Pratite nas

Iz Svijeta

Orban u Europskom parlamentu: George Soros uništio je živote milijuna ljudi

Objavljeno

na

Mađarski premijer Viktor Orban odbacio je u srijedu u Europskom parlamentu kao neutemeljene optužbe da novim zakonom o visokom obrazovanju želi zatvoriti Srednjoeuropsko sveučilište (CEU) te optužio Georgea Sorosa da je financijskim spekulacijama uništio živote milijuna ljudi.

Opstanak CEU-a nije u opasnosti, to optužba je lažna i neutemeljena”, rekao je Orban na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, na kojoj je prije njega govorio prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, koji je objasnio zašto je Komisija upravo zbog toga pokrenula postupak protiv Mađarske.

Europska komisija je u srijedu otvorila postupak zbog kršenja europskog prava protiv Mađarske zbog njezina zakona o visokoškolskom obrazovanju, koji bi mogao dovesti do zatvaranja Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti.

Komisija je nakon analize mađarskog zakona zaključila da on nije u skladu s temeljnim slobodama unutarnjeg tržišta, posebice u pogledu slobode pružanja usluga i poslovnog nastana te u pogledu prava na akademske slobode, prava na obrazovanje i slobodu poslovanja sukladno Povelji o temeljnim pravima Europske unije kao ni s pravnim obvezama EU-a po međunarodnom trgovačkom pravu.

Orban je optužio američkog milijardera mađarskog podrijetla Sorosa, koji je 1991. utemeljio CEU u Budimpešti, kao financijskog spekulanta koji je “uništio živote milijuna Europljana, a unatoč tome u Bruxellesu ga se prima na najvišoj razini”. Dio zastupnika pozdravio je pljeskom tu Orbanovu optužbu.

Optužio je Sorosa i da želi dovesti svake godine milijun migranata u Europu.

“Mi želimo odlučivati s kim želimo živjeti. Soros i njegove nevladine organizacije žele dovesti milijun migranata godišnje. To je i javno priznao”, rekao je Orban.

Orban je istaknuo da je “Mađarska ponosna zemlja, privržena europskim kršćanskim vrijednostima”.

“Mađarska i mađarski narod privrženi su Europskoj uniji, to je neupitno, zato sam potpisao Rimsku deklaraciju, ali u puno aspekata nezadovoljni smo kako EU radi. Želimo reformirati EU, to je jedini način da se zadobije povjerenje ljudi u europske institucije”, rekao je Orban.

Istaknuo je da je inicijativa “Zaustavimo Bruxelles” kao dio javne rasprave namijenjena tome da vlada dobije povratnu informaciju o politikama EU-a.

Svako kućanstvo u Mađarskoj dobilo je prije nekoliko dana u poštanski sandučić upitnik naslovljen “Zaustavimo Bruxelles” sa šest pitanja i s nekoliko ponuđenih odgovora na svako od pitanja.

Uz upitnik je priloženo pismo premijera Orbana, u kojem poziva “mađarski narod da ustane u obranu nacionalne neovisnosti i popuni upitnik kako bi podržali napore vlade u borbi protiv pogrješnih prijedloga iz Bruxellesa”.

Europska komisija je ocijenila da upitnik sadrži puno pogrješnih tvrdnji.

Podsjetimo, zastupnik SDP-a Domagoj Hajduković pozvao Vladu Republike Hrvatske da pošalje poziv CEU-u da dođu u Hrvatsku, za što je skupio 55 potpisa saborskih zastupnika SDP-a, HNS-a, HSS-a, SDSS-a, Živog zida, Mosta te manjinskih i nezavisnih zastupnika. Od tih 55 zastupnika čak je 34 iz SDP-a.

Pismo mađarskom premijeru kojim se traži da odustane od spomenutog zakona poslali su i hrvatski profesori i studenti koji su radili ili se obrazovali na CEU. U pismu se navodi da je “CEU najbolje svjetski rangirano sveučilište srednjoistočne Europe u disciplinama koje pokriva (društvene i humanističke znanosti). Na njemu su se obrazovali ili predavali brojni znanstvenici, gospodarstvenici, političari i razne struke iz Hrvatske i drugih zemalja, tj. čitava plejada ljudi različitih nacionalnosti, religija i političkih uvjerenja”.

Pismo ima 150 potpisnika među kojima su i profesori s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Osijeku, Hrvatskog instituta za povijest, Ekonomskog i pravnog fakulteta u Zagrebu i Rijeci, Fakulteta političkih znanosti Zagrebu, poput Nevena Budaka, Drage Roksandića, Tvrtka Jakovine, Damira Agičića, Marija Jareba, Gorana Čulara, Zdenke Janeković-Roemer i drugih.

Neven Budak redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i posljednji sekretar komunističke partije na istom fakultetu od 1995. do 2002. održava nastavu iz urbane povijesti i druga predavanja na Sorosevom Srednjeeuropskom sveučilištu u Budimpešti.

Pri Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 2013. godine za vrijeme mandata dekana Nenada Zakošeka osnovan je Centar za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija (CEDIM). Pregledom suradnika uočava se veći broj njih stručnih za područje ‘rodnih studija’ i onih koji su se stručno usavršavali na Sorosevom Srednjeeuropskom sveučilištu u Budimpešti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Norbert Roettgen: Situacija u CDU-u je toliko ozbiljna da se radi o budućnosti stranke

Objavljeno

na

Objavio

Novi kandidat za mjesto predsjednika CDU-a: Situacija u CDU-u je toliko ozbiljna da se radi o budućnosti stranke

U utrku za mjesto predsjednika njemačke vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) u utorak se uključio i dugogodišnji demokršćanski političar, bivši ministar zaštite okoliša i trenutni predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Norbert Roettgen.

“Situacija u CDU-u je toliko ozbiljna da se radi o budućnosti stranke i o tomu što ona predstavlja za stabilnost Njemačke”, napisao je Roettgen aktualnoj predsjednici CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer, a prenosi dnevnik Rheinische Post.

Roettgen, koji je od 2009. do 2012. obnašao dužnost saveznog ministra zaštite okoliša, slovi kao začetnik ideje o njemačkom izlasku iz procesa dobivanja energije u atomskim centralama i termoelektranama na ugljen.

Godine 2012. je bio i glavni kandidat na izborima u saveznoj zemlji Sjevernoj Rajni–Vestfaliji, ali je izgubio od socijaldemokrata, nakon čega se povukao sa svih funkcija.

Kramp-Karrenbauer danas započinje seriju razgovora s potencijalnim kandidatima za mjesto predsjednika CDU-a.

Za sada su interes za mjesto predsjednika CDU-a pokazali bivši predsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba Friedrich Merz, aktualni premijer savezne zemlje Sjeverna Rajna–Vestfalija Armin Laschet i ministar zdravstva Jens Spahn.

Mjesto predsjednika CDU-a je postalo otvoreno nakon što je Kramp-Karrenbauer početkom prošlog tjedna najavila povlačenje s ove dužnosti nakon tek nešto više od godine dana.

Kao razlog njezina povlačenja navodi se skandal oko izbora premijera savezne zemlje Tirinške, tijekom kojeg je lokalni ogranak CDU-a, protivno uputama s vrha stranke, surađivao s radikalno desnom Alternativom za Njemačku (AfD), nakon čega se i Kramp-Karrenbauer našla na udaru kritika zbog lošeg obavljanja dužnosti.

Posljednjih dana su sve izraženiji glasovi koji se zalažu za to da vodstvo CDU-a preuzme nekoliko osoba. Kramp-Karrenbauer se zalaže za to da predsjednik CDU-a bude ujedno i demokršćanski kandidat za kancelara na sljedećim parlamentarnim izborima.

Tom rješenju se protivi sestrinska Kršćansko-socijalna unija (CSU) iz Bavarske koja, također želi ravnopravno sudjelovati u raspravi o mogućem kancelarskom kandidatu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Turska naredila uhićenje 700 osumnjičenih za pokušaj puča 2016.

Objavljeno

na

Objavio

Turski tužitelji u utorak su naredili uhićenje 700 ljudi, uključujući vojno i pravosudno osoblje, u novom potezu protiv mreže optužene za pokušaj državnog udara 2016.

Vlasti od 2016. pokušavaju razbiti mrežu navodnih sljedbenika muslimanskog klerika Fethullaha Gulena nakon neuspješnog pokušaja državnog udara u kojemu je ubijeno 250 ljudi.

Policija još rutinski provodi racije.

Najnovije operacije pokazuju da policija ponovno pojačano djeluje protiv navodnih pristaša Gulena, nekadašnjeg saveznika predsjednika Tayyipa Erdogana koji je kasnije postao njegov glavni neprijatelj.

Gulen koji se nalazi u egzilu u Pensilvaniji od 1999., odbacuje bilo kakvu umiješanost u pokušaj puča.

Tužitelji su naredili uhićenje 157 ljudi, uključujući 101 službenika, u istrazi turskih oružanih snaga, objavila je državna novinska agencija Anadolija.

Oko sto ljudi je dosad pritvoreno, objavila je privatna novinska agencija Demiroren, a Anadolija piše da je u Ankari uhićena 71 osoba u istrazi Gulenovih pristaša u ministarstvu pravosuđa.

Tužitelji su naredili uhićenja još 467 osumnjičenika diljem zemlje zbog povezanosti s Gulenom.

Erdogan godinama optužuje pristaše Gulena za uspostavu “paralelne države” infiltriranjem u policiju, pravosuđe i druge državne institucije.

Oko 80.000 ljudi se od pokušaja puča nalazi u zatvoru i čeka suđenje, a oko 150.000 državnih službenika, vojnog osoblja i drugih dobilo je otkaz ili su suspendirani.

Zapadni saveznici Turske, uključujući Europsku uniju, kao i skupine za ljudska prava, kritizirali su razmjere tih mjera, dok ih je Ankara branila kao nužni odgovor na sigurnosnu prijetnju, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari