Pratite nas

Intervju

Oproštajni intervju s Kolindom Grabar-Kitarović nakon 5 godina mandata

Objavljeno

na

Iako je više-manje i dalje sve na svome mjestu kao proteklih pet godina, promjene se u Vili Zagorje osjete u zraku. Vila nad vilama, prepuna djela hrvatskih umjetnika, poput Ive Šebalja, Ede Murtića i Ivana Meštrovića i predivnog krajobraznog uređenja prilaza, za koji dan prestaje biti službena rezidencija predsjednice Republike Hrvatske, piše Jutarnji.

Saloni za svečana primanja, održavanje sastanaka i prijem izaslanstava polako se prazne, ali pakiranje svojih osobnih stvari predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović još nije dovršila – na desetak dana spriječila ju je viroza koja se pretvorila u bakterijsku infekciju grla. Posljednji dani na Pantovčaku, priznaje vedro, zato su joj hektičniji nego li je planirala. Samo nekoliko sati nakon što je dodijelila posljednje odlikovanje zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariću, Velered predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom i uručila ga njegovu nasljedniku kardinalu Josipu Bozaniću na svečanosti na Pantovčaku, u svoj je predsjednički ured primila i posljednju grupu novinara u svome mandatu, piše Jutarnji list.

Kako je vidljivo, ured joj izgleda nepromijenjeno, i dalje je potpuno namješten, tu su njene privatne stvari, fotografije sa svjetskim liderima Angelom Merkel, američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i papom Franjom, od ukupno 1930 darova koje je tijekom mandata primila, najdraži još nisu u kutijama, nalaze se na policama i komodama kabineta.

– Postoje oni darovi koji imaju osobnu notu, za koje se vidi da nisu bili protokolarna obveza već su dokaz prijateljstva. Volim dresove naših reprezentacija, potpisane lopte s nogometnog i rukometnog prvenstva svakako ću zadržati. A najbolji pokloni su zapravo oni nematerijalni, radost zbog medalja i predstavljanja Hrvatske u svijetu – kaže Grabar-Kitarović koja je i nedugo nakon gubitka izbora poručila kako ‘ostaje u Hrvatskoj i radit će za Hrvatsku’.

Prijatelj i suradnik

Iza sebe ostavlja 99 zaposlenika, od kojih je 48 namještenika i 51 službenik. Odluka o formalnom razrješenju njenih suradnika stupit će na snagu 18. veljače, nakon što dužnost predsjednika preuzme Zoran Milanović. Većina njenih savjetnika vratit će se na poslove na kojima su prije radili, i s kojima će, tvrdi, nastaviti biti prijatelj i suradnik.

– Nedostajat će mi baš svi, svi su se toliko trudili i zahvalna sam im na tome, ali mi odnose ne prekidamo. Veselim se tom našem novom životu – kaže predsjednica koja je prije nekoliko dana formalno zatražila od Vlade da joj osigura prostor za novi ured, na koji po zakonu ima pravo.

Prema proceduri, Vlada je njen zahtjev delegirala Ministarstvu uprave, koje je potom poslalo prijedloge nekretnina i na temelju tog popisa odabrat će svoje nove poslovne prostorije.

Kako doznajemo, nije joj u planu odabrati zaseban objekt već dvije prostorije, potrebne za nju i tajnicu, u postojećoj nekretnini koju država i onako već plaća, kako bi troškovi bili minimalni.

Takav je objekt državna rezidencija u Visokoj, nekretnina koju država u cijelosti plaća, a u kojoj bi Grabar-Kitarović koristila tek dvije prostorije. Upravo se ta lokacija čini kao vrlo izgledna za odabir budućeg ureda.

Ima pravo na dužnosničku naknadu, u trajanju od šest plus šest mjeseci, no nevjerojatnije je niti neće iskoristiti u cijelosti. Uz nju će pola godine biti i jedan član osiguranja i vozač. Kako nije samostalno upravljala vozilom od svog boravka u Americi, točnije od 2011. otkad je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a, automobil se ne bi usudila voziti sama.

– Ipak je prošlo skoro 10 godina da mi nisu dali osobno voziti automobil – uz osmijeh novinarima govori Kolinda Grabar-Kitarović.

Do realizacije novog ureda, pretpostavljaju suradnici predsjednice na odlasku, proći će mjesec-dva dana, a kada ga konačno dobije, u fokusu će joj biti međunarodne vode, promocija Hrvatske u inozemstvu. Kako doznaje Jutarnji, već sada je primila brojne pozive na počasna predavanja, pozive od instituta u Americi, gdje će joj u govorima biti cilj promocija države.

Prema statistici njezina Ureda, Grabar-Kitarović je od 2015. do veljače ove godine na vanjskopolitičkom planu bila izuzetno aktivna – bila je na 140 putovanja izvan zemlje i tijekom njih obavila 71 državni, službeni i radni posjet, a preostalih 69 putovanja imalo je radni karakter. U tih pet godina Hrvatsku je posjetilo 105 stranih visokih dužnosnika i izaslanstava s kojima se predsjednica susrela.

Ide i ljubimica Kika

– Bilo bi potpuno neodgovorno i neozbiljno samo otići, povući se iz javnosti, postoje i neki projekti koje želim završiti. S jako puno državnika ostala sam u dobrim odnosima, nezahvalno je bilo koga izdvajati. Nikad nisam radila razliku među njima, je li nečija država velika geografski ili se tretira kao moćna u svijetu, prijateljstvo i odnosi s bilo kojim državnikom meni su dragocjeni. Bez obzira na veličinu zemlje, bitno je to iskreno prijateljstvo, tako se i grade odnosi u svijetu.

Moramo se ophoditi prema drugima kao što želimo da se oni ophode prema nama. S poštovanjem i prijateljstvom. Zajedništvo, međusobno uvažavanje, kultura dijaloga, ambicija, obrazovanje, ženska prava, liderstvo, mentorstvo, to su vrijednosti za koje ću se zalagati – kaže Grabar-Kitarović.

Posljednji svoj tjedan kao predsjednica Grabar-Kitarović je počela u Frankfurtu gdje je zvonjenjem starim burzovnim zvonom simbolično označila početak radnog dana na Frankfurtskoj burzi. U Njemačkoj je također uručila hrvatskim udrugama povelje Republike Hrvatske, susrela se s hrvatskim i njemačkim gospodarstvenicima te poručila da je time činom željela zaokružiti svoj predsjednički mandat u kojem je osobitu pozornost posvetila iseljenoj Hrvatskoj, Hrvatima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su svoj zavičaj zamijenili životom izvan Domovine.

Posljednji je pak inozemni posjet rezervirala za Ljubljanu, gdje se 39. put sastala sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom. Susreli su se na neformalnom radnom ručku nakon kojega je kazala kako se slaže s Pahorom kada kaže da je njihova suradnja doista bila primjerna, iako su imali različite stavove o otvorenim pitanjima, posebno o arbitraži.

U svom je Uredu prošlog tjedna primila i veleposlanike akreditirane u Hrvatskoj te se oprostila s njima. U svom je Uredu 18 puta organizirala Dan otvorenih vrata. Procjene govore da je na svaki od tih Dana Ured posjetilo između 200 i 300 građana, što znači da je u tih 18 puta Ured posjetilo oko 4500 građana.

Za sada je njen stav kako se ne namjerava miješati u poslove Zorana Milanovića niti u pitanja unutarnje politike. U HDZ se zasad ne planira vraćati.

Njeni suradnici dodatno tvrde da zasad ni ne može jer su u stranci u tijeku unutarstranački izbori, zbog čega je evidencija članova zaključana. I tako će biti do sredine svibnja kada će se održati izbori u HDZ-u.

U život nakon predsjedničke funkcije s njome ulazi i ‘prvi pas Hrvatske’, kujica Kika koju je predsjednica udomila iz azila za napuštene životinje, vjerna predsjedničina pratiteljica za koju svi kažu kako joj je ona posebno uveseljavala dane mandata i s kojom je često šetala po kompleksu i šumi na Pantovčaku. Vesela mješanka nedostajat će svim Kolindinim zaposlenicima, ali ne i paunu Juri, starosjediocu parka na Pantovčaku, na kojeg je Kika najviše voljela lajati.

Prvo što će buduća bivša predsjednica učiniti nakon isteka mandata jest odmoriti se i posjetiti kćer Katarinu u Americi koja studira na Harvardu. Tamo će provesti bar desetak dana u kvalitetnom druženju koje zbog kampanje u punom jeku nije bilo. Sljedeći važan korak je dovršavanje doktorske disertacije pod nazivom “Odgovornost za zaštitu (R2P): koncepti, izazovi, ograničenja i naučene lekcije (slučaj Libije)”, čiju izradu mentorira profesor ljubljanskog Fakulteta za društvene znanosti Anton Grizold.

Vrijeme za prijatelje

Ni sama još ne zna gdje će odsad provoditi ljetne i zimske odmore, jer vojarna Peneda na Brijunima, smještaj koji dobila uz funkciju i u koji je voljela odlaziti sa svojom obitelji ili sama, najviše joj je godila, pružala joj mir i privatnost, bez protokola, bez kuhara i konobara, iako je riječ o smještaju koji je daleko od predodžbe o luksuznim zdanjima u kojima najviši državni dužnosnici obično provode godišnji odmor.

Na pitanje o tome kako će sada izgledati njeni najopušteniji trenuci, predsjednica novinarima odgovara kako joj je plan što češće ugošćavati prijatelje u domu, što do sada nije bilo izvedivo, ali kaže, i više vremena provoditi sa svojim prijateljicama. Prijatelji i suradnici koji su isprobali njenu “lažnu pašticadu” (“lažna” jer se ne špika slaninom i češnjakom, a meso se ne kuha cijelo, nego se reže na komade kako bi bilo mekše i sočnije), tvrde da je to njen najbolji specijalitet.

– Mediteransku kuhinju obožavam, a ponekad zgriješim s pizzom i ćevapima u lepinji. Volim kuhati, ali tijekom mandata jednostavno nisam mogla pozvati prijatelje na večeru, stan mi je trenutno u radovima i moram se najprije kod kuće posložiti da imam kontrolu nad svojim prostorom. Nadam se da će se druženja s prijateljicama sada intenzivirati jer najdraže mi je sjesti i razgovarati s njima uz pizzu. Što se sportskih aktivnosti tiče, posljednjih mjeseci jednostavno nije bilo vremena za bilo kakvu tjelovježbu, ali sada se vraćam u formu i zadovoljna sam kojom brzinom – smiješi se predsjednica. Unatoč gustom rasporedu i pakiranju koje je čeka ovih dana, izgleda opušteno, a u glasu joj se još čuje promuklost od nedavne bakterijske infekcije grla.

Poznato je da voli pogledati dobar film, a zadnji koji je pogledala bio je nedavno, upravo zbog bolesti, pa je ponovno odgledala “Ivanu Orleansku”, ekranizaciju njenog omiljenog francuskog redatelja Luca Bessona, a seriju koju najviše voli je “Teorija velikog praska”. Često sluša radio, a navečer obavezno upali CD sa zvukovima kiše koji je polako uspavljuju.

Američka škola

Ljubiteljica je hrvatskih modnih dizajnera čije je kreacije često nosila, ali i bila gošća u prvim redovima njihovih modnih revija, poput one Aleksandre Dojčinović. Kako nam kažu njeni suradnici, odjeću hrvatskih dizajnera nikada ne bi posuđivala i primala na poklon već bi uvijek kupila, pa je njen ormar danas pun ‘hrvatskih potpisa’ koje će rado nastaviti nositi, jer i to je jedan vrsta promocije hrvatskog proizvoda u svijetu. Za shopping nikad ne bi imala vremena, pa je znala cipele ili torbe naručiti preko interneta. Kao javna osoba često se našla na meti onih koji komentiraju njeno odijevanje, frizuru, kilažu, a što se toga tiče, poručuje: “Ja sam ona američka škola po kojoj nije primjereno komentirati tuđi izgled”.

Poznata kao vatrena navijačica i ljubiteljica sporta, zasigurno će i nakon nastavka mandata nastaviti ići na razna sportska događanja jer joj i to predstavlja jedan način relaksacije. Odlasci na svetu misu s obitelji također ostaju dio njenih nepromijenjenih rituala, a često je tijekom mandata iskazivala koliko joj je vjera važna pa tako i tijekom posljednjeg odlikovanja.

“Obnašala sam svoj mandat u duhu optimizma i vjere u svoj narod i svoju Domovinu, u duhu političkih načela progresivnog modernog konzervatizma, te u duhu vjere i morala, u čemu sam uvijek nalazila nadahnuće i u primjeru života kardinala Franje Kuharića. Ni trenutka nisam bila u dvojbi tko prvi zaslužuje primiti ovaj Velered”, tada je rekla svima prisutnima, a nama je emotivno poručila: “Vjera je za mene stvar unutarnjeg kompasa, razumijevanja, poštovanja prema ljudima, etičke vrijednosti koje me vode kad zakon nije sasvim jasan. I toga ću se uvijek držati”, piše Jutarnji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Čović: Moramo se prilagođavati uvjetima, neki zaključci se prebrzo donose

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a i aktualni predsjedatelj Doma naroda državnog parlamenta Dragan Čović za Večernji List BiH govorio je o aktualnoj krizi izazvanoj koronavirusom, reakciji institucija BiH, odnosu prema nižim razinama, ali i mehanizmima pomoći gospodarstvu.

U posljednjih nekoliko dana intenzivno razgovarate s liderima drugih vodećih stranaka, ali i s brojnim diplomatama. Što su ključne teze dogovora?

Prije svega čini mi se kako je to najbolji način da dam neki doprinos kad sam već u samozolaciji i ovoj poziciji, kad parlament ne zasjeda ni blizu onom dinamikom kako bi trebao, da pokušamo povezati sve prijatelje u Bosni i Hercegovini, izvan Bosne i Hercegovine, kako bi Bosna i Hercegovina sačuvala svoje mjesto i kad su u pitanju mreže svih onih fondova, kada govorimo o pomoći koja može doći izvana i iz Europske unije, ali i iz svih drugih prijateljskih zemalja, a s druge strane kako bismo unutar Bosne i Hercegovine sačuvali jedan sustav, ono što se ne smije desiti, urušavanje našeg ustava zakonitosti, procedure u krizi su jasne, moraju se donositi puno brže. To je osnovni razlog zašto sam se angažirao da s kolegama iz političkog života, ali i svim diplomatama u BiH i izvan BiH, ključnim ljudima gdje ja mogu doprijeti, gdje ja sutra mogu pomoći oko zdravstvenog sektora. Od jutros sam imao bar pet stručnih sastanaka, od zemalja prijatelja iz okruženja pokušali smo nabaviti ono najnužnije za naše zdravstvene radnike, a kako bi oni zaštitili svoje živote, da bi nama mogli štititi živote.

HDZ se oglasio povodom zakazane vanredne sjednice Parlamenta FBiH koja je, evo, otkazana. Zašto smatrate da bi Ustav FBiH bio ugrožen?

Prije svega mislim kako trebamo imati način rada prilagođen trenutnim uvjetima kada je riječ o zakonodavnoj vlasti, zato se slažem s našim ljudima koji su u Zastupničkom domu, koji su tražili da se održi ta sjednica. Ako se ne može održati u ambijentu kako se do sada održavalo, onda se mora naći neki drugi prostor koji bi omogućio uvažavanje svih mjera koje se traže, bez obzira na to je li u pitanju ta socijalna distanca ili nešto drugo. U svakom slučaju ne smijemo suspendirati Ustav BiH, zakonodavna vlast mora donositi svoje odluke taman te odluke donijeli da ovlaste nekoga da može u nekom razdoblju od mjesec-dva po jednom drugačijem sustavu donijeti one odredbe koje su nam nužne kako bi danas Ustav funkcionirao u Bosni i Hercegovini. Znači, predsjednik FBiH, formalno šef izvršne vlasti u Federaciji prema Ustavu, sve to treba složiti nekako da dobijemo jedan tim ljudi koji može brzo odlučivati za ključne mjere kako bi se brinuli o našim životima, ali opet s druge strane ne smijemo napraviti anarhiju, bezvlašće, jer ovo je kriza, a u krizi uvijek imate onih koji će nastojati zloupotrijebiti neke stvari, iskorisiti, što znači kako se mora osigurati jedan transparentan proces. Zato su naši ljudi kazali da parlament treba zasjedati, sad način na koji će zasjedati je pitanje tehnike i načina kako se to može organizirati. Ne smije nitko imati moć i vlast u rukama, moramo napraviti jedan tim koji će po osnovu ustava koji vrijede u BiH, pa i entitetima i nadležnim županijama, iskoristiti ustavne ovlasti, što znači da Parlamentarna skupština, Dom naroda, sve to trebaju definirati i vrlo precizno staviti tko mora raditi, to treba biti timski rad. Sve drugo će biti osjećaj zloupotrebe i prijevare. Mogu se odluke brzo donositi, nema razloga da se čeka. Mi čekamo već sedam dana da vidimo hoće li zasjedati parlament, to se moglo uraditi za dva dana i sve odluke su već mogle biti donesene. Ja sam za onaj sustav dinamike koji se mora prilagoditi današnjim uvjetima, jer jednostavno koronavirus gazi i nemamo neprijatelja kojeg vidimo pa da se prema njemu možemo prilagoditi.

Moramo koristiti neke standarde koje koriste eksperti i medicina u svijetu i naše eksperte koji razumiju problem i ja sam lično uvjeren da žurno trebamo imati sjednice parlamenta u uslovima u kojima ga možemo organizirati. Moguće je i videokonferenciju organizovati, može biti organiziran u nekom potpuno drugom prostoru kako bi se donijele ključne odluke da opet bude sve po Ustavu, a da taj proces znatno ubrzamo.

Za kakve se konkretno ekonomske mjere zalažete kako bi se pomoglo gospodarstvu? Je li generalno BiH zakasnila i zašto se ne donose konkretniji potezi za spas, naročito malih poduzetnika?

Znam odlično stanje kod naših susjeda i širih susjeda, to je samo privid, svih susjeda, ne samo Srbija, Crna Gora i Hrvatska. Kad bismo razgovarali s njihovim ljudima iz socijalnog sektora, socijalno partnerstvo koje se veže za ekonomiju, gospodarstvo, vladu i sve ono što uvezuje taj sustav, otprilike bismo imali isto razmišljanje kao i kod naših ljudi. Ja osobno sam uvjeren kako u svezi s ovim moramo biti vrlo oprezni. Mi smo ovih dana s više razina vlasti, kako nam je Ustav i definirao nadležnosti, izašli s idejama kako neki ljudi ne moraju plaćati ove ili one obveze. Znate što to znači? Da ćemo u potpunosti urušiti naš fiskalni sustav, da ćemo u potpunosti urušiti zdravstveni sustav, ako pričamo primarno o zaštiti ljudi. Ako netko neće uplaćivati dopinose za zdravstvo, kako će naši zavodi funkcionirati za mjesec dana. Kako ćemo osposobiti našim liječnicima sve one preduvjete da bi nam mogli dati uslugu koja nam treba. Znači, mi moramo prvo izaći sa sredstvima, to ozbiljne zemlje rade, velike, da taj teret sutra ne raspodijele na male diljem svijeta. Mi moramo imati fond, odnosno sredstva kojima ćemo prepoznati stabiliziranje gospodarstva za dva ili tri mjeseca kad sve ovo skupa stane. Za ono što moramo odmah reagirati ako se uruši neki od ovih fondova da možemo nadomjestiti.

Mirovinski je lako nadomjestiti, jer smo ga sada vezali za proračun. Ako dođe do umanjenja sredstava u mirovinskom, bez problema proračun Federacije to može kompenzirati na različite načine. Znači, mi ćemo morati sad na toj fiskalnoj razini i političkoj dogovoriti način kako osigurati određenu sumu novca, jel to milijarda ili deset milijardi, da ne špekuliram o tome, morat ćemo znati da taj novac odnekud možemo dobiti i njim znati izbalansirati ono što će se narušiti ovih nekoliko mjeseci koliko će sigurno trajati koronavirus. Hajdemo i to ekspertima prepustiti, ja u tome imam osobni stav sa svoje razine znanja koje ja imam u gospodarstvu, ali prebrzo donosimo ove zaključke, prebrzo izlazimo u javnost s njima i bojim se da smo već sada nekoliko izjava debelo narušili.

Provjerite kod bilo kojeg zdravstvenog fonda, u bilo kojem od deset naših županija i vidjet ćete kako je pad prihoda u ovih 15 dana na mjesečnoj razini 50-60 posto i recite mi za mjesec dana je li to znači da ćemo potpuno uništiti sustav. Bojim se da idemo u tom pravcu, što znači da ćemo morati vrlo brzo djelovati, spašavati gospodarstvo. Zato s te strane mislim da nismo ni zakasnili, nesnalaženje je opće. Pa nitko nije mogao predvidjeti prije dva mjeseca kako ćemo imati ovo u svijetu, što znači da mi imamo još dovoljno vremena, imamo dovoljno i znanja ljudi koji znaju i marko i mikro ekonomiju, prepoznati ove krizne situacije, samo moramo biti koegzistentni do kraja, imati sistematičnost u odlučivanju, eliminisati bilo šta što može izazvati nepovjerenje u političkom smislu donošenja odluka i kreacija.

Kako pomoći najugroženijim općinama i jesu li opravdane kritike kako je Konjic ostavljen od HNŽ i federalne razine?

Što se tiče Konjica ili takvih sredina, oni su prije svega zdravstveno ugroženi i svaka druga naša sredina, pogledajte brojke zaraženih u BiH, ti trendovi će se mijenjati u narednih deset dana, oni će biti drastično viši. Ovo nije nikakva crna prognoza, to je logika brojeva, progresija tih brojeva, prateći naše okruženje. U Konjicu su se morale donijeti odluke i čitav Konjic staviti u karantin i pomoći tim ljudima.

Prije svega da zaštitimo njih same od širenja unutar njih, a i s druge strane im pomoći u zdravstvenom i svakom drugom smislu. Ne mislim da ih je napustila županijska vlada, šta više. Jednostavno, jedna nesmotrenost u organizaciji jednog događaja za koji niko nije mogao predvideti da će dobiti ovu dimenziju i koja nas je danas dovela u stanje koje imamo i ja bih kazao i s federalne i županijske razine trebamo na jedan poseban način pratiti što se događa u Konjicu, ali slično i u drugim sredinama. Imat ćemo mi još žarišta slično konjičkom žarištu. Vidjet ćete u sljedećih od sedam do deset dana u FBiH i moramo imati sustav kako djelovati. Najbolji je samozolacija, eliminirati mogućnost kretanja. Bez obzira na to što su neki ljudi počeli razumijevati kolika je ozbiljnost i opasnost koronavirusa, bojim se da još ima onih koji vjeruju kako se ovo nama ne događa, kako možemo riješiti nekim drugim putem. Ja sam siguran da ćemo, ne budemo li do kraja provodili mjere izolacije, a osobito samoodgovornosti samoizolacije, imati mnogo više problema nego što ih danas imamo.

VečernjiList BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ivan Anušić: Domoljublje trebamo pokazati zajedništvom, a ne unošenjem razdora

Objavljeno

na

Objavio

arhiva

Ime Ivana Anušića sve se češće spominje u javnom prostoru. Otkako je postao župan Osječko-baranjske županije spominje ga se u kontekstu županije koja povlači sredstva iz EU fondova te uvodi jedinstvene mjere za razvoj istoka Hrvatske. Povezao je i svih pet slavonskih županija u zajedničkom uredu u Bruxellesu, vodio je kampanju Kolinde Grabar-Kitarović i sada je kandidat za jednog od ključnih ljudi HDZ-a. O njemu se zna da je sa sedamnaest godina branio Hrvatsku te da je 12 godina bio na čelu jedne od najuspješnijih općina u Hrvatskoj Općine Antunovac.

Često ističete kako imate pune ruke posla u Osječko-baranjskoj županiji, no ipak ste se upustili i u unutarstranačku kampanju za jednu od čelnih pozicija unutar HDZ-a, mjesto potpredsjednika. Koji su vaši motivi?

Kao i u svemu što radim, moj motiv je boljitak Hrvatske. Kao načelnik Općine Antunovac borio sam se za boljitak općine, kao župan danas radim na osiguravanju boljih uvjeta za život svih stanovnika Osječko-baranjske županije, a kao potpredsjednik HDZ-a borit ću se za bolji život u Hrvatskoj jer HDZ ima odgovornost za Hrvatsku, a imat će ju i nakon idućih parlamentarnih izbora. U ove stranačke izbore idemo kao tim koji se dokazao i koji može HDZ povesti do nove pobjede na parlamentarnim izborima. Ovi su izbori više od stranačkih, jer o HDZ-u uvelike ovisi kakva će Hrvatska biti u budućnosti i u kojoj će se mjeri ispuniti očekivanja hrvatskog naroda. HDZ je ključna politička snaga hrvatskog naroda temeljena na državotvornim, domoljubnim, demokršćanskim i narodnjačkim vrijednostima koje je postavio naš prvi hrvatski predsjednik i prvi predsjednik HDZ-a dr. Franjo Tuđman.

Znači li to da ćete na idućim lokalnim izborima ponovo biti kandidat za župana ili imate drugačije političke ambicije?

Moje su ambicije političke samo u tolikoj mjeri u kolikoj je politika potrebna za dolazak na određenu funkciju. Politiku nikad ne stavljam ispred rasta i razvoja što se jasno vidi i kroz moj rad u županiji. Svaki grad i općina u našoj županiji imaju barem jedno gradilište koje je inicirala Osječko-baranjska županija bez obzira koja je politička opcija na vlasti. Provodimo niz kapitalnih projekata za čiju je realizaciju potrebno više od jednog mandata i to je jedan od osnovnih razloga zašto ću ponovo zatražiti povjerenje Slavonaca i Baranjaca za još jedan mandat župana. Nedavno smo kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem od Vlade RH dobili 35 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju novog KBC-a Osijek, ishodili smo dozvolu za Regionalni distributivni centar, započeli smo projektiranje Gospodarskog centra. Radimo puno projekata, no ova tri su primjeri projekata za koje treba više vremena od jednog mandata. Posljednje dvije godine zabilježili smo pozitivne gospodarske pomake, povećava se broj obrta, raste broj zaposlenih. U Slavoniju i Baranju su se ljudi počeli vračati i to je najbolji znak da idemo u dobrom smjeru.

Jeste li zadovoljni u kojem smjeru ide Hrvatska demokratska zajednica i smatrate li da treba nešto mijenjati?

Uvijek ima prostora za bolje i to nam svima treba biti motiv bez obzira na to kojim se poslom bavimo. Hrvatska demokratska zajednica vodi Hrvatsku, a Hrvatska bilježi gospodarski rast i političku stabilnost. Nije dobro za sve građane Hrvatske danas, u žaru kampanje za unutarstranačke izbore i zbog vlastitih interesa tvrditi drugačije. U protekle tri godine Vlada je povukla niz izvrsnih poteza koji su rezultirali pozitivnim promjenama, mirovine su rasle dvaput, a minimalna i prosječna plaća triput više nego u mandatu prethodnih triju vlada. Broj zaposlenih najveći je od neovisnosti, a nezaposlenost nikada manja. Povećana su socijalna davanja, rodiljne i roditeljske naknade. BDP raste za oko 3%, ali na zdravim osnovama i bez zaduživanja. Javni dug smo smanjili za gotovo 13 posto BDP-a, a uspješno se provodi porezna reforma. Dvije godine zaredom proračun je u suficitu što nije zabilježeno od kako postoji hrvatska država, a svi projekti koje ova Vlada radi su projekti koji grade bolju budućnost Hrvatske. Svatko tko gleda interese svog naroda neće ovome stati na put.

Čini se da se referirate na učestala prozivanja Mire Kovača kojeg ste već i prije pozivali da spusti tenzije jer one štete HDZ-u. Nedavno ste rekli da to potvrđuje i reiting stranke prema posljednjim anketama.

Upravo tako, kad imate stranku koja vodi Vladu u pozitivnom smjeru i onda vam u jeku unutarstranačke kampanje pada reiting stranke, jasno je tko je odgovoran. Građani su nažalost posljednjih tjedana izloženi napadima i iznošenjem neistina s ciljem osobnog probitka unutar stranke. Žalosti me da netko svoj interes stavlja ispred interesa HDZ-a i Hrvatske.

Mislite li pri tome i na Penavu koji je nedavno izjavio da Plenkovićava Vlada ništa nije dala Vukovaru?

Žalosno je da gradonačelnik Grada Heroja svoj grad koristi u političkom obračunu. Ja kao hrvatski branitelj koji je sa 17 godina išao braniti domovinu ne mogu razumjeti da se netko danas usudi vukovarsku žrtvu koristiti kao predmet političkih podjela i kalkulacija. Mnoge smo naše vrijednosti iz Domovinskog rata lošim politikama marginalizirali, to se ne smije dogoditi s Vukovarom. Vukovar je univerzalna hrvatska vrijednost, vrijednost koju je branila cijela Hrvatska. Gdje su rame uz rame bili i Dalmatinci, Slavonci, Baranjci, Hercegovci, Ličani, Bosanci, Istrijani, Zagorci, Međimurci… Vukovar je obranio Hrvatsku i zbog toga nikada ne smije biti predmet političkih podjela ni političkih kalkulacija. Simbol naše snage i našeg otpora kada je bilo najpotrebnije, danas treba biti simbol zajedništva i okupljanja oko najvažnijih hrvatskih vrijednosti. Domovinski rat, branitelji, Vukovar, nestali… to su vrijednosti koje nas kao narod povezuju, a nikako nas ne smiju razdvajati. To su vrijednosti na kojima je nastala naša država i prema kojima se ja kao hrvatski branitelj odnosim s pijetetom.

Spomenuli ste da ste branitelj, sa sedamnaest godina ste pristupili Hrvatskoj vojsci i odmah otišli na ratište. Ne govorite puno o 11 godina provedenih u uniformi hrvatskog vojnika i policajca, no za dalmatinski portal ste nedavno govorili o ratnim zbivanjima.

Čovjek se ne može ne sjećati rata. Nažalost moja su sjećanja teža jer sam izgubio brata i puno svojih prijatelja, vršnjaka pred kojima je bio život. Ratovao sam na gotovo svim ratištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i kada me novinar portala pitao o sjećanjima na borbe u Dalmaciji, jednostavno su se vratila sjećanja. I danas se pitam kako smo s tako malo naoružanja, ali puno srca za Hrvatsku uspjeli doslovno pokositi treću europsku vojnu silu. Bili smo mladi i spremni život dati za slobodu svoje Domovine. I čuvao nas je Bog, jer u svom Antunovcu sam imao susret sa srpskim vojnicima na tenku oči u oči. Spasilo me to što sam na glavi imao šljem JNA s jako malim prelijepljenim hrvatskim grbom preko zvijezde i u ruci pušku kojom se JNA služila u to vrijeme. I do puške sam došao na vrlo neobičan način. Vojarna Lug je bila jedno od najvećih vojnih skladišta u Jugoslaviji, okružili smo ju i JNA je tamo ostala bez struje i vode pa su odlučili napustiti objekt. Usred noći su krenuli kroz šumu i nabasali na nas 14 koji smo držali položaj. Njih 55 protiv nas 14. Došli su nam s leđa i bili naoružani do zuba. Kad su krenule borbe jedan naš je blefirao i u jednom trenutku rekao da će svi izginuti jer se nalaze u minskom polju. Odlučili su se predati ako netko od nas priđe. Otišli smo zapovjednik, jedan dečko i ja i tada sam zarobio tu pušku.

Koja su vam ratišta bila najgora?

Svako je bilo drugačije. Možda je najteže ipak bilo u Slavoniji koja je ravna i sakrit si se mogao jedino u zemlju, a zbog preglednog terena te tenk mogao vidjeti i na kilometar, dva, a bilo je i puno snajperista. Na Velebitu ili Maslenici znaš iza čega se možeš sakriti i zbog toga je bilo lakše, no s druge strane su vremenski uvjeti bili strašni, puhali su orkanski vjetrovi i temperature su bile ispod minus 15 stupnjeva. U Mostaru sam doživio najgore ulične borbe i nije bilo ni sekunde odmora. Bili smo jedni od drugih na 15-20 metara, oni se u 3 u noći zalete ili u 6 ujutro, do tebe su za 5 sekundi! Ogledalom smo morali provjeravati iza uglova ima li koga. Je li to bila hrabrost ili ludost, danas više nije ni bitno, držalo nas je zajedništvo i ljubav prema domovini.

U nekoliko ste prilika govorili o „novom“ domoljublju. Što ste konkretno mislili?

’91. godine je domoljublje bilo uzeti pušku i braniti nacionalne interese, braniti svoje domove kako bi stvorili neovisnu i suverenu Domovinu. U tome smo uspjeli i danas je domoljublje nešto potpuno drugo. Danas se domoljublje mjeri razvojem kroz projekte, povećanjem BDP-a, otvaranjem novih radnih mjesta i osiguravanjem kvalitetnijih uvjeta školovanja, rada i općenito života ljudi u Hrvatskoj. Danas domoljublje trebamo pokazati zajedništvom, a ne unošenjem razdora među svim hrvatskim ljudima pa tako i našim članovima HDZ-a. Domoljublje se može mjeriti i čuvanjem nacionalnih interesa i štićenjem hrvatskih granica, a ova je Vlada pokazala da je domoljubna Vlada vraćanjem vojske u hrvatske gradove. Vrati li smo Hrvatskoj vojsci sjaj iz Domovinskog rata, naši su i policajci i vojnici danas bolje opremljeni. Vratili smo im dostojanstvo, a ono je bitno za svakog čovjeka.

Kampanju za unutarstranačke izbore vodite pod sloganom „Odvažno za Hrvatsku“, što je to što odvažno nudite u svom programu?

I nakon ovih izbora, kad zbijemo redove poslije 15. ožujka ostat ćemo najjača politička stranka u Hrvatskoj. Poboljšat ćemo funkcioniranje stranke, učvrstiti naše jedinstvo, iskoristiti veliki potencijal koji stranka ima u svom članstvu, aktivnije uključiti žene i posebno mlade snage. Jačat ćemo položaj Hrvatske u Europi i svijetu ujedno štiteći hrvatske interese. Naše su glavne smjernice domoljublje i promicanje nacionalnih interesa, promicanje obiteljskih vrijednosti i demografska revitalizacija te pravedna i učinkovita država, sve s ciljem uspješne i razvijene Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari