Pratite nas

Iz Svijeta

Orban i Salvini sklopili ‘Antimigracijsku koaliciju’ s ciljem obrane od migranata

Objavljeno

na

Talijanski ministar Salvini i mađarski premijer Orban sklopili su “Antimigracijsku koaliciju” s ciljem obrane od migranata. U nju nastoje privući i druge stranke iz europskog konzervativnog bloka.

On je moj heroj“, oduševljeno je tijekom ovotjednog posjeta Italiji govorio mađarski premijer o talijanskom ministru unutarnjih poslova.

Matteo Salvini je, s druge strane, Viktora Orbana nazvao svojim političkim uzorom. Ta dva političara i prijatelja su u Milanu objavili manifest kojim bi se migracijska politika Europske unije trebala preobraziti u politiku izolacije i odbacivanja migranata.

Šef talijanske desno stranke “Lega” i “iliberalni demokrat” iz Mađarske namjeravaju na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. osvojiti dovoljan broj zastupničkih mjesta kako bi Anti-migracijska koalicija mogla imati odlučujuće glasove koji bi utjecali na izbor i sastav nove Europske komisije, piše DW

Naredna Europska komisija se, kako su naglasili, mora pobrinuti za to da se migranti iz Afrike, koji se nalaze u Italiji ili nekoj drugoj članici EU-a, ponovno vrate u Afriku.

Orbanu i Salviniju nije više dovoljno što se migranti, koji se morskim putevima nastoje dokopati Europe, vraćaju nazad, već bi željeli skovati “Koaliciju voljnih protiv migracije”

Orban hoće “novu Europsku uniju”

Viktor Orban u Europskoj uniji vidi dva tabora. Jedan, predvođen njime, protiv je doseljavanja. Drugi je, kako kaže, za “beskonačno useljavanje” i na njegovom čelu su, ističe, njegov novi omiljeni protivnik francuski predsjednik Emmanuel Macron i američki milijarder George Soros.

Na obojicu Orban gleda svojim pogledom i smatra ih “liberalnima”, što prema njegovom tumačenju znači “lošim momcima”. I Salvini kritično gleda na Macrona koji ga je optužio za nehumanu migracijsku politiku i ucjenu svojih EU-susjeda.

Salvini Macronu sada uzvraća i traži od Francuske da primi migrante, azilante i izbjeglice iz Italije. Prema jednom sporazumu između Francuske i Italije, Francuzi mogu sa zajedničke granice vraćati migrante koji su prethodno registrirani u Italiji ili nekoj drugoj EU-zemlji. I to pravilo obilato koriste.

Mađarski premijer, koji je sa svojom strankom Fidesz u istom zastupničkom klubu Europskog parlamenta kao i zastupnici njemačkih demokršćanskih stranaka CDU i CSU, želi sada sestrinske stranke pridobiti za isti smijer.

“Nadam se da će se Europska pučka stranka (EPP) staviti na stranu europskih naroda”, rekao je Orban u Milanu. Šef Kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber (CSU) je do sada podržavao Orbana kao stranačkog druga. Ali, upitno je koliko dugo će njemački konzervativci sudjelovati u tom okretu nadesno.

Sve brojnija Anti-migracijska koalicija

Šanse za tu novu Anti-migracijsku koaliciju u EU-u ne stoje loše. Već sada se može reći da u nju spadaju zemlje poput Poljske, Češke, Slovačke i Austrije. Salvini i Orban čak mogu računati na popularnost i u nekim drugim zemljama.

U Francuskoj je desno-populistička stranka Marine Le Pen bila vrlo uspješna na europskim izborima 2014. godine i osvojila najviše mandata. Tko zna što će sve biti na europskim izborima u svibnju 2019. godine?

U Njemačkoj desno-populistička AfD u svim anketama postiže vrlo dobre rezultate. U Danskoj, Finskoj, Švedskoj i Nizozemskoj desni populisti su relativno jaki.

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU) je prije nekoliko tjedana s talijanskim desničarom Salvinijem i ministrom unutarnjih poslova Austrije i populistem Herbertom Kicklom napravio zajednički pakt u pogledu migracijske politike.

Ciljevi su ugrubo rečeno ovi: zatvoriti vanjske granice EU-a i koliko god je više moguće odvratiti migrante od Europe.

O raspodjeli migranata po zemljama EU-a ili reformi Dublinskog sporazuma tri ministra se u Innsbrucku nisu mogli dogovoriti. Tu su interesi dijametralno suprotni, jer nitko ne želi primiti izbjeglice iz druge EU-zemlje.

Opći pravac europske migracijske politike nije, međutim, daleko od kursa koji zastupaju Salvini i Orban. Šefovi država i vlada 28 članica EU-a su u više navrata odlučili vanjske granice držati zatvorenima i sprječavati nove priljeve izbjeglica.

Također bi se izvan i unutar EU-a trebali podići prihvatni centri s brzom obradom zahtjeva za azil i brzom vraćanju izbjeglica. Od toga, međutim, nema ništa, jer nijedna zemlja ne želi podići takve centre.

(DW/Kamenjar.com)

Macron postao glavni protivnik Orbanu i Salviniju

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Macronova popularnost pala deset posto u dva mjeseca

Objavljeno

na

Objavio

Popularnost francuskog predsjednika Emmanuela Macrona pala je u protekla dva mjeseca deset posto povećavajući probleme s kojima je njegova vlada suočena nakon odlaska popularnih ministara i nedavnog skandala vezanog uz njegova tjelohranitelja.

Prema rezultatima ankete Ifopa koju je objavio Le Journal du Dimanche samo 29 posto ispitanika u rujnu je bilo zadovoljno njegovim radom, u usporedbi s 34 posto u kolovozu i 39 posto u srpnju.

Macronova popularnost niska je po većini anketa.

Bivši je investicijski bankar pobijedio na izborima 2017. sa 66,1 posto glasova na reformskom programu modernizacije Francuske no mnogi birači od konzervativnih umirovljenika do radnika s niskim prihodima prigovaraju njegovoj politici koja uglavnom pogoduje tvrtkama i bogatima.

Predsjednik je prošloga tjedna kritiziran u javnosti kad je nezaposlenom radniku rekao da bi mogao lako dobiti posao kad bi se potrudio.

Macron je početkom mjeseca doživio neugodno iznenađenje kad je ostavku podnio njegov popularni ministar okoliša Nicolas Hulot, a prije toga jedan od njegovih najbližih saveznika ministar unutarnjih poslova Gerard Collomb najavio je kandidaturu za gradonačelnika Lyona 2020.

(Hina)

 

Marine Le Pen kritizira ‘ludi imigracijsku politiku’ EU-a koju poslušno provodi predsjednik Emmanuel Macron

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Iran za atenat optužio SAD i njegove saveznike, obećao strašan odgovor

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Iranski predsjednik Hasan Rohani obećao je “strašan” odgovor Irana zbog atentata na vojnu paradu na jugozapadu zemlje u kojem je ranije u subotu ubijeno najmanje 29 osoba, među njima civili, a za što iranske vlasti optužuju Sjedinjene Države i njihove saveznike.

U službenoj poruci sućuti iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je da je taj atentat “nastavak konspiracije vlada regije, plaćenika Sjedinjenih Država koji pokušavaju sijati nesigurnost u našoj dragoj zemlji”.

Napad je izveden u ozračju jakih napetosti između Irana i Sjedinjenih Država koje se spremaju početkom studenoga intenzivirati gospodarske sankcije Iranu.

“Odgovor Islamske Republike na svaku prijetnju bit će strašan”, naveo je Rohani u službenom priopćenju.

Napad je izveden dan uoči odlaska Rohanija u New York na godišnju Opću skupštinu Ujedinjenih naroda.

Cilj napada u kojem je drugih 57 osoba ranjeno, a neke od njih kritično bilo je postolje na kojem su se okupili iranski dužnosnici kako bi pratili godišnju ceremoniju obiježavanja početka Iransko-iračkog rata (1980. do 1988.).

Iranski, etnički arapski oporbeni pokret nazvan Nacionalni otpor Ahvaza preuzeo je odgovornost za napad. Sva četiri napadača su ubijena. Odgovornost je preuzela i Islamska država no nijedna grupacija nije dala dokaze za svoje tvrdnje.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif optužio je za napad na Ahvaz teroriste koje novači, uvježbava i plaća strani režim da su napali Ahvaz. I Zarif je govorio da su teroristima pokrovitelji neke zemlje iz regije i njihovi američki gospodari.

Čuvari Revolucije, iranska ideološka vojska optužila je napadače za povezanost s arapskom separatističkom skupinom koju podržava Saudijska Arabija.

U napadu su stradali i žene i djeca, prenijela je ranije agencija IRNA riječi neimenovanog izvora.

Optuženi su “tafkiri”

Videosnimka poslana iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok netko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok žene i djeca bježe kako bi spasili život. Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana koji je relativno stabilna država u odnosu na susjedne arapske države u kojima vlada nasilje od 2011.

Državna televizija optužila je “tafkiri elemente”, referirajući se na sunite. Pojam “tafkiri” muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.

Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan koja je bila poprište arapskih prosvjeda u većinski šijitskom Iranu.

Glasnogovornik iranske vojske, brigarir-general Abolfazl Shekarchi za IRNA-u, istaknuo je da su napadači prošli obuku u dvije države Zaljeva i da su povezani sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.

“Nisu pripadnici Daesha (Islamske države) ili drugih skupina koje se bore protiv iranskog islamskog sustava… nego su povezani sa SAD-om i Mossadom”, rekao je referirajući se na izraelsku obavještajnu agenciju.

Napetosti zbog nafte, sankcija, Sirije

Iran je u proteklim tjednima natuknuo da bi mogao poduzeti vojnu akciju u Perzijskom zaljevu kako bi blokirao izvoz nafte iz arapskih država i tako se osvetio za američke sankcije kojima je cilj zaustaviti iransku prodaju tog energenta.

Američki predsjednik Donald Trump u svibnju je odlučio povući SAD iz sporazum iz 2015. kojim je Teheran sa svjetskim silama dogovorio ograničavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija koje je Trump ove godine vratio.

Iranski predsjednik Hasan Rohani poručio je Trumpu da neće uspjeti u borbi protiv Irana, kao što to nije pošlo za rukom predsjedniku Iraka Sadamu Huseinu, referirajući se time na iračko-iranski rat.

Proteklih su se godina pogoršale i tenzije između Saudijske Arabije i Irana. Dvije države podržavaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu.

Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska država u toj zemlji u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Khomeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari