Pratite nas

Iz Svijeta

Orban kreće u ‘mobilizaciju’ za moderni križarski rat

Objavljeno

na

“Prijevara! Krađa!”, to je reakcija mađarske vlade i vladajuće stranke Fidesz premijera Viktora Orbana nakon što je Europski parlament usvojio rezoluciju koja poziva na pokretanje kaznenog članka 7. europskog ugovora protiv Mađarske zbog kršenja vladavine prava i gušenja sloboda.

Mađari, naime, tvrde da su prevareni i da je prolazak rezolucije nelegalan jer je nužna bila dvotrećinska većina svih glasova u EP-u, a rezolucija je dobila 448 glasova za, 197 protiv i 48 suzdržanih, pri čemu se suzdržani nisu uopće računali kao glasovi, pa je dvotrećinska većina postignuta ako se uzmu u obzir “za” i “protiv”, ali nije postignuta ako se uzmu u obzir i “suzdržani” , piše večernji list

Pripremaju tužbu

Budući da je ukupan broj glasova 693, potrebna dvotrećinska većina bila bi 462 glasa “za” (66,7%), a bilo ih je samo 448 (64,6%), priopćila je mađarska delegacija unutar Euroske pučke stranke (EPP), političke obitelji kojoj pripada Orbanov Fidesz.

Hrvatska delegacija u EPP-u, koju čine HDZ-ovci i Marijana Petir, stala je na stranu Orbana i glasala protiv rezolucije.

Mađarska delegacija u EPP-u smatra rezultat glasanja ustavno nevaljanim. Nepoštovanja Ugovora Europske unije je neprihvatljivo, posebno u proceduri koja je zamišljena kao nadzor nad poštovanjem vladavine prava u državi članici, i to ozbiljno narušava integritet Europskog parlamenta poručuju Orbanovi europarlamentarci.

Drugim riječima, optužuju EP da je kršio vladavinu prava u slučaju u kojem želi kazniti Mađarsku zbog kršenja vladavine prava.

Mađarska vlada smatra odluku ništavnom i nevažećom te trenutno proučava nužne pravne korake zbog nepoštovanja Ugovora EU zaključuju u priopćenju.

Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto izjavio je da odluka EP-a predstavlja “sitničavu osvetu političara koje se zalažu za migracije”.

Borit ćemo se, koliko god možemo, da naš stav o imigraciji postane većinski i da se EPP vrati kršćanskom demokratskom putu – poručio je Szijjarto.

‘Produbljujete podjele u EU’

Orbana i njegove ljude, čini se, nije nimalo impresionarala ona rečenica koju je izgovorio uvjereni demokršćanin i lider kluba zastupnika EPP-a u EP-u Manfred Weber:

Mi smo na ovome kontinentu izmislili ljudska, a ne kršćanska prava – rekao je Weber, koji je dosad snažno štitio Orbana od svih kritika slijeva i s liberalnog centra, ali od prekjučer više ne. Mađare posebno boli i što im je leđa okrenulo austrijski kancelar Sebastian Kurz, kojeg su smatrali srodnom dušom u borbi protiv migranata.

Prve reakcije u Mađarskoj, a i među Orbanovim simpatizerima drugdje u EU, pokazuju da bi Orbanov tabor mogao iskoristiti i ovaj “poraz” u EP-u što je moguće više u svoju korist: tvrdit će da su prevareni i da vode svetu bitku, zamalo modernu političku verziju križarskog rata, u koju će pokušati mobilizirati sve simpatizere diljem Europe, piše večernji list

Tek treba, međutim, vidjeti koliko će u tome biti uspješni. Nisam stala u obranu Orbanove politike, nego nacionalnog suvereniteta – poručila je Ruža Tomašić (HKS), koja je glasala protiv rezolucije.

Poljska, prva članica protiv koje je već pokrenut postupak na temelju kaznenog članka 7. i kojoj je Orban ranije javno obećao da će Mađarska uložiti veto ako dođe do glasanja o bilo kakvim sankcijama protiv Poljske u Vijeću EU, jučer je uzvratila istom mjerom: poručila je da će uložiti veto ako dođe do glasanja o sankcijama protiv Mađarske.

Mjere usmjerene protiv država članica samo produbljuju podjele u EU, jačajući trenutno nepovjerenje građana u europske institucije priopćilo je poljsko ministarstvo vanjskih poslova.

Uz Poljsku, protiv kazne Mađarskoj je i Češka.

 

Nakon Poljske i Češka stala uz Orbana

 

 

Orban: Mađarska neće popustiti pred ucjenama

 

 

Nova EU matematika 2/3 od 751 je 448 ?

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Češka odbacila Marakeški sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Češka se u srijedu pridružila skupini zemalja članica Europske unije koje odbacuju UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, takozvani Marakeški sporazum

Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle, a trebao bi biti potvrđen u Maroku u prosincu zbog čega se naziva i Marakeškim sporazumom.

Češka vlada rano u srijedu izglasala je da neće pristupiti Globalnom kompaktu, što je i najavljivala.

‘Češka je odavna zagovarala načelo razdvajanja legalne od ilegalne migracije’, rekao je zamjenik premijera Richard Brabec na konferenciji za novinare.

Prijedlozi koje iznosi Češka i druge europske zemlje teže upravo tome, ali ‘završni tekst (Globalnog kompakta) ne odražava takve prijedloge’, rekao je Brabec.

Time se Češka pridružila vladama desnice u Mađarskoj i Austriji koje su odlučile da neće potvrditi Marakeški sporazum, a istupanje su najavile i Poljska te Bugarska koja bi u srijedu trebala glasati.

Globalni kompakt za migracije prvi je sporazum pripremljen suradnjom više vlada uz podršku Ujedinjenih naroda. Sporazum “nije pravno obvezujući” i temelji se na vrijednostima kao što su državni suverenitet, nediskriminacija i ljudska prava te na suradnji u poboljšanju uvjeta i koristi migracija.

Sastoji se od 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama. Prema kompaktu, prvenstveno je potrebno minimalizirati utjecaj faktora koji potiču ljude na migracije. Uz to, očekuje se integrirano i koordinirano upravljanje granicama, etično i sigurno pružanje pomoći svim migrantima, kao i poticaj zajednicama na inkluziju pridošlica.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari