Pratite nas

Vijesti

Opraštamo se od kandidata za predsjednika RH, dr. Milana Kujundžića s pjesmom „Moj Milane, kad u vojsku pođeš“

Objavljeno

na

Dana 14. prosinca, na devetnaestu obljetnicu potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, u Hrvatskom domu „Herceg Stjepan Kosača“ u Mostaru, dr. Milan Kujundžić, kandidat za predsjednika Republike Hrvatske, održao je svoju predizbornu tribinu. Zanimljivo je kako su njegovoj pratnji nazočili dr. Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a BiH, Željko Koroman, predsjednik Hrvatskog pravaškog bloka, Bojan Stanić, ispred HDZ-a 1990 i Pero Barbarić – Pepi, predsjednik HKDU-a „Hrast“.

Ono što smo jučer čuli od predsjedničkog kandidata, dr. Milana Kujundžića, podsjetilo nas je na vremena kada je hrvatskom državom predsjedavao predsjednik Stjepan Mesić.

BiH treba sačuvati kao suverenu i cjelovitu državu u kojoj će sva tri naroda imati ravnopravni položaj, te nikako ne podržavam treći entitet jer cijepanje države odgovora samo grupici ljudi.

Rješenje je cjelovita i suverena BiH s tri ravnopravna naroda, s maksimalnim poštivanjem sve tri nacionalne skupine, njihovim međusobnim uvažavanjem i stoljetnim oblikom suživota kakav ovdje postoji“, naveo je Kujundžić.

BiH bi trebala biti podijeljena na više kantona s tim da svi narodi imaju svoj suverenitet, a to ne smije biti zatvaranje u neke entitete gdje jedni druge nadglasavaju. Cijepanje BiH u tri male državice nije dobro ni u kojem slučaju, a podjela BiH odgovora samo grupici u jednom, drugim ili trećem narodu“, naglasio je Kujundžić, dodavši kako rješenje za BiH sigurno nisu tri male državice i cijepanje u tri entiteta. Po njegovom mišljenju to je korijen zla i nestanaka BiH. „To je sjeme novih razora, a to ovim narodima ne treba. Ovdje su narodi znali živjeti zajedno neovisno o tome tko je išao u džamiju, a tko u pravoslavnu ili katoličku crkvu. Ovdje su narodi znali biti kumovi i pomagati jedni drugima i kada gori, i kada je poplava i kada se ore i kada se žanje i na tome treba raditi, na uvažavanju različitosti“, rekao je Kujundžić tijekom svoje posjete Mostaru.

U svojoj biografiji dr. Milan Kujundžić navodi kako je u razdoblju od ožujka 1993. pa do travnja 1994. bio na specijalizaciji u Americi. Upravo u tom razdoblju hrvatski narod u Bosni i Hercegovini doživio je brutalno etničko čišćenje koje danas ima sve elemente genocida izvršenim nad hrvatskim narodom u BiH, od strane onih s kojima su živjeli zajedno neovisno o tome tko je išao u džamiju ili pravoslavnu crkvu, od strane onih koji su znali biti kumovi i pomagati jedni drugima i kad gori, i kad je poplava, i kad se ore, i kad se žanje, i upravo zahvaljujući onima s kojima smo bili zajedno i kojima smo pomagali u Domovinskom ratu, danas, dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata, na prostore s kojih su Hrvati prognani, nije se vratilo ni 1% hrvatskog prijeratnog stanovništva.

O tome najbolje govore riječi koje je Duje Marasović uputio Damiru Kajinu, komentirajući navijačku „solidarnost“ Hrvata i Bošnjaka pri odigravanju nogometnog susreta BiH-Argentina vs. Hrvatska-Brazil. „Ostavite vi kući to vaše bratstvo i jedinstvo mačku o rep. I to je njihova zahvala Hrvatskoj što smo im primili pola milijuna izbjeglica, što smo ih najeli, napili, naoružali, pomogli im stvoriti državu, liječili ih u Splitu“, nabrajao je Marasović tvrdeći da Hrvatska prima zahvale u vidu brazilskih zastava u Zenicu, Mostaru, Sarajevu. „Hrvatska je i za vrijeme Juge pomagala cijeloj Jugoslaviji, a vidjeli ste što je Jugoslavija napravila Hrvatskoj“, naveo je Marasović.

Postoji jedna izreka u Imotskoj krajini koja točno oslikava dr. Milana Kujundžića, kandidata za predsjednika RH, a glasi ovako: “Pedalj muža, lakat jezika”. Evidentno je kako je dr. Milan Kujundžić osoba koja nema nacionalni i državni karakter, povijesno pamćenje niti je svjestan realnosti koja je nastala nametnutim Daytonskim mirovnim sporazumom, i zadnje što je Hrvatima u Bosni i Hercegovini potrebno jest osoba kojoj politika služi kao sredstvo za osobnu afirmaciju, osoba koja oko sebe okuplja političke gubitnike kakav je i on sam, odnosno osoba koju će povijest pamtiti samo kao još jednog liječnika u nizu koji je pogazio Hipokratovu zakletvu mijenjajući humanost, svojstvenu svim liječnicima, za političke i materijalne privilegije.

Budući da dr. Milan Kujundžić, prema izjavi dr. Andrije Hebranga, nije ni sudjelovao u Domovinskom ratu, mi, branitelji oboljeli od PTSP-a, koji podržavamo Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao jednu od tri federalne jedinice u Bosni i Hercegovini, opraštamo se od kandidata za predsjednika RH, dr. Milana Kujundžića s pjesmom „Moj Milane, kad u vojsku pođeš“

Sektor branitelja oboljelih od PTSP-a

KOORDINACIJA UDRUGA PROIZIŠLIH

IZ DOMOVINSKOG RATA

Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Bugarska potpuno odustala od ratifikacije Istanbulske konvencije

Objavljeno

na

Objavio

Reuters

Bugarski premijer Boyko Borissov izjavio je u srijedu navečer da njegova vladajuća stranka GERB neće nastaviti s ratifikacijom Istanbulske konvencije zbog nedostatka podrške političkih stranaka, uključujući i svojih koalicijskih partnera, navodi Reuters.

Na premijera Borrisova dolazili su snažni pritisci iz Europske unije da ratificira Istanbulsku konvenciju. Potpredsjednik Komisije, Frans Timmermans, boravio je 22. siječnja u Bugarskoj i poticao je da ratificira Konvenciju, a Vera Jurova, povjerenica za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova, neformalno je zagovarala ratifikaciju u Sofiji, 26. siječnja. Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, Niel Mužnieks, poslao je 19. siječnja predsjedniku bugarskog parlamenta identično (“copy-paste”) pismo koje je u 2017. poslao premijeru Plenkoviću, kojim ga nagovara na ratifikaciju. Kampanji za ratifikaciju Istanbulske konvencije u Bugarskoj se pridružio i UNICEF i ambasadorica Velike Britanije, Emma Hopkins.

Gallup International je početkom veljače proveo istraživanje koje je pokazalo da se 58 posto Bugara protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije, dok je podržava samo 19 posto građana, a 23 posto je neodlučno. Do sličnih podataka je došla agencija Barometar Bulgaria, prema čijem je istraživanju 63 posto građana Bugarske protiv ratifikacije.

Kancho Stoychev, sociolog i predsjednik Gallup Internationala, komentirao je Gallupovo istraživanje za FOCUS Radio: “Registriranih gotovo 60 posto ljudi koji su protiv (ratifikacije Konvencije) znači veliku većinu, sankcionirajuću snagu javnog mnijenja, i pokazuje da će bilo koji političar ili političari koji pokušavaju prisilno nametnuti ovu konvenciju u svojoj trenutnoj verziji brzo napusti političku pozornicu“, rekao je. Prema Stoychevu, Bugari nisu protiv cijelog dokumenta, već protiv “tri ili četiri fraze nametnute na nepošten način u ovom dokumentu”.

 Protiv ratifikacije se izjasnio i predsjednik Bugarske, Rumen Radev, grupa bugarskih akademika i većina vjerskih zajednica – Pravoslavna i Katolička crkva te islamska zajednica, ali i Socijalistička partija, najveća opozicijska stranka u parlamentu.

Bugarski premijer izjavio je da će “usvojiti Istanbulsku konvenciju jedino ako će postojati konsenzus u bugarskom društvu”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

“Delo”: Juncker opet uznemirio Sloveniju koja traži prijatelje za provedbu arbitraže

Objavljeno

na

Objavio

Svojom izjavom da je granica bilateralni, a ne samo europski problem, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker opet izazvao uznemirenost u Sloveniji, koja smatra da je granični prijepor s Hrvatskom riješila arbitražnom presudom koju samo treba implementirati, piše u četvrtak u komentaru ljubljansko “Delo”.

“Najnovija Junckerova izjava opet je izazvala napetost i postavlja se pitanje koliko Slovenija zapravo ima prijatelja koji će podržati njeno stajalište o arbitraži”, piše u komentaru vodećeg slovenskog lista.

“Od samog početka je bilo jasno da će implementacija biti naporan i dugotrajan proces, ovisan od međunarodnih čimbenika, da za to neće biti dovoljni strpljivost i pravno znanje jer su u politici potrebni prijatelji”, navodi komentatorica Saša Vidmajer.

Prijatelji Slovenije, koji podržavaju slovensku tezu da je za provedbu arbitražnog rješenja odgovorna EU, mogu se nabrojati “na prste jedne ruke”, a izjave koje se pri tome čuju od predstavnika Komisije su dvosmislene i pokazuju da su očekivanja kako će ona biti jasno na slovenskoj strani “iluzorna” unatoč velikom značenju arbitražne presude za cijeli Balkan, navodi “Delo”.

Među članicama EU-a koje su rezolutnije na strani Slovenije je Njemačka, a za Sloveniju je dobra i najava da će njeno ministarstvo vanjskih poslova voditi socijaldemokrat, jer Hrvatska u Europi ima uglavnom potpioru konzervativaca, no Njemačka je već pet mjeseci bez nove vlade, a od potpore drugih utjecajnijih članica poput Francuske i Austrije ne treba mnogo očekivati, navodi “Delo”.

Za Sloveniju, međutim, nisu najpovoljnije ni izjave potpredsjednika Komisije Fransa Timmermansa da granice u EU više nisu egzistencijalno pitanje, a Junckerove izjave u vezi s arbitražnim sporom Ljubljane i Zagreba su “nekonzistentne”, navodi među ostalim komentatorica.

Istina je da je u Europi Hrvatska po tom pitanju prilično izolirana jer je svoje političke i ekonomske interese vezala uz SAD, ali se u Europi i Slovenija na malo koga može osloniti, navodi list.

“Potpora Europe Sloveniji je sramežljiva, SAD je bliže Hrvatskoj i nikad u svojim izjavama ne spominje arbitražnu presudu. Tu je i Italija, koja preko Slovenije s interesom zapravo gleda prema Hrvatskoj iako tvrdi da je prijateljica obiju država i da prijepor treba riješiti u “europskom kontekstu”, navodi vodeći slovenski list koji ocjenjuje da stalno uznemiravanje slovenske politike i javnosti zbog izjava europskih čelnika i predstavnika Komisije pokazuje premalo samopouzdanje i samosvijest u politici.

“Na stolu je konačna presuda o do sada spornom predmetu, što znači da je granični prijepr riješen iako je čvor slovensko-hrvatskih odnosa i dalje čvrsto napet i nije presiječen. Nitko izričito ne podržava Hrvatsku, no tko će je prisiliti na poštivanje arbitražne presude?”, retorički se pita na završetku komentara slovenska novinarka.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari