islamske zajednice u BiH. Stručnu pomoć uređenju Muzeja Franjevačkog samostana u Fojnici pružili su djelatnici Zemaljskog muzeja i Arhiva Bosne i Hercegovine.    AP/Foto:VečernjiList

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Pogrešna politika prema Hrvatima izvan RH naškodila je našim nacionalnim interesima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: fah

U odnosu prema Hrvatima izvan Hrvatske brojna pitanja traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”, poput olakšavanja glasovanja, stjecanja državljanstva i povratka u Hrvatsku te poslovnog povezivanja, istaknula je u ponedjeljak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka sa članovima drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.

Predsjednica je čestitala članovima novog Savjeta na izboru te ih pozvala na daljnje intenziviranje rada kako bi povezali Hrvatsku i Hrvate koji žive izvan nje, kako je rekla, u “zajedničkom hodu prema cilju koji sam nazvala globalnom Hrvatskom”.

“Na žalost, nakon završetka Domovinskog rata Hrvati izvan Republike Hrvatske neopravdano su stavljeni na rub političkog, gospodarskog i kulturnog interesa hrvatske države”, ustvrdila je predsjednica u govoru članovima savjeta i ocijenila da je “ta pogrešna politika u velikoj mjeri naškodila našim državnim i nacionalnim interesima”.

Rekla je kako danas ima pomaka u odnosu spram Hrvata u inozemstvu, ali da je to tek početak velikog posla s obzirom na brojnost tema koje traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”.

Grabar-Kitarović je istaknula kako treba što prije riješiti olakšanje procedure za stjecanje hrvatskog državljanstva, omogućavanje dopisnog glasovanja i povećanje broja biračkih mjesta u inozemstvu, te unaprijeđenje sustava hrvatskih škola i učenja hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu i stipendiranje dolaska mladih Hrvata u Hrvatsku na školovanje.

Predsjednica je rekla kako za posjeta Hrvatima u iseljeništvu često čuje primjedbe da država Hrvatska nema zadovoljavajuću politiku prihvata Hrvata koji bi se željeli vratiti i naseliti u Hrvatskoj.

To bi trebao biti strateški dio politike prema Hrvatima u svijetu te u tom segmentu treba najviše poraditi, ocijenila je.

Grabar -Kitarović je rekla kako bi voljela da se “intenzivnije i s jasnim ciljevima” otvore pitanje ulaganja i poslovnog povezivanja te zaključila kako, osim toga, “treba napokon otvoreno i ambiciozno otvoriti pitanje povratka, odnosno naseljavanja Hrvata iz svijeta u Hrvatsku”.

“Ne smijemo više dopustiti da nove generacije mladih koje imaju želju vratiti se nailaze na obeshrabrujuće zapreke kojima se njihov rad i postignuća ne priznaju, a želje za povratkom ignorira”, rekla je i napomenula da u tom pogledu očekuje žurnu izgradnju novog strukturnog i zakonskog okvira i sustavnu razradu ekonomskih i drugih mjera kojima će se to omogućiti.

Poseban interes za Hrvate u BiH

“Kada je riječ o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, tu je otvoren poseban set pitanja, i ovom ću prigodom naglasiti kako je državni i nacionalni interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini opstanu i žive kao ravnopravan i konstitutivan narod”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović te ponovila poruku Hrvatima u BiH “Hrvatska je s vama” koju je uputila na ranijem susretu s Hrvatima u BiH.

Zajedništvo Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata izvan domovine bilo je “ključno za uspjeh stvaranje neovisne Hrvatske i njene obrane u domovinskom ratu”, rekla je predsjednica napomenuvši kako prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman tu politiku počeo graditi još šezedesetih godina.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas predstavio je sastav novog Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske 2017.-2020.

Članovi Savjeta iz redova pripadnika Hrvata izvan Hrvatske predstavnici su udruga, organizacija i institucija hrvatskih zajednica. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine i volonteri su.

Predsjednik novog savjeta je Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika u Kanadi, a četvero potpredsjednika savjeta dolazi iz BiH, Mađarske, Švicarske i Australije.

Grbešić je u svom obraćanju zahvalio predsjednici “što je otvorila vrata dijaspori” dodavši kako bi, umjesto o dijaspori, bolje bilo govoriti o “Hrvatima izvan Hrvatske, Hrvatima u iseljeništvu”.

Za članove savjeta prve godine su bile “teške” jer su dolazili u Zagreb i davali prijedloge ali bez rezultata, rekao je, među ostalim, Grbešić. “S promjena u vladi, na Pantovčaku i vodstvu ureda za Hrvate izvan Hrvatske osjećamo nakon prošle godine pozitivno ozračje i želju za gradnjom mosta koji je postojao tijekom Domovinskog rata”, ocijenio je.

Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. (Hina)

Foto: fah

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Predrag Peđa Mišić: Već viđen scenarij kod Pupovca sad u režiji Milakovića

Objavljeno

na

Objavio

I OPET ON TUPI

Već viđen scenarij od Pupovca sad u režiji Milakovića

Nekad sam mislio da to što priča radi da bi umanjio moć svog učitelja, međutim ne, on i dalje s 472 glasa propovjeda kao Irinej o vječnoj ugroženosti Srba, vječnom problemu.

Milakoviću koliko je Srba zaposleno, pomognuto tvojom aktivnošću.

Ne pojma ti nemaš pričaš da bi se pričalo ,zaboravih bitan detalj plaća ide,petnaestak tisuća kuna mjesečno, znaju li oni što ti dadose glas da imaš toliko

Znaju li oni da na gradskom vijeću ili ne progovoriš ni riječ, ponekad i dođeš i naravno šutiš

Tko su ti srbi o kojima pričaš i prozivaš premijera, možda jesu ugroženi, možda su im uskraćena prava ali oni Srđane žive u Srbiji.

Kakav paradoks prozivas Hrvatskog premijera da rješava prava Srba u Srbiji.

Još ovaj mandat i njima će biti jasno da si ih prevario

A što ćes onda Srđane

DUNJIN DIDA

Srđan Milaković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari