Pratite nas

Intervju

Oproštajni intervju s Kolindom Grabar-Kitarović nakon 5 godina mandata

Objavljeno

na

Iako je više-manje i dalje sve na svome mjestu kao proteklih pet godina, promjene se u Vili Zagorje osjete u zraku. Vila nad vilama, prepuna djela hrvatskih umjetnika, poput Ive Šebalja, Ede Murtića i Ivana Meštrovića i predivnog krajobraznog uređenja prilaza, za koji dan prestaje biti službena rezidencija predsjednice Republike Hrvatske, piše Jutarnji.

Saloni za svečana primanja, održavanje sastanaka i prijem izaslanstava polako se prazne, ali pakiranje svojih osobnih stvari predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović još nije dovršila – na desetak dana spriječila ju je viroza koja se pretvorila u bakterijsku infekciju grla. Posljednji dani na Pantovčaku, priznaje vedro, zato su joj hektičniji nego li je planirala. Samo nekoliko sati nakon što je dodijelila posljednje odlikovanje zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariću, Velered predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom i uručila ga njegovu nasljedniku kardinalu Josipu Bozaniću na svečanosti na Pantovčaku, u svoj je predsjednički ured primila i posljednju grupu novinara u svome mandatu, piše Jutarnji list.

Kako je vidljivo, ured joj izgleda nepromijenjeno, i dalje je potpuno namješten, tu su njene privatne stvari, fotografije sa svjetskim liderima Angelom Merkel, američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i papom Franjom, od ukupno 1930 darova koje je tijekom mandata primila, najdraži još nisu u kutijama, nalaze se na policama i komodama kabineta.

– Postoje oni darovi koji imaju osobnu notu, za koje se vidi da nisu bili protokolarna obveza već su dokaz prijateljstva. Volim dresove naših reprezentacija, potpisane lopte s nogometnog i rukometnog prvenstva svakako ću zadržati. A najbolji pokloni su zapravo oni nematerijalni, radost zbog medalja i predstavljanja Hrvatske u svijetu – kaže Grabar-Kitarović koja je i nedugo nakon gubitka izbora poručila kako ‘ostaje u Hrvatskoj i radit će za Hrvatsku’.

Prijatelj i suradnik

Iza sebe ostavlja 99 zaposlenika, od kojih je 48 namještenika i 51 službenik. Odluka o formalnom razrješenju njenih suradnika stupit će na snagu 18. veljače, nakon što dužnost predsjednika preuzme Zoran Milanović. Većina njenih savjetnika vratit će se na poslove na kojima su prije radili, i s kojima će, tvrdi, nastaviti biti prijatelj i suradnik.

– Nedostajat će mi baš svi, svi su se toliko trudili i zahvalna sam im na tome, ali mi odnose ne prekidamo. Veselim se tom našem novom životu – kaže predsjednica koja je prije nekoliko dana formalno zatražila od Vlade da joj osigura prostor za novi ured, na koji po zakonu ima pravo.

Prema proceduri, Vlada je njen zahtjev delegirala Ministarstvu uprave, koje je potom poslalo prijedloge nekretnina i na temelju tog popisa odabrat će svoje nove poslovne prostorije.

Kako doznajemo, nije joj u planu odabrati zaseban objekt već dvije prostorije, potrebne za nju i tajnicu, u postojećoj nekretnini koju država i onako već plaća, kako bi troškovi bili minimalni.

Takav je objekt državna rezidencija u Visokoj, nekretnina koju država u cijelosti plaća, a u kojoj bi Grabar-Kitarović koristila tek dvije prostorije. Upravo se ta lokacija čini kao vrlo izgledna za odabir budućeg ureda.

Ima pravo na dužnosničku naknadu, u trajanju od šest plus šest mjeseci, no nevjerojatnije je niti neće iskoristiti u cijelosti. Uz nju će pola godine biti i jedan član osiguranja i vozač. Kako nije samostalno upravljala vozilom od svog boravka u Americi, točnije od 2011. otkad je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a, automobil se ne bi usudila voziti sama.

– Ipak je prošlo skoro 10 godina da mi nisu dali osobno voziti automobil – uz osmijeh novinarima govori Kolinda Grabar-Kitarović.

Do realizacije novog ureda, pretpostavljaju suradnici predsjednice na odlasku, proći će mjesec-dva dana, a kada ga konačno dobije, u fokusu će joj biti međunarodne vode, promocija Hrvatske u inozemstvu. Kako doznaje Jutarnji, već sada je primila brojne pozive na počasna predavanja, pozive od instituta u Americi, gdje će joj u govorima biti cilj promocija države.

Prema statistici njezina Ureda, Grabar-Kitarović je od 2015. do veljače ove godine na vanjskopolitičkom planu bila izuzetno aktivna – bila je na 140 putovanja izvan zemlje i tijekom njih obavila 71 državni, službeni i radni posjet, a preostalih 69 putovanja imalo je radni karakter. U tih pet godina Hrvatsku je posjetilo 105 stranih visokih dužnosnika i izaslanstava s kojima se predsjednica susrela.

Ide i ljubimica Kika

– Bilo bi potpuno neodgovorno i neozbiljno samo otići, povući se iz javnosti, postoje i neki projekti koje želim završiti. S jako puno državnika ostala sam u dobrim odnosima, nezahvalno je bilo koga izdvajati. Nikad nisam radila razliku među njima, je li nečija država velika geografski ili se tretira kao moćna u svijetu, prijateljstvo i odnosi s bilo kojim državnikom meni su dragocjeni. Bez obzira na veličinu zemlje, bitno je to iskreno prijateljstvo, tako se i grade odnosi u svijetu.

Moramo se ophoditi prema drugima kao što želimo da se oni ophode prema nama. S poštovanjem i prijateljstvom. Zajedništvo, međusobno uvažavanje, kultura dijaloga, ambicija, obrazovanje, ženska prava, liderstvo, mentorstvo, to su vrijednosti za koje ću se zalagati – kaže Grabar-Kitarović.

Posljednji svoj tjedan kao predsjednica Grabar-Kitarović je počela u Frankfurtu gdje je zvonjenjem starim burzovnim zvonom simbolično označila početak radnog dana na Frankfurtskoj burzi. U Njemačkoj je također uručila hrvatskim udrugama povelje Republike Hrvatske, susrela se s hrvatskim i njemačkim gospodarstvenicima te poručila da je time činom željela zaokružiti svoj predsjednički mandat u kojem je osobitu pozornost posvetila iseljenoj Hrvatskoj, Hrvatima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su svoj zavičaj zamijenili životom izvan Domovine.

Posljednji je pak inozemni posjet rezervirala za Ljubljanu, gdje se 39. put sastala sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom. Susreli su se na neformalnom radnom ručku nakon kojega je kazala kako se slaže s Pahorom kada kaže da je njihova suradnja doista bila primjerna, iako su imali različite stavove o otvorenim pitanjima, posebno o arbitraži.

U svom je Uredu prošlog tjedna primila i veleposlanike akreditirane u Hrvatskoj te se oprostila s njima. U svom je Uredu 18 puta organizirala Dan otvorenih vrata. Procjene govore da je na svaki od tih Dana Ured posjetilo između 200 i 300 građana, što znači da je u tih 18 puta Ured posjetilo oko 4500 građana.

Za sada je njen stav kako se ne namjerava miješati u poslove Zorana Milanovića niti u pitanja unutarnje politike. U HDZ se zasad ne planira vraćati.

Njeni suradnici dodatno tvrde da zasad ni ne može jer su u stranci u tijeku unutarstranački izbori, zbog čega je evidencija članova zaključana. I tako će biti do sredine svibnja kada će se održati izbori u HDZ-u.

U život nakon predsjedničke funkcije s njome ulazi i ‘prvi pas Hrvatske’, kujica Kika koju je predsjednica udomila iz azila za napuštene životinje, vjerna predsjedničina pratiteljica za koju svi kažu kako joj je ona posebno uveseljavala dane mandata i s kojom je često šetala po kompleksu i šumi na Pantovčaku. Vesela mješanka nedostajat će svim Kolindinim zaposlenicima, ali ne i paunu Juri, starosjediocu parka na Pantovčaku, na kojeg je Kika najviše voljela lajati.

Prvo što će buduća bivša predsjednica učiniti nakon isteka mandata jest odmoriti se i posjetiti kćer Katarinu u Americi koja studira na Harvardu. Tamo će provesti bar desetak dana u kvalitetnom druženju koje zbog kampanje u punom jeku nije bilo. Sljedeći važan korak je dovršavanje doktorske disertacije pod nazivom “Odgovornost za zaštitu (R2P): koncepti, izazovi, ograničenja i naučene lekcije (slučaj Libije)”, čiju izradu mentorira profesor ljubljanskog Fakulteta za društvene znanosti Anton Grizold.

Vrijeme za prijatelje

Ni sama još ne zna gdje će odsad provoditi ljetne i zimske odmore, jer vojarna Peneda na Brijunima, smještaj koji dobila uz funkciju i u koji je voljela odlaziti sa svojom obitelji ili sama, najviše joj je godila, pružala joj mir i privatnost, bez protokola, bez kuhara i konobara, iako je riječ o smještaju koji je daleko od predodžbe o luksuznim zdanjima u kojima najviši državni dužnosnici obično provode godišnji odmor.

Na pitanje o tome kako će sada izgledati njeni najopušteniji trenuci, predsjednica novinarima odgovara kako joj je plan što češće ugošćavati prijatelje u domu, što do sada nije bilo izvedivo, ali kaže, i više vremena provoditi sa svojim prijateljicama. Prijatelji i suradnici koji su isprobali njenu “lažnu pašticadu” (“lažna” jer se ne špika slaninom i češnjakom, a meso se ne kuha cijelo, nego se reže na komade kako bi bilo mekše i sočnije), tvrde da je to njen najbolji specijalitet.

– Mediteransku kuhinju obožavam, a ponekad zgriješim s pizzom i ćevapima u lepinji. Volim kuhati, ali tijekom mandata jednostavno nisam mogla pozvati prijatelje na večeru, stan mi je trenutno u radovima i moram se najprije kod kuće posložiti da imam kontrolu nad svojim prostorom. Nadam se da će se druženja s prijateljicama sada intenzivirati jer najdraže mi je sjesti i razgovarati s njima uz pizzu. Što se sportskih aktivnosti tiče, posljednjih mjeseci jednostavno nije bilo vremena za bilo kakvu tjelovježbu, ali sada se vraćam u formu i zadovoljna sam kojom brzinom – smiješi se predsjednica. Unatoč gustom rasporedu i pakiranju koje je čeka ovih dana, izgleda opušteno, a u glasu joj se još čuje promuklost od nedavne bakterijske infekcije grla.

Poznato je da voli pogledati dobar film, a zadnji koji je pogledala bio je nedavno, upravo zbog bolesti, pa je ponovno odgledala “Ivanu Orleansku”, ekranizaciju njenog omiljenog francuskog redatelja Luca Bessona, a seriju koju najviše voli je “Teorija velikog praska”. Često sluša radio, a navečer obavezno upali CD sa zvukovima kiše koji je polako uspavljuju.

Američka škola

Ljubiteljica je hrvatskih modnih dizajnera čije je kreacije često nosila, ali i bila gošća u prvim redovima njihovih modnih revija, poput one Aleksandre Dojčinović. Kako nam kažu njeni suradnici, odjeću hrvatskih dizajnera nikada ne bi posuđivala i primala na poklon već bi uvijek kupila, pa je njen ormar danas pun ‘hrvatskih potpisa’ koje će rado nastaviti nositi, jer i to je jedan vrsta promocije hrvatskog proizvoda u svijetu. Za shopping nikad ne bi imala vremena, pa je znala cipele ili torbe naručiti preko interneta. Kao javna osoba često se našla na meti onih koji komentiraju njeno odijevanje, frizuru, kilažu, a što se toga tiče, poručuje: “Ja sam ona američka škola po kojoj nije primjereno komentirati tuđi izgled”.

Poznata kao vatrena navijačica i ljubiteljica sporta, zasigurno će i nakon nastavka mandata nastaviti ići na razna sportska događanja jer joj i to predstavlja jedan način relaksacije. Odlasci na svetu misu s obitelji također ostaju dio njenih nepromijenjenih rituala, a često je tijekom mandata iskazivala koliko joj je vjera važna pa tako i tijekom posljednjeg odlikovanja.

“Obnašala sam svoj mandat u duhu optimizma i vjere u svoj narod i svoju Domovinu, u duhu političkih načela progresivnog modernog konzervatizma, te u duhu vjere i morala, u čemu sam uvijek nalazila nadahnuće i u primjeru života kardinala Franje Kuharića. Ni trenutka nisam bila u dvojbi tko prvi zaslužuje primiti ovaj Velered”, tada je rekla svima prisutnima, a nama je emotivno poručila: “Vjera je za mene stvar unutarnjeg kompasa, razumijevanja, poštovanja prema ljudima, etičke vrijednosti koje me vode kad zakon nije sasvim jasan. I toga ću se uvijek držati”, piše Jutarnji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Intervju

Generalni direktor hrvatskih voda mr. sc. Zoran Đuroković – vodnokomunalni projekti u Slavoniji

Objavljeno

na

Objavio

Tradicija vodnog gospodarstva u Hrvatskoj je iznimno bogata, ove godine Hrvatske vode obilježavaju 144 godine upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj čime se rijetko koja institucija u Hrvatskoj može pohvaliti. Jesmo li uspješni u gospodarenju vodnim resursima i održivom upravljanju?

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj se voda pije iz slavine. Voda je naš kapitalni resurs, a generacije stručnjaka predano rade da taj resurs ostavimo u nasljeđe budućim generacijama.

Tradicija vodnog gospodarstva potječe upravo iz Slavonije. Biskup i vizionar Josip Juraj Strossmayer davne 1876. godine osnovao je Društvo za regulaciju rijeke Vuke što se smatra i temeljem modernog organiziranja sustava vodnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Društvo za regulaciju rijeke Vuke koje je utemeljio Strossmayer nastalo je na dobrovoljnoj osnovi jer se pokazalo da se isplati ulagati u vodnogospodarske sustave i da su štete od poplava uvijek veće od potrebnih ulaganja. Iz tog razloga neprekidno se održava postojeći melioracijski sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina kao i sustav obrane od poplava s obzirom da su u posljednje vrijeme sve učestalije ekstremne hidrološke prilike koje rezultiraju novim povijesnim maksimalnim vodostajima.

Hrvatska dakle ima dugu tradiciju i velika iskustva u obrani od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda, a njezinim stručnjacima različitih profila koji se bave ili će se u budućnosti baviti takvim poslovima predstoje veliki izazovi zbog stalnog intenziviranja hidroloških ekstrema.

Posljednje četiri godine Hrvatska je, unatoč ekstremnim hidrološkim promjenama, prošla bez poplava, iako su još uvijek svježa sjećanja na županjsku Posavinu i katastrofalnu poplavu koja je pogodila stanovnike tog područja 2014. godine. Jesu li stanovnici Gunje i Račinovaca sada sigurni?

Nasip uz rijeku Savu u županjskoj Posavini koji je 2014. godine popustio i poplavio brojne domove tamošnjih stanovnika se obnavlja na čemu predano rade domaće, uglavnom slavonske građevinske tvrtke. Vrijednost radova modernizacije lijevoobalnih nasipa je 370 milijuna kuna od čega 85 posto pokriva Europska unija bespovratnim sredstvima. Nasip će biti ojačan na potezu od Nove Gradiške do granice sa Srbijom u duljini od čak 172 kilometra, odnosno obuhvaća Brodsko – posavsku i Vukovarsko – srijemsku županiju. Radi se na trenutačno devet dionica, a kako bi sve bilo završeno najkasnije za tri godine. Apsolutne sigurnosti od poplava nema, posebno kada uzmemo u obzir sve učestalije klimatske promjene, ali radimo sve što možemo kako se tragični događaji u Gunji i Račinovcima više nikada ne bi ponovili.

Slavonija se susrela s problemima povećane koncentracije arsena u vodi za ljudsku potrošnju. Je li danas konzumacija vode na tom području sigurna za građane?

Posebna važnost pridaje se i osiguranju ispravnosti vode za piće u skladu s najstrožim standardima i svim europskim direktivama te je nedavno u probni pogon pušten uređaj za dvostupanjsku filtraciju u Vodovodu Osijek vrijedan 66,2 milijuna kuna, a koji će dugoročno osigurati ispravnost vode za piće po pitanju arsena.

Grade se i magistralni cjevovodi koji će omogućiti dopremu vode s crpilišta Sikirevci čime će se također trajno riješiti problem arsena na područjima kojima vodu isporučuje Vinkovački vodovod. Prethodno smo riješili problem arsena u Komletincima na području grada Otoka, a upravo gradimo cjevovode koji će trajno riješiti problem arsena na području općina Vrbanja i Drenovci.

Isto tako, realizacijom EU projekta aglomeracije Semeljci osigurat će se dobava vode u općini Semeljci iz crpilišta Trslana pored Đakova. I na taj način praktično ćemo u cijelosti riješiti pitanje arsena u vodi za ljudsku potrošnju na području cijele Slavonije, iako, treba podsjetiti da je arsen u Slavoniji prirodnog porijekla i nije rezultat nekog kemijskog zagađenja.

Značajan je napredak ostvaren i kroz navodnjavanje poljoprivrednih površina. Znači li to i da će hrvatski poljoprivrednici i njihovi proizvodi biti konkurentniji na tržištu?

Stabilnost i neovisnost svake države vežemo i uz osiguranje vlastitih izvora proizvoda za prehranu i njihovu preradu. Stabilna i uspješna poljoprivredna proizvodnja vezana je uz osiguranje dovoljnih količina vode. Značenje je brojnih akumulacija da će smanjiti rizik od pojave poplava, a ujedno će omogućiti razvoj navodnjavanja te korištenje tih vodnih građevina za potrebe sporta i rekreacije naših građana. Istovremeno, značajna sredstva se ulažu u razvoj sustava navodnjavanja na području Slavonije. Prije nekoliko godina smo završili i dovodni melioracijski kanal za Biđ – bosutsko polje kojim je moguće upuštati vode rijeke Save za potrebe osiguravanja dovoljnih količina vode za daljnji razvoj navodnjavanja. Za tu namjenu potrošeno je 500 milijuna kuna, a omogućava navodnjavanje na izgrađenim sustavima Blato-Cerna i Sopot te u budućnosti sustava Ervenica i Lipovac. Ukupna vrijednost posljednja četiri projekta na području Vukovarsko – srijemske županije iznosi više od 200 milijuna kuna.

Navodnjavanje je omogućeno i na području Osječko – baranjske županije. Prethodno je izgrađen lateralni kanal Kneževi Vinogradi – Zmajevac i sustav navodnjavanja u Baranji na 5000 hektara, ukupne vrijednosti 130 milijuna kuna, a priprema se gradnja dodatna 3 sustava: „Poljoprivredni institut Osijek“, „Mala šuma, veliki vrt“ te „Budimci – Krndija“. Ukupna vrijednost sustava je 50 milijuna kuna. Također, u suradnji s Osječko – baranjskom županijom ulažu se dodatna sredstva u visini od gotovo 20 milijuna kuna za potrebe razvoja navodnjavanja na području Puškaša u Baranji. Realizacija četiri sustava omogućit će navodnjavanje 1834 hektara u Osječko – baranjskoj županiji, a što je od iznimnog značaja za domaću poljoprivredu. Na ovaj način hrvatskim poljoprivrednicima daje se prilika da ostanu u Slavoniji, uspiju dovoljno zaraditi za svoju obitelji, ali i da mogu biti konkurentni na tržištu. Naravno, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila uspješna za što više naših poljoprivrednika, u sustave navodnjavanja potrebno je i nadalje ulagati i razvijati ih.

Nismo zaboravili ni Brodsko – posavsku županiju za koju je navodnjavanje također iznimno važno. Tako se kod Davora gradi sustav za navodnjavanje Orubica, a značajna ulaganja u navodnjavanju su i u Virovitičko – podravskoj županiji gdje su izgrađeni sustavi Kapinci – Vaška, Novi Gradac – Detkovac koji je u izgradnji te upravo otvoreni sustav Đolta. Ovaj mjesec se također očekuje objava natječaja za izgradnju druge faze sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška za što je iz Programa ruralnog razvoja osigurano 37 milijuna kuna, a obuhvaćat će novih 750 hektara poljoprivrednih površina koje će se moći navodnjavati što će uskoro omogućiti korištenje gotovo 3000 hektara navodnjavanih površina u Virovitičko – podravskoj županiji. Pored navedenih projekata, Hrvatske vode pripremaju još desetak novih projekata navodnjavanja na području Slavonije koji će se financirati iz Programa ruralnog razvoja za sljedeće programsko razdoblje 2021.-2027.

Vodnokomunalni sektor definitivno ima najveću ulogu po broju europskih projekata, a koji, kada je riječ o milijardama bespovratnih sredstava koje bi se mogle uložiti na području Republike Hrvatske, značajno mogu utjecati i na gospodarske prilike u zemlji. Koliko je takvih projekata u Slavoniji?

U sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. do sada je u vodnokomunalnom sektoru odobreno 59 projekata ukupne vrijednosti 24,3 milijarde kuna s PDV-om od čega udio EU sufinanciranja iznosi 13,6 milijardi kuna te se na taj način velika sredstva ulažu u razvoj vodnokomunalnih projekata, odnosno rješavanja sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao i sustava javne vodoopskrbe te je, samo na području Osječko – baranjske županije,  omogućeno korištenje 2 milijarde kuna uz sufinanciranje Europske unije u prosječnom iznosu od 70 posto. Ti se projekti realiziraju u Osijeku, Valpovu, Belišću, Đakovu, Belom Manastiru, Našicama i Semeljcima, a u visokoj fazi pripreme je i projekt Đurđenovac – Sušine.

Inače, ukupna vrijednost odobrenih EU projekata u pet slavonskih županija iznosi 4,7 milijardi kuna s PDV-om, a bespovratna europska sredstva 3,8 milijardi kuna.

Velika pažnja posvećuje se ulaganjima u razvoj vodnokomunalne infrastrukture i na područjima izvan velikih aglomeracija, odnosno i na područjima manjih općina i naselja, a kako bi omogućili stanovnicima manjih općina što bolje uvjete života i daljnji ostanak u mjestima u kojima žive te su nedavno u Osijeku, u Osječko – baranjskoj županiji, potpisani ugovori za izgradnju sustava javne vodoopskrbe i odvodnje vrijedni gotovo stotinu milijuna kuna.

Primjetno je da su vizure gradova uz rijeke sve uređenije. O čemu se točno radi?

Uređujemo obaloutvrde, odnosno radimo na stabilizaciji obale i obalnog pojasa, primjerice u Slavonskom Brodu završeni su radovi na izgradnji 600 metara obaloutvrde i šetnice, kao i obrambenog zida i šetnice na savskom nasipu u Davoru. U Vukovaru na Dunavu i rijeci Vuki uređujemo obale unutar samog centra grada Vukovara, a namjeravamo obalom Dunava spojiti Vukovar s Vučedolom. Također, grade se i nove obaloutvrde i šetnice u Osijeku čime će se omogućiti spajanje Gornjeg i Donjeg grada i formiranja jedinstvene šetnice u duljini od 6 kilometara. Na taj način građani će imati priliku slobodno vrijeme kvalitetno provesti uz šetnju i pogled na rijeku Dravu.

Namjera je i uređenje Bosuta u Vinkovcima i Ođenice u Virovitici te isto tako omogućiti gradnju šetnica i biciklističkih staza u ostalim gradovima uz rijeke, a naravno u koordinaciji s gradovima i jedinicama lokalne samouprave ujedno izgraditi urbanu komunalnu infrastrukturu (rasvjetu, odmorišta, hortikulturu). Na taj način Hrvatske vode žele promovirati rijeke koje su naš kapitalni resurs te omogućiti građanima da uživaju u prirodnim blagodatima naših rijeka, ujedno ih sačuvati i za generacije koje tek dolaze. Hrvatske rijeke su u dobrom stanju, a zajedno se moramo potruditi da takve i ostanu.

Ipak, glavni cilj je pružiti sigurnost građanima od poplava. Posljednjih godina značajno su smanjeni rizici od poplava na području Slavonije, unatoč ekstremnim hidrološkim prilikama, a zahvaljujući dobrom održavanju i dogradnji sustava zaštite od štetnog djelovanja voda. Iz tog razloga priprema se i gradnja brojnih novih retencija i akumulacija, primjerice akumulacije Kamensko u Požeško – slavonskoj županiji, akumulacije Miletinac i drugih akumulacija na području Virovitičko – podravske županije kao i retencija Glogovica i Rešetarica na području Brodsko – posavske županije. U gradnji su akumulacija Švajcarija blizu Đurđenovca, a upravo je dovršena akumulacija Kešinci u Semeljcima nedaleko Đakova.

Svakom projektu posvećujemo iznimnu pažnju jer smo svjesni da time unapređujemo vodno gospodarstvo vodeći računa o zaštiti okoliša, ali ujedno osiguravamo zaštitu i kvalitetan život našim građanima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Petar Škorić: Split i Dalmacija veća sada su, ali uskoro će biti još i više – jedno veliko gradilište

Objavljeno

na

Objavio

Intervju – Petar Škorić, predsjednik GO HDZ a Split i kandidat za Sabor na listi HDZ-a u X. Izbornoj jedinici

Iako se stječe dojam kako je Petar Škorić već dugo na političkoj sceni on, ipak, pripada mlađoj generaciji hrvatskih političara. Međutim, u politici je aktivan još od srednjoškolskih dana kada se 1989. priključio mladeži HDZ-a. Sada već s ozbiljnim političkim stažom i iskustvom iz proteklog mandata u Hrvatskom saboru za naš portal sumira učinjeno, ono što je trebalo učiniti a nije se stiglo ili moglo te najvljuje za što će se zalagati ukoliko ponovno bude izabran za saborskog zastupnika.

Kako bi se Petar Škorić u najkraćim crtama predstavio čitateljima našeg portala.

Rođen sam 1972. u selu Rošnjače,  Tomislavgrad. Odrastao sam u Splitu gdje sam završio srednju školu.  Poslije sam završio Pravni fakultet u Splitu, te Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Moja generacija je imala tu čast, ali i nesreću da je ratom morala izboriti slobodu pa sam kao i tisuće mladića moje generacije i ja te 1991. krenuo u obranu domovine. Poslije rata sam se sam zasnovao obitelj, danas sam sretno oženjen i ponosni otac dvojice mladića.

U politiku ste ušli dosta rano, danas ste predsjednik HDZ-a Split, bili ste i saborski zastupnik u proteklom mandatu?

Moju generaciju i mene osobno na bavljenje politikom je potakao val demokratskih promjena i povijesni trenutak stvaranja demokratske Hrvatske. U tom trenutku prepoznao sam prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana i HDZ kao jedinu opciju koja može ostvariti san hrvatskog naroda o neovisnosti i nacionalnoj suverenosti. Tada sam se još kao srednjoškolac priključio HDZ-u kao pokretu koji je predvodio ideju i borbu za samostalnu Hrvatsku.

HDZ je ostao moj jedini izbor još od tada, već više od tri desetljeća. Zahvalan sam obitelji i prijateljima što imaju razumijevanja za moj angažman u politici i prate me na mom putu. Čovjek teško može nešto učiniti sam, a ja sam zahvalan što sam u bližnjima imao neupitnu podršku. Poslije sam obavljao više stranačkih funkcija, a bio sam i član prošlog saziva Hrvatskog sabora.

Ono što je manje poznato je kako vi obnašate i dužnost ravanatelja Županijske uprave za ceste? Kako spojiti politiku i cestogradnju i što su vam najveća postignuća u mandatu na čelu ŽUC-a Splitsko dalmatinske županije?

U protekle četiri godine tim ljudi kojima ravnam obnovio je i izgradio preko 100 km županijskih i lokalnih cesta. Upravljamo s preko 1700 kilometara cesta na našem području. Dio sredstva osiguravamo iz vlastitog proračuna, a dio povlačimo iz europskih fondova. Cilj nam je ravnomjeran razvoj cestovne mreže i infrastrukture na cjelom našem području. Takav posao nužno vas upućuje na kontakte s ljudima na terenu, načelnicima i gradonačelnicima, ali s građanima, preko kojih dobivate najbolji uvid u sve njihove probleme. Iskustvo iz ŽUC-a svakako mi je pomoglo i kod lobiranja za najveće infrastrukturne projekte na području Splita i Dalmacije. Riječ je o zaobilaznici Splita te brzoj vezi Splita sa zračnom lukom. Prometnim rješenjima poboljšati ćemo protočnost prometa iz centra Splita, kao i osigurati bolju povezanost sa Solinom i Zračnom lukom Split. Kreće izgradnja splitske zaobilaznice Mravince – TTTS, a realizirati ćemo pripremljene projekte raskrižja Širina i čvora Stobreč, izgraditi prometnicu Split-Omiš, kao i nastaviti gradnju prometnica prema Sinju, Imotskom i susjednoj BiH. Ukratko, Split i Dalmacija veća sada su, ali uskoro će biti još i više – jedno veliko gradilište. Ponosaan sam što sam i ja dao mali doprinos toj graditeljskoj i prometnoj renesansi.

Kandidat ste na listi HDZ-a u X. Izbornoj jedinici za saborskog zastupnika. Zašto mislite da HDZ zaslužuje još jednu priliku da vodi RH?

Hrvatska demokratska zajednica i ova Vlada su pokazali zrelost, znanje i odgovornost u svim krizama koje su pogodile našu državu u posljednje četiri godine. Ta odgovornost je vidljiva u makroekonomskim i ukupnim gospodarskim rezultatima, kao i brojnim postignućima na vanjskopolitičkom planu. Ova Vlada je vodila i vodi Hrvatsku u najtežem javnozdravstvenom izazovu, pandemiji covid19 virusa i upravo odgovornošću cijele Vlade Hrvatska je danas među najsigurnijim državama u Europi. Predstoje nam brojni novi izazovi, a na te izazove će znati odgovoriti samo HDZ. Hrvatski narod zna da političko eksperimentiranje ne može donijeti ništa dobro i da može ugroziti sve ovo što smo gradili posljednje četiri godine – sve rezultate i uspjehe koje smo zajedno ostvarili. Naš program je #SigurnaHrvatska, a taj cilj postižemo stručnošću, znanjem i odgovornošću. Hrvatska se nalazi u dobrim, ali prije svega u sigurnim rukama. Naši sugrađani u to su se uvjerili u ovim turbulentnim i kriznim vremenima. Uspješno smo obranili zdravlje naše nacije i korona milijardama spasili preko pola milijuna radnih mjesta u privatnom sektoru. Ovo nije vrijeme za eksperimente, za nesigurne i neiskusne ljude bez plana, za ljude koji ni sami ne vjeruju u vlastiti uspjeh. Hrvatskoj treba sigurnost.

Kada govorite o sigurnosti, podsjetit ću vas kako je bilo puno povika kako policija nije u stanju zaštititi državnu granicu uslijed migrantske krize, čak se tražilo i raspoređivanje vojske u graničnom pojasu?

Ta primjedba jednostavno ne stoji. Hrvatska ima jednu od najsigurnijih granica u Europi, a za to redovito dobivamo priznanja od vodećih europskih političara. Granična i temeljna policija danas su opremljeni modernim termalnim sustavima za nadzor granice, vozilima, osobnom opremom, helikopterima i bespilotnim sustavima. Niti jedna vlada prije nas nije toliko ulagala u sigurnost naših granica i naroda. Što se tiče naše vojske, redarstvene zadaće nisu u njenom opisu posla. Međutim, popravili smo materijalni status naših vojnika, povećali obrambeni proračun i svake godine uvodimo nove sustave u našu vojsku. Od obalnog ophodnog broda, novih haubica, protuoklopnih sustava, besposadnih sustava… HV će biti dobro opremljena i visoko mobilna vojska s izvrsnim časnicima i vojnicima. To je opredjeljenje ove vlade i to ćemo realizirati.

 Ima i onih koji vam zamjeraju neodlučnost u zaštiti nacionalnih interesa?

Duboko sam uvjeren kako smo radili najbolje što smo mogli u zadanim uvjetima i okolnostima. Vlada je na najbolji  mogući način pozicionirala Hrvatsku u Europskoj uniji i međunarodnim institucijama. Pa naša bivša ministrica je glavana tajnica Vijeća Europe. Hrvatska nikada nije imala bolji položaj i ugled u međunarodnoj zajednici, a to nam omogućava da pomognemo i našem narodu u Bosni i Hercegovini da se izbori za ravnopravnost i konstitutivnost koja mu pripada.

Kada smo kod Bosne i Hercegovine, kako gledate na sadašnje izazove koji su pred Hrvatima? Često ste istupali kako bi upozorili na neprihvatljivo urušavanje ustavnih prava Hrvata u BiH….

Nastavit ćemo podupirati nastojanja Hrvatu u BiH da se izbore za ravnopravnost i konstitutivnost na razini Federaciji Bosne i Hercegovine i države Bosne i Hercegovine. Pred hrvatskim narodom u BiH ključno je razdoblje u kojem s ostalim konstitutivnim narodima, a pod pokroviteljstvom Međunarodne zajednice, treba dogovoriti izmjenu Izbornog zakona kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda. Republika Hrvatska redovito upoznaje sva tijela Europske unije i Međunarodne zajednice s neravnopravnim položajem Hrvata u BiH, a kontinuiran rad na upoznavanju tijela EU sa stanjem u BiH urodio je s nekoliko rezolucija u Europskom parlamentu koje su redom osudile centralizam i separatizam u BiH te potvrdile kako je budućnost BiH u federalizmu kojeg zagovaraju i predstavnici Hrvatskog Narodnog Sabora BiH. Vlada RH je zadržala principijalan stav kod problema legitimnog predstavljanja Hrvat u BiH i taj stav je prepoznat od Međunarodne zajednice koja u posljednje vrijeme vrši sve veći pritisak kako bi do dogovora naroda u BIH u konačnici i došlo. Da je dogovor moguć pokazuje i primjer Mostara, gdje su lideri konačno dogovorili izmjene statuta nakon punih 12 godina što će rezultirati izborima u ovom gradu nakon dugog perioda. Međutim, da nije bilo ustrajne politike Vlade RH, zacrtane i kroz Saborsku Deklaraciju, teško bi došlo do dogovora. I u budućnosti nam ostaje obveza skrbiti za budućnost Hrvata u BiH, to je obveza koju smo ugradili u naš Ustav i nikada od nje nećemo odustati.

Nismo završili izgradnju države sve dok cjelokupan hrvatski narod ne bude uključen u hrvatsku političku naciju. Hrvatima izvan Hrvatske ne pomaže vika, galama i status žrtve. To ih uništava. Hrvatima izvan Hrvatske može koristiti samo snaga, moć i vlast u Republici Hrvatskoj, vlast a ne oporba, HDZ a ne ljevica, HDZ a ne egzibicionisti s nejasnim ciljevima. Slaba vlast je slaba Hrvatska, slaba Hrvatska je nestanak Hrvata izvan Hrvatske. Bez autoriteta u EU i NATO Hrvatska ne može pomoći Hrvatima u BiH. Zato je histerija protiv EU vrlo opasna, nerazumna i izravno šteti hrvatskom narodu.

To sve lijepo zvuči, ali Hrvatima u BiH prijeti demografski slom. Iseljavanje i nizak natalitet doslovno su prepolovili hrvatski živalj u BiH. Kako zaustaviti te trendove ili ih preokrenuti?

Prije svega treba kazati kako je za Republiku Hrvatsku od vitalnog nacionalnog interesa opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini. Također, ne treba smetnuti s uma kako su Hrvati u BiH, velika većina, i građani Europske unije. To nam otvara brojne mogućnosti u podizanju kvalitete života kod našeg naroda u BiH. Republika Hrvatska i dalje će ulagati u primarne zdravstvene, obrazovne i kulturne institucije Hrvata u BiH. Međutim, članstvo u europskoj uniji omogućava nam da osmislimo i projekte kako bi se popravio materijalni položaj našeg naroda s druge strane granice. Osiguramo li poslove za naše ljude mislim da će se i valovi iseljavanja zaustaviti. Tu postoji dosta prostora za razne projekte prekogranične suradnje, ali bi trebalo razmisliti i o osnivanju neke vrste HBOR-a za Hrvate u BiH. Kreditne institucije koja bi financirala gospodarske projekte po simboličnim kamatnim stopama

Za kraj, što očekujete od izbora? Hoće li HDZ biti pobjednik izbora i s kim će sastavljati vladu?

Ono što je sasvim sigurno je da će HDZ biti pobjednik izbora a Andrej Plenković i naredni mandat na čelu Vlade RH. Treba pričekati konačne rezultate kako bi se vidjelo tko će biti u poziciji da pregovara o koaliciji. Hrvatskoj je potrebna jaka i stabilna, nacionalno orjentirana vlada spremna odgovoriti na sve izazove koji pred njom stoje na gospodarskom i nacionalnom planu.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari