Pratite nas

BiH

Opći izbori u BiH raspisani za 7. listopada, još se čekaju nužne izmjene izbornog zakona

Objavljeno

na

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) u utorak je donijelo odluku o raspisivanju općih izbora u toj zemlji, koji će biti provedeni 7. listopada.

Predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić kazala je novinarima u Sarajevu kako je odluka o raspisivanju trinaestih poratnih izbora u BiH donesena na sjednici održanoj ranije tijekom dana sukladno odredbama izbornog zakona koji utvrđuje kako se izbori raspisuju 150 dana prije.

“To su izravni izbori, a birat će se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu državnog parlamenta, zastupnici u Zastupničkom domu Federacije BiH te u Narodnoj skupštini Repubike Srpske, predsjednik i dva potpredsjednika tog entiteta te zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH”, kazala je Hadžiabdić.

Prema podacima SIP-a, u ovom trenutku u BiH je registrirano približno 3, 3 milijuna birača, a procjena je kako će provedba izbora stajati 8,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 4,3 milijuna eura). Dio tih sredstava osigurali su OESS i Vijeće Europe.

Do 24. srpnja krajnji je rok za registraciju birača iz inozemstva koji žele iskoristiti svoje biračko pravo i glasovati poštom.

Jedina tehnička izmjena koju je SIP uveo ove godine je da će se zaokruživanje naziva stranaka i kandidata na glasačkim mjestima obavljati plavim kemijskim olovkama, a po zatvaranju biračkih mjesta svi upisi će se obavljati crvenim kemijskim olovkama.

“Na taj način pokušavamo spriječiti manipulacije i ‘dopisivanja’ glasačkih listića, čega je bilo ranije”, kazala je Hadžiabdić.

Izborna kampanja službeno počinje 7. rujna i trajat će do 6. listopada.

Na izborima provedenim 2014. godine za nešto više od 500 izbornih pozicija natjecalo se čak 7748 kandidata.

Izbori zakazani, a izborni zakon još nije promijenjen 

Izbori su raspisani unatoč činjenici da su neke od odredbi aktualnog izbornog zakona stavljene izvan snage odlukom Ustavnog suda BiH, koji je još 2016. godine ocijenio kako nisu sukladna ustavu tadašnja rješenja kojima je definiran način neizravnog biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Hadžiabdić je kazala kako je postojeće stanje protivno stajalištima OESS-a o načelima provedbe izbora, obvezujućim za sve članice te organizacije, kojima je utvrđeno kako nije dopušteno mijenjati izborna pravila neposredno prije izbora, no u slučaju BiH ovakvo stanje nije presedan jer se slično zbivalo i ranije.

“Ako ne dođemo do zakonskih rješenja koja nedostaju, u ogromnom smo problemu”, kazala je Hadžiabdić.

Podsjetila je kako bi parlament BiH trebao raditi do 7. rujna i do tada može doniti zakone i njihove izmjene.

SIP je po postojećem zakonu u svakom slučaju obvezan objaviti konačne izborne rezultate do 7. studenog, a tada počinju teći rokovi za uspostavu izabranih tijela vlasti, no ako se oni ne ispoštuju ne postoje nikakve sankcije.

U svakom slučaju, kako je istaknula Hadžiabdić, krajnji rok da se “nešto riješi” je ožujak 2019. godine, jer bi nakon toga nastupila totalna financijska blokada u Federaciji BiH, s obzirom na činjenicu da u tom entitetu ne bi bilo mehanizma za donošenje proračuna.

Ako se pak donositelji odluka i bez formalnog donošenja izmjena izbornog zakona uspiju usuglasiti o određivanju broja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH opcija je i da se to prepusti SIP-u koji može donositi podzakonske akte, no Hadžiabdić je upozorila kako bi to značilo preglasavanje unutar ovog tijela s obzirom na različita tumačenja bi li osnova za izbor zastupnika bio popis stanovništva iz 1991. ili pak onaj iz 2013. godine.

Hadžiabdić je kazala kako ostaje i opcija intervencije međunarodne zajednice, no istaknula je kako ne vjeruje u tu mogućnost.

Gotovo godinu dana trajali su bezuspješni pregovori između stranaka koje okupljaju pretežito hrvatsko i bošnjačko biračko tijelo o novim modelima izbora zastupnika u entitetski Dom naroda.

HDZ BiH je inzistirao da se “u paketu” dogovori i novi model izbora hrvatskog odnosno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kroz uspostavu ad hoc izbornih jedinica u Federaciji BiH, što su bošnjačke i građanske stranke odlučno odbile jer se pravorijek Ustavnog suda ne odnosi na tu materiju.

Jedini zaključak s posljednjeg kruga pregovora vođenih 3. svibnja bio je da se u sve uključe i pravni stručnjaci Venecijanske komisije Vijeća Europe kako bi se utvrdilo kakva su rješenja izbornih pravila sukladna europskoj pravnoj praksi.

Rješenje problema izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, koje delegiraju skupštine deset županija u tom entitetu, od ključnog je značenja jer bez tog tijela nije moguće uspostaviti entitetsku izvršnu vlast niti donositi zakone.

Iz Doma naroda parlamenta FBiH ujedno se biraju hrvatski i bošnjački zastupnici u Dom naroda parlamenta BiH, a bez tog tijela nije moguće donositi zakone na državnoj razini.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Bez izmjene ustava BiH ne može u EU

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH na odlasku Dragan Čović rekao je kako bez promjene ustava ta zemlja neće moći postati članica Europske unije, što je ocijenio i prigodom da se riješi hrvatsko pitanje nakon što su na posljednjim izborima Hrvati preglasani od brojnijih Bošnjaka prigodom biranja člana državnoga vrha, prenose u srijedu tiskani mediji u Mostaru.

”Ustavne odredbe se svakako moraju prilagoditi ambijentu u Bosni i Hercegovini i našim maštanjima o europskoj budućnosti i sve ono što mislimo napraviti u reorganiziranoj BiH. To bez izmjene ustava svakako neće ići”, rekao je Čović sinoć u Mostaru.

Pri tome je pojasnio kako će reformi ustava vjerojatno prethoditi izmjena Izbornog zakona kako bi se zajamčilo da brojniji narodi, prije svega Bošnjaci, ne nameću Hrvatima predstavnike u vlasti.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović dodao je kako po sadašnjem Izbornom zakonu Hrvati nemaju nikakve izglede izabrati svog člana državnog Predsjedništva imajući na umu da su Bošnjaci nekoliko puta brojniji od toga naroda.

”Igra koja se vodila zadnjih nekoliko mjeseci rezultirala je time da je brojniji narod poslao poruku nama Hrvatima: ‘koliko god da ste homogeni ili se organizirali, ako dobijete 100 posto glasova mi ćemo vam izabrati predstavnike'” , rekao je Čović.

On je dodao kako će hrvatske stranke poslati jasnu poruku te da će izmjena izbornih propisa po presudi Ustavnog suda u predmetu Bože Ljubića o legitimnom političkom predstavljanju predstavljati preduvjet za uspostavu i funkcioniranje vlasti.

Treći izbor Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva većinom glasova bošnjačkih birača mimo većinske volje Hrvata izazvao je velike političke i nacionalne frustracije kod toga naroda.

Organiziran je veliki prosvjed u Mostaru, a u 20-tak većinskih hrvatskih općina u BiH on je proglašen nepoželjnom osobom.

(Hina)

 

Agresija Dženane Harup-Druško prava je mjera ‘građanske BiH’ onako kako je vide unitaristi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Željka Cvijanović nova predsjednica Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Republike Srpske (RS) je Željka Cvijanović, preliminarni su podaci Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), na osnovu obrađenih svih 2.240 biračkih mjesta.

Cvijanović, koja je kandidatkinja SNSD-a za entitetsku predsjednicu, na osnovu obrađenih 100 posto biračkih mjesta, osvojila je 308.877 glasova ili 47,58 posto podrške birača na općim izborima 7. Listopada, prenosi Fena.

Kandidat Saveza za pobjedu Vukota Govedarica dobio je 278.878 glasa ili 42,96 posto.

Po preliminarnim podacima SIP-a, kandidat Koalicije za BiH za potpredsjednika RS-a iz bošnjačkog naroda Ramiz Salkić je osvojio 16.623 glasova ili 2,56 posto.

Za potpredsjednika RS-a iz reda hrvatskog naroda najviše glasova i na ovim izborima dobio je Josip Jerković iz koalicije HDZ BiH-HSS, HKDU BiH, HSP-HNS i to 2.177 ili 0,34 posto podrške birača.

Podaci SIP-a pokazuju da je broj važećih glasačkih listića za ovaj nivo vlasti 93,17 posto, odnosno nevažećih 6,83 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari