Pratite nas

BiH

Opći izbori u BiH raspisani za 7. listopada, još se čekaju nužne izmjene izbornog zakona

Objavljeno

na

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) u utorak je donijelo odluku o raspisivanju općih izbora u toj zemlji, koji će biti provedeni 7. listopada.

Predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić kazala je novinarima u Sarajevu kako je odluka o raspisivanju trinaestih poratnih izbora u BiH donesena na sjednici održanoj ranije tijekom dana sukladno odredbama izbornog zakona koji utvrđuje kako se izbori raspisuju 150 dana prije.

“To su izravni izbori, a birat će se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu državnog parlamenta, zastupnici u Zastupničkom domu Federacije BiH te u Narodnoj skupštini Repubike Srpske, predsjednik i dva potpredsjednika tog entiteta te zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH”, kazala je Hadžiabdić.

Prema podacima SIP-a, u ovom trenutku u BiH je registrirano približno 3, 3 milijuna birača, a procjena je kako će provedba izbora stajati 8,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 4,3 milijuna eura). Dio tih sredstava osigurali su OESS i Vijeće Europe.

Do 24. srpnja krajnji je rok za registraciju birača iz inozemstva koji žele iskoristiti svoje biračko pravo i glasovati poštom.

Jedina tehnička izmjena koju je SIP uveo ove godine je da će se zaokruživanje naziva stranaka i kandidata na glasačkim mjestima obavljati plavim kemijskim olovkama, a po zatvaranju biračkih mjesta svi upisi će se obavljati crvenim kemijskim olovkama.

“Na taj način pokušavamo spriječiti manipulacije i ‘dopisivanja’ glasačkih listića, čega je bilo ranije”, kazala je Hadžiabdić.

Izborna kampanja službeno počinje 7. rujna i trajat će do 6. listopada.

Na izborima provedenim 2014. godine za nešto više od 500 izbornih pozicija natjecalo se čak 7748 kandidata.

Izbori zakazani, a izborni zakon još nije promijenjen 

Izbori su raspisani unatoč činjenici da su neke od odredbi aktualnog izbornog zakona stavljene izvan snage odlukom Ustavnog suda BiH, koji je još 2016. godine ocijenio kako nisu sukladna ustavu tadašnja rješenja kojima je definiran način neizravnog biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Hadžiabdić je kazala kako je postojeće stanje protivno stajalištima OESS-a o načelima provedbe izbora, obvezujućim za sve članice te organizacije, kojima je utvrđeno kako nije dopušteno mijenjati izborna pravila neposredno prije izbora, no u slučaju BiH ovakvo stanje nije presedan jer se slično zbivalo i ranije.

“Ako ne dođemo do zakonskih rješenja koja nedostaju, u ogromnom smo problemu”, kazala je Hadžiabdić.

Podsjetila je kako bi parlament BiH trebao raditi do 7. rujna i do tada može doniti zakone i njihove izmjene.

SIP je po postojećem zakonu u svakom slučaju obvezan objaviti konačne izborne rezultate do 7. studenog, a tada počinju teći rokovi za uspostavu izabranih tijela vlasti, no ako se oni ne ispoštuju ne postoje nikakve sankcije.

U svakom slučaju, kako je istaknula Hadžiabdić, krajnji rok da se “nešto riješi” je ožujak 2019. godine, jer bi nakon toga nastupila totalna financijska blokada u Federaciji BiH, s obzirom na činjenicu da u tom entitetu ne bi bilo mehanizma za donošenje proračuna.

Ako se pak donositelji odluka i bez formalnog donošenja izmjena izbornog zakona uspiju usuglasiti o određivanju broja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH opcija je i da se to prepusti SIP-u koji može donositi podzakonske akte, no Hadžiabdić je upozorila kako bi to značilo preglasavanje unutar ovog tijela s obzirom na različita tumačenja bi li osnova za izbor zastupnika bio popis stanovništva iz 1991. ili pak onaj iz 2013. godine.

Hadžiabdić je kazala kako ostaje i opcija intervencije međunarodne zajednice, no istaknula je kako ne vjeruje u tu mogućnost.

Gotovo godinu dana trajali su bezuspješni pregovori između stranaka koje okupljaju pretežito hrvatsko i bošnjačko biračko tijelo o novim modelima izbora zastupnika u entitetski Dom naroda.

HDZ BiH je inzistirao da se “u paketu” dogovori i novi model izbora hrvatskog odnosno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kroz uspostavu ad hoc izbornih jedinica u Federaciji BiH, što su bošnjačke i građanske stranke odlučno odbile jer se pravorijek Ustavnog suda ne odnosi na tu materiju.

Jedini zaključak s posljednjeg kruga pregovora vođenih 3. svibnja bio je da se u sve uključe i pravni stručnjaci Venecijanske komisije Vijeća Europe kako bi se utvrdilo kakva su rješenja izbornih pravila sukladna europskoj pravnoj praksi.

Rješenje problema izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, koje delegiraju skupštine deset županija u tom entitetu, od ključnog je značenja jer bez tog tijela nije moguće uspostaviti entitetsku izvršnu vlast niti donositi zakone.

Iz Doma naroda parlamenta FBiH ujedno se biraju hrvatski i bošnjački zastupnici u Dom naroda parlamenta BiH, a bez tog tijela nije moguće donositi zakone na državnoj razini.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DF ulazi u pregovore o formiranju vlasti, HDZ ih neće

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč optimizmu pojedinih sudionika političkog procesa, nije posve sigurno kada će se ustrojiti novi saziv Vijeća ministara BiH, a konture posve sigurno neće biti na vidiku ni prigodom skorog posjeta povjerenika za proširenje Europske unije Johannesa Hahna potkraj tjedna, piše Večernji list BiH.

Iako se u javnosti najavljuje kako bi to moglo biti čak i danas, to se neće dogoditi ni nakon sjednice vodstva Demokratske fronte upravo stoga jer je ova stranka bila glavni instrument za obespravljivanje Hrvata.

Posve različita načela

Kako doznaje Večernji List, stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH ističu da DF nije dobrodošao u vlast u kojoj će biti ove stranke. Naime, Željko Komšić je na valu jedne protuhrvatske kampanje ponovno zasjeo u fotelju hrvatskog člana bh. Predsjedništva negirajući izbornu volju ovoga naroda. Sadašnja stajališta ove stranke daleko su radikalnija od SDA i gotovo je nemoguće očekivati kako bi podržali programska načela koja su već za uspostavu Vijeća ministara potpisali čelnici triju vodećih stranaka iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik. Jedna od tih praktički implicitno govori kako je nedavni izbor samoga Komšića bio prijeporan. 
“Provesti sve presude domaćih i europskih sudova koje se odnose na Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana te njihovo legitimno predstavljanje na teritoriju cijele BiH, a u skladu s Ustavom BiH”, četvrta je točka načela za uspostavu vlasti na razini BiH. Legitimitet, konstitutivni narodi, presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” pojmovi su protiv kojih ova stranka, upravo stoga jer je društvo jednoga lica čiji je izbor izravno povezan s manipulacijama nacionalnog predstavljanja, vodi odlučne ratove. Procjenjuje se kako upravo SDA nastoji zbog toga pojačati otpor mogućim promjenama Izbornog zakona i Ustava kako bi Hrvati imali mogućnost birati svoje legitimne političke predstavnike. Unatoč tome, DF ni ne razmišlja o ostanku u oporbi u probošnjačkom Bh. bloku. Naime, čelništvo ove stranke na današnjoj bi sjednici trebalo donijeti konačnu odluku o tome hoće li započeti pregovore o uspostavi vlasti sa SDA na državnoj razini. Oni, pak, očekuju da bi mogli sjesti za stol i s HDZ-om i SDA na razini Federacije BiH. No u slučaju HDZ-a BiH, odnosno stranaka HNS-a BiH, posve pouzdano ne mogu naći partnera. Osim u slučaju da ih eventualno SDA kamuflira u vlastitim redovima kao pozicije koje će dobiti u raspodijeljenim kvotama vlasti.

Predsjedništvo Demokratske fronte je na današnjoj sjednici usvojilo zaključke koje je pripremila radna grupa formirana na prošloj sjednici stranačkog predsjedništva, koja je predložila da Predsjedništvo DF-a donese odluku o početku razgovora sa svim parlamentarnim strankama za formiranje parlamentarnih većina u mandatnom razdoblju 2018.-2022. godine.

Demokratska fronta ulazak u vlast vidi kao prigodu da održi stranku koja se doslovno uspjela održati kao projekt zahvaljujući tek imenu njezina prvog čovjeka i čija se stranačka struktura gotovo posve urušila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Trojica muškaraca protjerana iz Slovenije zbog islamskog radikalizma vratila se u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Trojica muškaraca podrijetlom iz Bosne i Hercegovine koje je Slovenija protjerala sa svog teritorija zbog njihovih veza s radikalnim islamizmom vratila su se u matičnu državu a policija u toj zemlji tek razmatra kakve će mjere prema njima poduzeti, objavio je u nedjelju sarajevski “Dnevni avaz”.

Braća Selvir (37) i Nelvir Duraković (40) te Selim Ljubijankić (39) živjeli su u Sloveniji i tamo radili kao vozači a protjerani su s obrazloženjem kako predstavljaju prijetnju sigurnosti države.

Svu trojicu sumnjiči se da su održavali veze s Bilalom Bosnićem, nekadašnjim vođom radikalnih islamista iz BiH osuđenim na sedam godina zatvora zbog regrutiranja boraca za terorističku organizaciju Islamsku državu (IS) a sumnja se i da su bili u kontaktu i s nekima od njih dok su boravili u Siriji.

Protjerani muškarci su se vratili na područje Bužima u sjeverozapadnoj Bosni gdje su ranije živjeli a glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Ale Šiljdedić kazao je kako policija još čeka službenu obavjesti iz Slovenije o razlozima izgona kako bi se odlučilo kakve korake poduzeti jer nije riječ o striktno o policijskim ovlastima.

“Ako se ispostavi da su to neke kvalifikacije za određena djelovanja u vezi sa selefijskim pokretom, onda mogu biti predmet interesa službi na razini država”, kazao je Šiljdedić.

Slovenski MUP odluku o izgonu trojice državljana BiH objavio je prošlog tjedna uz obrazloženje kako su prijetnja sigurnosti države no bez navođenja preciznijih informacija.

Mediji u toj zemlji su se pak pozvali na neimenovane izvore iz policije i obavještajne agencije SOVA koji tvrde kako je otkriveno da trojica muškaraca aktivno podupiru vjerski potaknut ekstremizam i terorizam, te da podupiru uporabu nasilja za postizanje političkih, vjerskih i ideoloških ciljeva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari