Pratite nas

Iz Svijeta

Orban i Salvini sklopili ‘Antimigracijsku koaliciju’ s ciljem obrane od migranata

Objavljeno

na

Talijanski ministar Salvini i mađarski premijer Orban sklopili su “Antimigracijsku koaliciju” s ciljem obrane od migranata. U nju nastoje privući i druge stranke iz europskog konzervativnog bloka.

On je moj heroj“, oduševljeno je tijekom ovotjednog posjeta Italiji govorio mađarski premijer o talijanskom ministru unutarnjih poslova.

Matteo Salvini je, s druge strane, Viktora Orbana nazvao svojim političkim uzorom. Ta dva političara i prijatelja su u Milanu objavili manifest kojim bi se migracijska politika Europske unije trebala preobraziti u politiku izolacije i odbacivanja migranata.

Šef talijanske desno stranke “Lega” i “iliberalni demokrat” iz Mađarske namjeravaju na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. osvojiti dovoljan broj zastupničkih mjesta kako bi Anti-migracijska koalicija mogla imati odlučujuće glasove koji bi utjecali na izbor i sastav nove Europske komisije, piše DW

Naredna Europska komisija se, kako su naglasili, mora pobrinuti za to da se migranti iz Afrike, koji se nalaze u Italiji ili nekoj drugoj članici EU-a, ponovno vrate u Afriku.

Orbanu i Salviniju nije više dovoljno što se migranti, koji se morskim putevima nastoje dokopati Europe, vraćaju nazad, već bi željeli skovati “Koaliciju voljnih protiv migracije”

Orban hoće “novu Europsku uniju”

Viktor Orban u Europskoj uniji vidi dva tabora. Jedan, predvođen njime, protiv je doseljavanja. Drugi je, kako kaže, za “beskonačno useljavanje” i na njegovom čelu su, ističe, njegov novi omiljeni protivnik francuski predsjednik Emmanuel Macron i američki milijarder George Soros.

Na obojicu Orban gleda svojim pogledom i smatra ih “liberalnima”, što prema njegovom tumačenju znači “lošim momcima”. I Salvini kritično gleda na Macrona koji ga je optužio za nehumanu migracijsku politiku i ucjenu svojih EU-susjeda.

Salvini Macronu sada uzvraća i traži od Francuske da primi migrante, azilante i izbjeglice iz Italije. Prema jednom sporazumu između Francuske i Italije, Francuzi mogu sa zajedničke granice vraćati migrante koji su prethodno registrirani u Italiji ili nekoj drugoj EU-zemlji. I to pravilo obilato koriste.

Mađarski premijer, koji je sa svojom strankom Fidesz u istom zastupničkom klubu Europskog parlamenta kao i zastupnici njemačkih demokršćanskih stranaka CDU i CSU, želi sada sestrinske stranke pridobiti za isti smijer.

“Nadam se da će se Europska pučka stranka (EPP) staviti na stranu europskih naroda”, rekao je Orban u Milanu. Šef Kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber (CSU) je do sada podržavao Orbana kao stranačkog druga. Ali, upitno je koliko dugo će njemački konzervativci sudjelovati u tom okretu nadesno.

Sve brojnija Anti-migracijska koalicija

Šanse za tu novu Anti-migracijsku koaliciju u EU-u ne stoje loše. Već sada se može reći da u nju spadaju zemlje poput Poljske, Češke, Slovačke i Austrije. Salvini i Orban čak mogu računati na popularnost i u nekim drugim zemljama.

U Francuskoj je desno-populistička stranka Marine Le Pen bila vrlo uspješna na europskim izborima 2014. godine i osvojila najviše mandata. Tko zna što će sve biti na europskim izborima u svibnju 2019. godine?

U Njemačkoj desno-populistička AfD u svim anketama postiže vrlo dobre rezultate. U Danskoj, Finskoj, Švedskoj i Nizozemskoj desni populisti su relativno jaki.

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU) je prije nekoliko tjedana s talijanskim desničarom Salvinijem i ministrom unutarnjih poslova Austrije i populistem Herbertom Kicklom napravio zajednički pakt u pogledu migracijske politike.

Ciljevi su ugrubo rečeno ovi: zatvoriti vanjske granice EU-a i koliko god je više moguće odvratiti migrante od Europe.

O raspodjeli migranata po zemljama EU-a ili reformi Dublinskog sporazuma tri ministra se u Innsbrucku nisu mogli dogovoriti. Tu su interesi dijametralno suprotni, jer nitko ne želi primiti izbjeglice iz druge EU-zemlje.

Opći pravac europske migracijske politike nije, međutim, daleko od kursa koji zastupaju Salvini i Orban. Šefovi država i vlada 28 članica EU-a su u više navrata odlučili vanjske granice držati zatvorenima i sprječavati nove priljeve izbjeglica.

Također bi se izvan i unutar EU-a trebali podići prihvatni centri s brzom obradom zahtjeva za azil i brzom vraćanju izbjeglica. Od toga, međutim, nema ništa, jer nijedna zemlja ne želi podići takve centre.

(DW/Kamenjar.com)

Macron postao glavni protivnik Orbanu i Salviniju

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Glavni tajnik UN-a neće postupiti po zahtjevu BiH o eventualnoj tužbi protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda neće postupiti po zahtjevu Bosne i Hercegovine jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu, te da se u slučaju eventualnog spora BiH obrati nekoj od međunarodnih arbitraža, kazao je u srijedu bivši veleposlanik BiH pri UN-u, Ivica Dronjić.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine je u izjavi Oslobođenju kazao kako je Bosna i Hercegovina načinila “prvi korak” prema eventualnoj tužbi protiv Hrvatske.

“Za sada smo učinili prvi korak. Imajući u vidu međunarodne konvencije, kojima se reguliraju međusobni odnosi zemalja, na sjednici Predsjedništva BiH iz decembra 2018. godine zaključili smo da se uputi nota generalnom sekretaru UN-a kao depozitaru međunarodnih sporazuma, kako bismo ga obavijestili da RH krši ili ne poštuje Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ, kojim su uređena pitanja imovine svih bivših republika. Pismo je otišlo i imamo potvrdu da je o njemu generalni sekretar UN-a upoznat”, kazao je Komšić.

Dronjić je u reakciji na izjavu Komšića, kako prenosi N1 istaknuo kako glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio “Guterres neće postupiti po zahtjevu Bosne i Hercegovine jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu”.

Reakciju bivšeg veleposlanika prenosimo u cijelosti:

“Točno je da je Predsjedništvo BiH, posredstvom Ministarstva vanjskih poslova, početkom veljače 2019. godine dostavilo Stalnoj misiji BiH pri UN Note Verbale adresiranu na Glavnog tajnika UN u kojoj ga obavještava da Republika Hrvatska krši “Sporazum o pitanjima sukcesije”, potpisan 29. lipnja 2001. godine u Beču između Srbije, Hrvatske Makedonije i Slovenije. U noti se od Glavnog tajnika traži da “obavijesti sve države potpisnice o tome da Hrvatska krši sporazum u dijelu koji se odnosi na imovinu BiH koja se nalazi na njenoj teritoriji”.

Notu je u tajništvo UN odnijela privremena otpravnica poslova u rangu ministra-savjetnika 6. veljače 2019. i uručila Šefici ureda Glavnog tajnika Mariji Luizi Viotti bez moje suglasnosti, jer je navodno iz MVP dobila telefonsku instrukciju da to uradi bez odlaganja, budući da je stvar hitna. Naime, u to vrijeme nalazio sam se u Washingtonu na Molitvenom doručku koji organizira Predsjednik SAD Donald Trump, i rekao sam joj da sačeka s uručivanjem do mog povratka, jer sam u New Yorku bio već sutradan, 7.2.2019. Ovo je bitno, jer po diplomatskom preseansu ministar savjetnik ne može dobiti audijenciju kod glavnog tajnika, već samo veleposlanik. Da smo sačekali dan-dva s uručivanjem, nota bi bila predana gospodinu Guterresu, a ne njegovoj šefici Kabineta.

Šefica kabineta Glavnog tajnika, gospođa Viotti je notu odmah proslijedila u Ured za pravna pitanja (“Office for Legal Affairs”, OLA), odakle nam je samo dva dana kasnije odgovoreno da “kao depozitar navedenog sporazuma Glavni tajnik neće postupiti po zahtjevu BiH jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu, te da se u slučaju eventualnog spora obratimo nekoj od međunarodnih arbitraža”. Naime, u samom Sporazumu, u članu 5. regulirana je procedura za rješavanje eventualnih sporova. Kao “Prvi korak” u rješavanju sporova sam Sporazum u Članu 5, stav 1. propisuje da se sporovi trebaju riješiti izravnim bilaterelanim pregovorima, a tek ako se ne postigne dogovor u roku od mjesec dana od prijema priopćenja jedne od strana kojim se ukazuje na sporno pitanje, državama u sporu se ostavlja mogućnost da ili a) imenuju arbitra koji će posredovati u sporu ili b) da spor delegiraju na odlučivanje Stalnom mješovitom komitetu, utemeljenom u Čl.4 Sporazuma.

Prema tome, “Prvi korak” o kome govori Komšić učinjen je unazad, ili u najboljem slučaju ustranu, što bi mu rekao bilo koji student prve godine pravnog fakulteta da ga je pitao za savjet. No, očito je da njegova izjava, njegovo pozivanje na “međunarodne konvencije kojima se reguliraju međusobni odnosi zemalja” (koje konvencije?), kao i cijeli pokušaj internacionalizacije spora s Hrvatskom i uvlačenje u priču Ujedinjenih nacija i njihova Glavnog tajnika nema za cilj da se spor rješava, već da se zabavi domaća javnost i da se stvori dojam kako se Predsjedništvo bavi i nekim konkretnim pitanjima iz svojih ustavnih nadležnosti, a ne samo kadroviranjem i trošenjem proračunskog novca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump: Meksički vojnici uperili su puške u naše, bolje da se to ne ponovi!

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump je danas izjavio da će poslati naoružane vojnike na granicu nakon incidenta s meksičkim vojnicima koje je optužio da su mogući suradnici trgovaca droge.

“Meksički vojnici su nedavno napali vojnike naše Nacionalne garde, vjerojatno u sklopu diverzantske taktike za trgovce droge na granici. Odmah šaljemo naoružane vojnike na granicu”, napisao je Trump na Twitteru.

On je optužio Meksiko da “ne poduzima ništa” da bi zaustavio ilegalne imigrante i vratio ih u zemlju iz koje dolaze.

Incident na granici

Američki predsjednik nije precizirao o kojem se incidentu radi, ali CNN je izvijestio o incidentu 13. travnja blizu Clinta, u Teksasu, kada je šest meksičkih vojnika napalo dvojicu američkih vojnika koji su bili u automobilu bez registarskih oznaka i razoružali jednog od njih.

“Meksički vojnici su mislili da se američki vojnici nalaze južno od granice, ali oni su bili na američkom teritoriju”, tvrdi Pentagon i dodaje da su nakon kratkog razgovora vojnika dviju zemalja meksički vojnici otišli te da su poštivani prikladni protokoli i procedure.

Trump, kojem je borba protiv ilegalne imigracije jedan od prioriteta, na Twitteru je podsjetio na veliku karavanu od 20.000 ljudi koja se kretala od Meksika prema Sjedinjenim Državama.

“Meksiko je smanjio njihov broj, ali karavana napreduje. Meksiko mora zaustaviti karavanu ili ćemo mi biti prisiljeni zaustaviti je na granici i poslati vojsku”, upozorio je i zatim pohvalio “izvrstan rad” policije na američkim granicama.

Policija je već privela više od 418.000 ilegalnih migranata ove godine, puno više nego prošle godine u isto vrijeme, zadovoljno je zaključio republikanski milijarder.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari