Pratite nas

BiH

Opći izbori u BiH raspisani za 7. listopada, još se čekaju nužne izmjene izbornog zakona

Objavljeno

na

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) u utorak je donijelo odluku o raspisivanju općih izbora u toj zemlji, koji će biti provedeni 7. listopada.

Predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić kazala je novinarima u Sarajevu kako je odluka o raspisivanju trinaestih poratnih izbora u BiH donesena na sjednici održanoj ranije tijekom dana sukladno odredbama izbornog zakona koji utvrđuje kako se izbori raspisuju 150 dana prije.

“To su izravni izbori, a birat će se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu državnog parlamenta, zastupnici u Zastupničkom domu Federacije BiH te u Narodnoj skupštini Repubike Srpske, predsjednik i dva potpredsjednika tog entiteta te zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH”, kazala je Hadžiabdić.

Prema podacima SIP-a, u ovom trenutku u BiH je registrirano približno 3, 3 milijuna birača, a procjena je kako će provedba izbora stajati 8,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 4,3 milijuna eura). Dio tih sredstava osigurali su OESS i Vijeće Europe.

Do 24. srpnja krajnji je rok za registraciju birača iz inozemstva koji žele iskoristiti svoje biračko pravo i glasovati poštom.

Jedina tehnička izmjena koju je SIP uveo ove godine je da će se zaokruživanje naziva stranaka i kandidata na glasačkim mjestima obavljati plavim kemijskim olovkama, a po zatvaranju biračkih mjesta svi upisi će se obavljati crvenim kemijskim olovkama.

“Na taj način pokušavamo spriječiti manipulacije i ‘dopisivanja’ glasačkih listića, čega je bilo ranije”, kazala je Hadžiabdić.

Izborna kampanja službeno počinje 7. rujna i trajat će do 6. listopada.

Na izborima provedenim 2014. godine za nešto više od 500 izbornih pozicija natjecalo se čak 7748 kandidata.

Izbori zakazani, a izborni zakon još nije promijenjen 

Izbori su raspisani unatoč činjenici da su neke od odredbi aktualnog izbornog zakona stavljene izvan snage odlukom Ustavnog suda BiH, koji je još 2016. godine ocijenio kako nisu sukladna ustavu tadašnja rješenja kojima je definiran način neizravnog biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Hadžiabdić je kazala kako je postojeće stanje protivno stajalištima OESS-a o načelima provedbe izbora, obvezujućim za sve članice te organizacije, kojima je utvrđeno kako nije dopušteno mijenjati izborna pravila neposredno prije izbora, no u slučaju BiH ovakvo stanje nije presedan jer se slično zbivalo i ranije.

“Ako ne dođemo do zakonskih rješenja koja nedostaju, u ogromnom smo problemu”, kazala je Hadžiabdić.

Podsjetila je kako bi parlament BiH trebao raditi do 7. rujna i do tada može doniti zakone i njihove izmjene.

SIP je po postojećem zakonu u svakom slučaju obvezan objaviti konačne izborne rezultate do 7. studenog, a tada počinju teći rokovi za uspostavu izabranih tijela vlasti, no ako se oni ne ispoštuju ne postoje nikakve sankcije.

U svakom slučaju, kako je istaknula Hadžiabdić, krajnji rok da se “nešto riješi” je ožujak 2019. godine, jer bi nakon toga nastupila totalna financijska blokada u Federaciji BiH, s obzirom na činjenicu da u tom entitetu ne bi bilo mehanizma za donošenje proračuna.

Ako se pak donositelji odluka i bez formalnog donošenja izmjena izbornog zakona uspiju usuglasiti o određivanju broja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH opcija je i da se to prepusti SIP-u koji može donositi podzakonske akte, no Hadžiabdić je upozorila kako bi to značilo preglasavanje unutar ovog tijela s obzirom na različita tumačenja bi li osnova za izbor zastupnika bio popis stanovništva iz 1991. ili pak onaj iz 2013. godine.

Hadžiabdić je kazala kako ostaje i opcija intervencije međunarodne zajednice, no istaknula je kako ne vjeruje u tu mogućnost.

Gotovo godinu dana trajali su bezuspješni pregovori između stranaka koje okupljaju pretežito hrvatsko i bošnjačko biračko tijelo o novim modelima izbora zastupnika u entitetski Dom naroda.

HDZ BiH je inzistirao da se “u paketu” dogovori i novi model izbora hrvatskog odnosno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kroz uspostavu ad hoc izbornih jedinica u Federaciji BiH, što su bošnjačke i građanske stranke odlučno odbile jer se pravorijek Ustavnog suda ne odnosi na tu materiju.

Jedini zaključak s posljednjeg kruga pregovora vođenih 3. svibnja bio je da se u sve uključe i pravni stručnjaci Venecijanske komisije Vijeća Europe kako bi se utvrdilo kakva su rješenja izbornih pravila sukladna europskoj pravnoj praksi.

Rješenje problema izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, koje delegiraju skupštine deset županija u tom entitetu, od ključnog je značenja jer bez tog tijela nije moguće uspostaviti entitetsku izvršnu vlast niti donositi zakone.

Iz Doma naroda parlamenta FBiH ujedno se biraju hrvatski i bošnjački zastupnici u Dom naroda parlamenta BiH, a bez tog tijela nije moguće donositi zakone na državnoj razini.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ratnom zapovjedniku logora tkz. Armije BiH u Konjicu šest godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine pravomoćno je osudilo na šest godina zatvora Edhema Žilića, nekadašnjeg zapovjednika zarobljeničkog logora Armije BiH u Konjicu koji je proglašen krivim za ratne zločine koji su tamo počinjeni, potvrđeno je u petak iz sjedišta tog suda BiH.

Žilić je u prvostupanjskom postupku bio osuđen na devet godina zatvora no potom je djelomice prihvaćena žalba obrane pa je kazna smanjena za tri godine.

Žilić je osuđen jer je zapovjedio, omogućio i nije sprječavao nečovječne postupke prema civilima zatočenim u logoru “Musala” a žrtve su bile osobe hrvatske i srpske nacionalnosti.

On je osuđen jer je osobno ili sa drugim osobama sudjelovao u premlaćivanju zatočenika Marija Matkovića, Pere Jozića te još tri zatočenika koji su svjedočili uz mjere zaštite identiteta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

PLAN BOŠNJAČKE POLITIKE: Migrante registriraju u Mostaru da bi ih ostavili u HNŽ-u

Objavljeno

na

Objavio

Ilegalni migranti bili su tjednima i mjesecima bez ikakvog statusa po parkovima u Sarajevu, a što je za svaku osudu, ali su po dolasku u IC Salakovac odmah pokrenuli postupak azila i pri tome su navodno dobili i službeno mjesto boravišta u Mostaru, piše Večernji list BiH.

Imamo saznanja da je velik broj ilegalnih imigranata pokrenuo postupak azila i iskazao namjeru za azil pred službama za strance u Sarajevu, ali da Ministarstvo sigurnosti nije izvršilo pravodobno registraciju istih stranaca, što mu je bila i zakonska dužnost – stoji, između ostalog, u otvorenom pismu predsjednika Vlade HNŽ-a Nevenka Hercega državnim institucijama.

Dominacija preko migranata

Upravo ova informacija otkriva kako je bošnjačka politika odlučila migrante iskoristiti za pokušaj dominacije nad ostalim narodima.

Naime, migranti su mogli biti registrirani u Sarajevu još prije nekoliko tjedana, ali vlasti nisu dopustile takav scenariji. Kada su prebačeni u Mostar, odmah se pristupilo procesu registracije.

Srbija namjerno propušta migrante kroz svoj teritoriji jer ako ih ne registrira, neće ih iz europske zemlje moći deportirati u Srbiju. U BiH je registracija počela dolaskom ljudi u Mostar. Ako oni nastave put dalje prema Europi i europske zemlje iz budu deportirale, oni će biti vraćeni u Mostar.

S obzirom na to da se njihov broj stalno povećava, vrlo je moguće da se na ovaj način izmjeni etnička slika Mostara i da u njemu Hrvati više ne budu većina – objašnjavaju nam naši sugovornici.

Ovome u prilog ide činjenica kako su migranti koji su prebačeni u Mostar mogli biti smješteni i na prostor općine Hadžići, točnije u vojarni koja se nalazi u toj općini, ali se općinski načelnik usprotivio takvoj ideji.

Navodno je on bio protiv jer u vojarni nisu osigurani uvjeti za smještaj migranata. U biti, to je samo izlika da se migranti prebace u Mostar.

Neslužbene informacije govore kako će uskoro u Salakovcu biti osigurani uvjeti kako bi se proširio smještaj ovoga kampa i kako bi on u konačnici mogao primiti još više migranata. Sve je to dio jednoga šireg plana bošnjačke politike koja migrante koristi u političke svrhe – zaključili su naši sugovornici.

Reakcija Bošnjaka

Ipak, ono što autori ovakvog plana nisu očekivali jest činjenica da se veći broj Bošnjaka protivi ideji naseljavanja migranata na području Mostara.

Tome svjedoči i peticija koju su potpisali stanovnici Bijelog Polja, mostarskog prigradskog naselja u kojem žive i Hrvati i Bošnjaci, a kojom se traži zaštita od migranata i upozorava na pogoršanje sigurnosne situacije.

Ističe se kako je riječ o ljudima za koje država nije utvrdila radi li se o bivšim pripadnicima terorističkih organizacija ili ne, čak se ne zna ni njihov stvarni identitet, što dovodi do grubog kršenja sigurnosne situacije u HN županiji.

 

Migrante se neće moći prebacivati bez suglasnosti lokalnih vlasti

 

Migranti ulaze u privatne posjede, građani traže zaštitu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati