Pratite nas

BiH

Opći izbori u BiH raspisani za 7. listopada, još se čekaju nužne izmjene izbornog zakona

Objavljeno

na

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) u utorak je donijelo odluku o raspisivanju općih izbora u toj zemlji, koji će biti provedeni 7. listopada.

Predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić kazala je novinarima u Sarajevu kako je odluka o raspisivanju trinaestih poratnih izbora u BiH donesena na sjednici održanoj ranije tijekom dana sukladno odredbama izbornog zakona koji utvrđuje kako se izbori raspisuju 150 dana prije.

“To su izravni izbori, a birat će se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu državnog parlamenta, zastupnici u Zastupničkom domu Federacije BiH te u Narodnoj skupštini Repubike Srpske, predsjednik i dva potpredsjednika tog entiteta te zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH”, kazala je Hadžiabdić.

Prema podacima SIP-a, u ovom trenutku u BiH je registrirano približno 3, 3 milijuna birača, a procjena je kako će provedba izbora stajati 8,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 4,3 milijuna eura). Dio tih sredstava osigurali su OESS i Vijeće Europe.

Do 24. srpnja krajnji je rok za registraciju birača iz inozemstva koji žele iskoristiti svoje biračko pravo i glasovati poštom.

Jedina tehnička izmjena koju je SIP uveo ove godine je da će se zaokruživanje naziva stranaka i kandidata na glasačkim mjestima obavljati plavim kemijskim olovkama, a po zatvaranju biračkih mjesta svi upisi će se obavljati crvenim kemijskim olovkama.

“Na taj način pokušavamo spriječiti manipulacije i ‘dopisivanja’ glasačkih listića, čega je bilo ranije”, kazala je Hadžiabdić.

Izborna kampanja službeno počinje 7. rujna i trajat će do 6. listopada.

Na izborima provedenim 2014. godine za nešto više od 500 izbornih pozicija natjecalo se čak 7748 kandidata.

Izbori zakazani, a izborni zakon još nije promijenjen 

Izbori su raspisani unatoč činjenici da su neke od odredbi aktualnog izbornog zakona stavljene izvan snage odlukom Ustavnog suda BiH, koji je još 2016. godine ocijenio kako nisu sukladna ustavu tadašnja rješenja kojima je definiran način neizravnog biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Hadžiabdić je kazala kako je postojeće stanje protivno stajalištima OESS-a o načelima provedbe izbora, obvezujućim za sve članice te organizacije, kojima je utvrđeno kako nije dopušteno mijenjati izborna pravila neposredno prije izbora, no u slučaju BiH ovakvo stanje nije presedan jer se slično zbivalo i ranije.

“Ako ne dođemo do zakonskih rješenja koja nedostaju, u ogromnom smo problemu”, kazala je Hadžiabdić.

Podsjetila je kako bi parlament BiH trebao raditi do 7. rujna i do tada može doniti zakone i njihove izmjene.

SIP je po postojećem zakonu u svakom slučaju obvezan objaviti konačne izborne rezultate do 7. studenog, a tada počinju teći rokovi za uspostavu izabranih tijela vlasti, no ako se oni ne ispoštuju ne postoje nikakve sankcije.

U svakom slučaju, kako je istaknula Hadžiabdić, krajnji rok da se “nešto riješi” je ožujak 2019. godine, jer bi nakon toga nastupila totalna financijska blokada u Federaciji BiH, s obzirom na činjenicu da u tom entitetu ne bi bilo mehanizma za donošenje proračuna.

Ako se pak donositelji odluka i bez formalnog donošenja izmjena izbornog zakona uspiju usuglasiti o određivanju broja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH opcija je i da se to prepusti SIP-u koji može donositi podzakonske akte, no Hadžiabdić je upozorila kako bi to značilo preglasavanje unutar ovog tijela s obzirom na različita tumačenja bi li osnova za izbor zastupnika bio popis stanovništva iz 1991. ili pak onaj iz 2013. godine.

Hadžiabdić je kazala kako ostaje i opcija intervencije međunarodne zajednice, no istaknula je kako ne vjeruje u tu mogućnost.

Gotovo godinu dana trajali su bezuspješni pregovori između stranaka koje okupljaju pretežito hrvatsko i bošnjačko biračko tijelo o novim modelima izbora zastupnika u entitetski Dom naroda.

HDZ BiH je inzistirao da se “u paketu” dogovori i novi model izbora hrvatskog odnosno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kroz uspostavu ad hoc izbornih jedinica u Federaciji BiH, što su bošnjačke i građanske stranke odlučno odbile jer se pravorijek Ustavnog suda ne odnosi na tu materiju.

Jedini zaključak s posljednjeg kruga pregovora vođenih 3. svibnja bio je da se u sve uključe i pravni stručnjaci Venecijanske komisije Vijeća Europe kako bi se utvrdilo kakva su rješenja izbornih pravila sukladna europskoj pravnoj praksi.

Rješenje problema izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, koje delegiraju skupštine deset županija u tom entitetu, od ključnog je značenja jer bez tog tijela nije moguće uspostaviti entitetsku izvršnu vlast niti donositi zakone.

Iz Doma naroda parlamenta FBiH ujedno se biraju hrvatski i bošnjački zastupnici u Dom naroda parlamenta BiH, a bez tog tijela nije moguće donositi zakone na državnoj razini.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Krenuo je na more preko BiH: Srbi su me kaznili zbog kockica

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Privatna arhiva Dario Strašček (Zagreb)

Vidio sam da je policijski automobil stao ispred kafića, ali sam se iznenadio kad je policajac krenuo prema meni, a još više kad mi je rekao da će me kazniti zbog remećenja javnog reda i mira jer nisam ništa učinio, priča Dario Strašček iz Zagreba, za 24 sata.hr

Jutro nakon što je Hrvatska pobijedila Englesku i plasirala se u finale Svjetskog prvenstva, on je vozio dvije maloljetne kćerke na more. Išao je preko Bosne i Hercegovine te se zaustavio na kavu u Bosansku Kostajnicu u RS.

Imao je na sebi dres hrvatske reprezentacije i zato je platio kaznu od 50 konvertibilnih maraka, što je otprilike 200 kuna.

Vrijeđanje pred kćerkama 

”Policajac me pitao znam li gdje sam. Ja sam mu rekao da sam u Bosni i Hercegovini, a on je odgovorio da griješim, da sam u Republici Srpskoj i da bih mogao dobiti batina zbog hrvatskih obilježja.

Rekao je da me zato mora kazniti. Kad sam sjeo u kafić, neko me je prijavio policiji. Zaista nisam ni navijao ni bilo koga na bilo koji drugi način provocirao. Mlađa kćerka mi se rasplakala, bilo je izuzetno neugodno”, prepričava Dario.

Policajac mu je još dodatno rekao da ga neće pustiti ako ne plati odmah i da će ići na sud, pa je shvatio da je bolje odmah platiti kaznu.

‘Kontrola će sve provjeriti’

”Uz to mi je naredio i da se odmah presvučem. Pokupio sam kćerke, obukao drugu majicu i odmah napustio grad. Ne mogu vjerovati da se to događa 2018. godine.

Bojao sam se i za kćerke, jer su mi iz drugih kafića neugodno i ružno dobacivali dok sam razgovarao s policajcem ”, kaže Dario.

Dok je cijeli svijet tražio “kockasti dres” i divio se igrama reprezentacije Hrvatske, Dario je vjerojatno jedni Hrvat koji je dobio kaznu jer ga nosi.

U Hrvatskoj strani navijači nisu bili kažnjavani zbog nošenja svojih nacionalnih dresova niti su imali bilo kakvih neugodnosti. Iz MUP-a RS su kazali da će provjeriti sve navode o ovom slučaju.

 

Dodik: U slučaju sukoba Srba i Bošnjaka u BiH vjerujem da bi Hrvati ostali po strani

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Iz robnih rezervi će se davati hrana i ostale potrepštine sve većem broju migranata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata.

Za potrebe zbrinjavanja migranata iz zemalja Azije i Bliskog istoka Vlada Federacije BiH donijela je devet mjera među kojima traži od Federalne direkcije robnih rezervi da na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, uz znanje i suglasnost Federalnog operativnog stožera za pitanje migracija, a u skladu sa svojim mogućnostima, stavi na raspolaganje svoje kapacitete za potrebe funkcioniranja kampova koji će biti uspostavljeni na području Sarajevske i Unsko-sanske županije, piše Večernji list BiH.

To znači kako će hrana i ostale potrepštine koje se čuvaju u robnim rezervama biti ustupljene ovim migracijskim kampovima, a da se radi o većoj količini robe, svjedoči i podatak da je Federalna direkcija robnih rezervi u posljednjih nekoliko mjeseci raspisala nekoliko natječaja za nabavu konzervirane hrane, ulja, brašna, mlijeka u prahu te raznih higijenskih potrepština. Spriječiti ilegalne ulaske

– U slučaju aktiviranja robnih rezervi iz Federalne direkcije robnih rezervi, iste će biti dane na raspolaganje Crvenom križu Federacije BiH, koji će biti obvezan, koristeći svoju strukturu i volontere, iste pripremati i distribuirati uz suglasnost nadležnih institucija u BiH, a u suradnji sa Službom za zajedničke poslova organa i tijela FBiH treba pronaći prostor za skladišni/logostički centar Crvenog križa Federacije BiH iz raspoloživih objekata neperspektivne vojne imovine – stoji u zaključku.

Također je Vlada Federacije BiH donijela zaključak svoje policijske snage staviti na raspolaganje za sprečavanje ilegalnog ulaska migranata s istoka preko granice BiH. Zadužila je i Federalno ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, precizira nositelje plaćanja troškova liječenja, kako primarne tako i specijalističko–konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite migranata te lijekova, uz preciziranje procedura plaćanja.

Pomoć iz Austrije Vlada je također zadužila Federalnu upravu civilne zaštite da svoju rezervu materijalno-tehničkih sredstava i opreme za zaštitu i spašavanje stavi na raspolaganje Ministarstvu sigurnosti BiH, da zbog migranata stavi u optjecaj raspoloživi broj šatora za njihov smještaj, sanitarni kontejner s tuševima i umivaonicima te pratećom opremom, sanitarni kontejner s integriranim toaletima s pratećom opremom, stacionarnu kuhinju za pripremu odgovarajućeg broja obroka – pokretnu kuhinju.

Za nove lokacije za smještaj migranata određen je kamp u vojarni “Ušivak” u Hadžićima, pri čemu će se angažirati potreban broj pripadnika civilne zaštite i potrebna materijalno-tehnička i druga sredstva i oprema te će se osigurati stručna i tehnička pomoć za smještaj i zbrinjavanje migranata, kao i u slučaju eventualnog uspostavljanja kampa u Velikoj Kladuši u objektima Agrokomerca, a na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH.

Iz tekućih rezervi odobreno je nešto više od 28 tisuća maraka za prijevoz šatora koje je ovih dana donirala Austrija.

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom razdoblju iskazale su 6354 osobe, dok su 683 osobe podnijele zahtjev za azil. (večernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori