Pratite nas

Naši u svijetu

Opasni Rusi: Rasporedili 16 ratnih brodova i objavili trajnu nazočnost mornarice u Sredozemlju

Objavljeno

na

[quote]Putin je rekao kako raspoređivanje ne znači “mahanje sabljom” te da se ne radi o prijetnji bilo kojoj zemlji[/quote]

 

MOSKVA  – Rusija je u četvrtak objavila kako je rasporedila mornaričku jedinicu u Sredozemnom moru što je potez za koji predsjednik Vladimir Putin tvrdi da je u obranu ruske sigurnosti, ali dolazi dok se Moskva suočava sa Zapadom oko Sirije.

Rusija-rasporedila-16-ratnih-brodova-i-objavila-trajnu-nazocnost-mornarice-u-Sredozemlju_ca_largeRusija je rasporedila 16 ratnih brodova i tri helikoptera na brodovima u Sredozemlju što je prvo stalno raspoređivanje ratne mornarice u toj regiji od vremena Sovjetskog Saveza.

Putin je rekao kako raspoređivanje ne znači “mahanje sabljom” te da se ne radi o prijetnji bilo kojoj zemlji.

Potpora Rusije sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu u borbi protiv pobunjenika suporotstavili su Moskvu i Zapad.

“Ovo je strateški važna regija i mi tu moramo obaviti zadaće kako osigurali nacionalnu sigurnost Ruske Federacije”, rekao je Putin.

Rusija je u ožujku održala velike mornaričke vježbe a kretanja njezinih brodova u blizini Sirije Zapad je shvatio kao Moskvino pokazivanje mišića budući ona prodaje oružje Assadovoj vladi i štiti je od bilo kakvih sankcija Vijeća sigurnosti UN-a.

Ruska flota nazočna je u Siriji i ima tamo postrojenje za opskrbu.

Prije nekoliko dana Moskva je objavila kako će nastaviti ophodnje podmornica s nuklearnim oružjem u morima na južnoj polulopti 20 godina nakon raspada Sovjetskog Saveza kao dio šireg nastojanja Putina da oživi rusku vojnu moć.

kamenjar.info

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Povratnik iz Austrije: Čežnja za domovinom bila je jača

Objavljeno

na

Objavio

1. kolovoza 1991. Marko Đurkov nikada neće zaboraviti. Imao je 11 godina, neprijatelji su napali Dalj i prekinuli mu bezbrižno djetinjstvo. S roditeljima i dvojicom braće napušta voljenu Slavoniju; odlaze rodbini u Austriju.

– Tamo smo upoznali dobre ljude koji su nam iznajmili jednu staru kuću u kojoj smo živjeli dok se roditelji nisu malo snašli. Onda su nam ti isti ljudi omogućili kredit. Rat je i dalje nastavio, nije se ništa smirivalo u Dalju, u Hrvatsku nismo mogli doći u našu kuću skroz do 97., 98., nismo mogli dolaziti tu – govori Đurkov za HRT

Novi su dom pronašli u Gradišću. Dobro su se uklopili. Roditelji su se zaposlili, braća školovala. Marko završava za soboslikara, polaže majstorski ispit, otvara obrt. Bio je najmlađi obrtnik u tom dijelu Austrije. Radio je i kao restaurator.

– U tih deset godina što sam otvorio obrt, svake godine sam zapošljavao sve više i više radnika. Zadnju godinu prije nego sam se sa suprugom vratio, imao sam 10 zaposlenih i posla jako puno i bili smo tamo na dobrom glasu. Ja sam tamo super živio, imao sam sve što god sam htio. Nisam čak ni morao više raditi toliko puno, to sve je fizički već bilo uhodano – prisjeća se Đurkov.

Sve to ga nije ispunjavalo. Čežnja za domovinom bila je jača. U Dalj se vraćao često. Upoznao je suprugu Snježanu. Poveo ju je u Austriju, gdje su dobili dvoje djece. No obećao joj je da će se vratiti.

– O povratku sam razmišljao od prvog dana. Svaku kunu, tadašnji šiling donosio sam ovdje. Onda smo kupili kuću, kupili smo plac. Onda kad smo pripremili malo naš dom onda smo počeli obdje graditi. Na ovom placu je bila jedna stara hala – kaže.

Tako je na mjestu nekadašnjeg mlina, tik uz Dunav, sagradio mini hotel s restoranom, koji privlači goste iz cijele zemlje, ali i inozemstva.

– U 10 godina ja sam ovdje uložio 300.000 eura gotovine koje sam tamo zaradio. I kad smo sve to izradili, ožbukali, onda nam je trebalo za pločice, boju, za fasadu, za namještaj, onda sam otišao u Osijek. 11 banaka je bilo prije 8 godina. Ništa nisam mogao dobiti. I onda sam na osnovu moga poslovanja tamo i poznanstva u Austriji dobio pomoć. Onda sam tamo dobio kredit. Uglavnom, tamo su mi ljudi puno više pomogli da bi ovdje mogao nešto izraditi – govori nam Đurkov.

Ni sredstva iz europskih fondova nisu mogli dobiti. Trenutačno imaju 25 zaposlenih, muku muče s radnicima. Supruga Snježana mještanima koji ne mogu hodati po povoljnijoj cijeni odvozi jelo. Velika je podrška suprugu. Ovdje su Iva i Stipa dobili brata. Nije joj, kaže, žao što su se vratili.

– Ima tu malih negativnih strana, ali ipak kad se vidi sve, nije nam žao jer tu vidimo svoju djecu, oni su našli svoje društvo. Kćerka je upisala voljenu školu, Stipa ima svoju neku viziju nogometa, krenuo je svojim putem. Luka sad će 5 g. za njega će se vidjeti što će dalje, alil isto voli tu biti – govori Snježana Đurkov.

Iako još otplaćuju kredite, svakodnevno se bore i rade po 18 sati, Snježana i Marko Đurkov ne žele odustati. Žele ostati u svom Dalju, u kojem se broj stanovnika prepolovio. Prije rata bilo ih je 7000.

– Što god da bude, drago mi je da sam ovdje nego bilo gdje dalje. Tamo su ljudi super, ali htio sam da moja djeca odrastu ovdje. Da li će oni ostati ovdje ilil ne, to nije moja odluka. Dao sam sve od sebe da oni odrastu u svojoj zemlji. Sad se nadam da će oni jednog dana reći – dobro je što smo se vratili. Najveća nagrada će mi to biti u životu. Onda sve ima smisla da su djeca djeca u Hrvatskoj da su svoj na svome, to što je mene ustvari vratilo ovdje – poručuje Marko Đurkov. (HRT)

 

Povratnik iz Australije: U Australiji radiš 10 do 12 sati dnevno. Neće ti nitko ništa dati ‘džaba’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hercegovačka noć: Hercegovci u Chicagu prikupljali novac za RTV Herceg-Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Hercegovačko društvo u Chicagu održalo je u subotu zajedničku večer na kojoj su prikupljena sredstva za novu Radioteleviziju Herceg-Bosne.

Naime, ovo društvo je utemeljeno još 2015. godine, a idejni začetnici tada nisu ni slutjeli kakav će biti odaziv, pa je na prvu večer umjesto 250 gostiju za koliko su bili spremni, došlo njih čak 420.

”Bili smo iznenađeni. Sada je puno lakše jer smo probili led. Isključivo radimo humanitarne akcije u dogovoru s našim franjevcima”, rekao je Stanko Šego, predsjednik Hercegovačkog društva.

Ovogodišnji program bio je raznovrstan. Djeca iz hrvatskih škola u Chicagu otplesala su nekoliko kola, guslar Blago Planinić izveo je svoju točku, a fra Lovro Šimić okupljene je zabavio predstavom.

Ipak, nije nedostajalo okusa, ali ni zvuka iz domovine… ”Hrana je isključivo s naših starih prostora, poput sarme sa suhim rebrima, pršutom… Dolaze nam naši glazbeni sastavi iz svih dijelova Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. A planovi su i dalje isti – pomagati najpotrebnijima u domovini”, zaključio je predsjednik Šego, javlja Moja BiH.

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari