Pratite nas

Iz Svijeta

Orban: To su ekonomski migranti, izbjeglice i strani borci

Objavljeno

na

Ako Europska unija ne može zaštititi svoje vanjske granice u Grčkoj, istočnim vratima prema Balkanu, te će se granice morati štititi na Zapadu, a to će morati učiniti Mađarska i Slovenija, izjavio je u četvrtak mađarski premijer Viktor Orban na kongresu Europske pučke stranke (EPP).

[ad id=”68099″]

Orban je u svom govoru kazao da je Europa “trenutno bogata i slaba”, što je nazvao “mogućom najopasnijom kombinacijom” te dodao “kako se čini da ne možemo sami odgovoriti na vlastite izazove”.

Ocijenio je da je Turska važan strateški partner, upozorivši, međutim, da Europa ne bi smjela rješenje za sadašnju migrantsku krizu tražiti u drugim zemljama. Unija, poručio je, mora štititi svoje granice ili će postati ranjiva.

Migrantska bi kriza mogla destabilizirati cijelu Europu, a u nastojanju da se pronađe rješenje koje “zahtijeva otvoren i iskren govor bez licemjerstva i farizejstva”, zajednica bi morala odbaciti “političku korektnost”, ustvrdio je Orban. Mađarski premijer ustrajan je u tvrdnji da trenutni priljev migranata ne predstavlja izbjegličku krizu već “migracijski pokret” ekonomskih migranata, izbjeglica i “stranih boraca”. Ovaj migracijski val, dodao je, ima “neiscrpno vrelo ljudi” iz Sirije, Iraka, Pakistana, Afganistana i Afrike.

Istaknuo je da uvjerenja europskih kršćanskih demokrata ne priznaju protumuslimanske politike te da muslimanska vjera nije odgovorna za stvarne uzroke ove krize.

Ako su oni žrtve – ne moramo to biti i mi

“Duboko suosjećamo s ljudima koji su napustili svoje domove. Migranti su žrtve loših vlada u svojim zemljama i pogrešnih političkih odluka međunarodne zajednice, kao i europskih politika i krijumčara ljudima”, rekao je Orban.

“Ali, smatrajući ih žrtvama ne smijemo i sebe pretvoriti u žrtve (…) naša moralna obveza nam nalaže da tim ljudima vratimo njihove domove i njihove zemlje. Omogućavanje europskog života tim ljudima ne može biti naš cilj”, poručio je Orban.

Premijer je ponovio da svaki pojedinac ima pravo na dostojanstvo i sigurnost, ali da “niti njemački niti mađarski način života nije temeljno pravo svih ljudi na Zemlji”.

Na kongresu EPP-a sudjeluje 750 izaslanika iz 32 zemlje, uključujući predsjednike, premijere i povjerenike EU-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Je li ovo kraj civilizacije kakvu poznajemo?

Objavljeno

na

Objavio

“Svijet više nikad neće biti isti”, fraza je koja se učestalo ponavlja otkad je koronavirus uzdrmao globalnu ekonomiju.

Mnogima je ovo pokazatelj krhkosti naše civilizacije.

Kriza se pojavila u vrijeme kad novi pokret, “kolapsologija”, koji upozorava na mogući kolaps nama poznatih društava, postaje sve popularniji.

“Klimatske promjene” raskrinkale su neodrživost ekonomskog i društvenog modela koji se temelji na fosilnim gorivima, a oni strahuju da koronavirus i njegove posljedice ubrzavaju put u propast.

Teorija se najprije pojavila u francuskom institutu Momentum, a postala je popularna 2015. godine, kad se pojavila knjiga “Kako se sve može urušiti”.

Neki od zagovornika teorije poput bivšeg francuskog ministra okoliša Yvesa Cocheta vjeruju da je koronavirus samo još jedan znak nadolazeće katastrofe.

Domino efekt virusa

U međuvremenu taj matematičar, koji je osnovao francusku stranku Zelenih, “još oklijeva” govoriti o tome hoće li virus biti katalizator domino efekta i na to pitanje odgovara uzrečicom da “je prerano reći je li prekasno.”

No Cochet, čija knjiga “Prije kolapsa” predviđa urušavanje u sljedećem desetljeću, uvjeren je da će virus dovesti do “ozbiljnije globalne ekonomske krize nego što se misli.”

Cochet, danas 74-godišnji umirovljenik koji živi “održivim” životom u ruralnoj Bretanji, zabrinut je zbog nadolazeće “globalne katastrofe s puno žrtava, i ekonomskih i drugih.”

“To što se sada događa simptom je cijele serije slabosti”, upozorava profesor Yves Citton sa sveučilišta Pariz VIII.

“Nije kraj svijeta, nego upozorenje o nečemu što se već događa”, rekao je agenciji AFP, “o cijelom nizu urušavanja koja su već započela.”

Promjena je možda spora, kaže Jean-Marc Jancovici, šef istraživačkog Shift Projecta kojemu je cilj “osloboditi ekonomiju od ugljika”.

No mali koraci su poduzeti (s virusom) i nema povratka nazad”, rekao je.

Ekolog i poljoprivredni inženjer Pablo Servigne, koautor knjige “Kako se sve može urušiti”, ima strašniju predodžbu.

“Velika lekcija iz povijesti… i ona Jahača apokalipse jest ta da kuga, rat i glad slijede jedno za drugim. Imamo pandemiju koja bi mogla dovesti do novog šoka – ratove i glad”, upozorava.

“A glad će nas učiniti ranjivijima za druge pandemije…”

Prilika za promjenu

Iako ta mogućnost izgleda sumorno, utjecajni filozof Bruno Latour kaže da nam je kriza dala priliku da zamislimo koje bi bile alternative neoliberalnom kapitalizmu.

Na svome blogu je upozorio da svijet “ne smije dopustiti da se stvari vrate na staro kad prođe kriza uzrokovana virusom.”

“Iskoristimo priliku prisilno prekinutih aktivnosti da odlučimo koje bismo željeli da takve i ostanu, a koje želimo ponovo pokrenuti i razvijati.”

Virus je također pokazao, napisao je u članku za AOC, “da je moguće u nekoliko tjedana obustaviti globalni ekonomski sustav za kojeg je svatko dosad tvrdio da ga je nemoguće usporiti ili prilagoditi.”

Dobra vijesti po pitanju okoliša, kaže Jancovici, jest ta što političkim vođama “novac više nije problem.”

“Trebate 500 milijardi? Naći ćemo ih!” dodao je.

No planovi spašavanja ekonomijatrebali bi što više voditi računa o nezagađenju, tvrdi Jancovici i dodaje da ovu priliku moramo iskoristiti da se približimo sistemu koji se ne temelji na ugljiku.

Međutim, plaši se da “će jedini plan biti povratak na staro kako bi se spasili poslovi.”

A to nije samo stvar vlada. Ako ljudi rezerviraju let odmah kad karantena završi kako bi se maknuli od svega, kaže Citton, onda ćemo zaista zapečatiti svoju sudbinu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Malta objavila da više ne može primati migrante

Objavljeno

na

Objavio

Foto: dpa (arhiva)

Malta više ne može jamčiti spašavanje migranata niti njihov prihvat za vrijeme pandemije koronavirusa, objavila je u četvrtak tamošnja vlada.

Vlada je rekla da je odluka donesena jer su njezini resursi prenapregnuti provedbom mjera sprečavanja širenja koronavirusa, a postoji i opasnost da bi sami migranti mogli biti nositelji virusa.

Ta je odluka donesena 24 sata nakon što je i Italija zatvorila svoje luke, kazavši da one više ne mogu biti smatrane sigurnima zbog pandemije.

“Interes je i odgovornost tih ljudi da ne dovedu sebe u opasnost rizičnim putovanjem u zemlju koja nije u mogućnosti pružiti im sigurnu luku”, objavila je vlada na Malti u priopćenju.

Italija i Malta odluku su donijele nakon što je njemačka humanitarna skupina Sea-Eye rekla da je njezin brod Alan Kurdi ukrcao u ponedjeljak 150 ljudi uz obale Libije.

Nakon što su Italija i Malta zatvorile luke, nije jasno kamo će migranti biti prevezeni. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari