Pratite nas

Iz Svijeta

Orban želi smanjiti ovisnost o ruskom plinu spojem na Rumunjsku

Objavljeno

na

Najviši mađarski dužnosnici intenzivno proteklih dana lobiraju kod Amerikanaca da se ostvari strateški energetski projekt koji će omogućiti diversifikaciju plinske opskrbe za njihovu zemlju i šire, za srednju i istočnu Europu, no projekt o kojem je riječ nije LNG terminal na Krku, nego eksploatacija plina iz rumunjskog dijela Crnog mora, piše u utorak Večernji list.

Ostvari li se taj rumunjski projekt, u kojemu vodeću ulogu ima američka kompanija Exxonmobil, ionako skromni budući kapaciteti LNG terminala u Omišlju na Krku mogli bi odjednom postati irelevantni i nepotrebni za širu regiju srednje Europe jer će američka kompanija isti cilj diversifikacije, odnosno smanjenja ovisnosti tih zemalja o plinu iz Rusije, postizati plinom iz Rumunjske, navodi dnevnik.

Na taj način, projekt Neptun Deep u Rumunjskoj bio bi “ubojica” ideje ulaska američkog ukapljenog plina u srednju Europu putem terminala na Krku, ističe Večernji.

Navode i da je mađarski premijer Viktor Orbán u intervjuu za radio Kossuth po povratku iz službenog posjeta Washingtonu kazao da je taj američki projekt u Rumunjskoj bio “prva i najvažnija tema” razgovora s predsjednikom Donaldom Trumpom, koji ga je primio prošloga tjedna u Bijeloj kući.

Ranije su, podsjeća Večernji list, američki diplomati intenzivno lobirali kod Mađara da, umjesto novog ruskog plinovoda Turski tok (reinkarnacije neuspjelog Južnog toka), podrže alternative ruskom plinu poput projekta LNG terminala na Krku. U isto vrijeme, mađarski premijer Orban otvoreno govori da mu je projekt u Rumunjskoj važniji od projekta u Hrvatskoj, piše Večernji list.

(Hina)

 

Mađarska traži i podršku Hrvatske u diversifikaciji nabave plina

 

 

 

Orban: Liberalna mafija želi uvjeriti svijet kako se ništa ne može učiniti protiv migracija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Izrael želi snažnije veze s Ukrajinom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je u ponedjeljak u Kijevu, u nastojanju da privuče birače u domovini, na snažnije veze između Izraela i Ukrajine, odakle potječe puno izraelskih državljana.

To je prvi posjet nekog izraelskog premijera Ukrajini od 1999. i analitičari ističu da ima stratešku važnost pred parlamentarne izbore u Izraelu 17. rujna.

“Možemo krenuti u budućnost sami, ali možemo bolje zajedno”, rekao je Netanyahu tijekom sastanka s novim ukrajinskim predsjednikom, Volodimirom Zelenskijem, pozvavši ga da posjeti Jeruzalem.

On je uzvratio da Ukrajina “može učiti od Izraela, posebice na području sigurnosti i obrane”.

Dvojica čelnika posjetila su memorijalni centar Babin Jar, poprište najvećeg strijeljanja Židova tijekom holokausta. U travnju 1941. ondje je ubijeno više od 33.000 Židova.

Prije holokausta, velik dio ukrajinskog stanovništva činili su Židovi. Zelenskij je i sam židovskog podrijetla.

Više od milijun ljudi iz bivših sovjetskih republika nastanilo se u Izraelu nakon pada ‘željezne zavjese’, čineći petinu stanovništva svoje nove domovine.

Oni su obično skloni glasati za nacionalističku stranku Yisrael Beiteinu koju vodi Avigdor Lieberman.

(Hina)

 

Predsjednica: Moj glavni interes je podići razinu prijateljskih odnosa s Izraelom na strateško partnerstvo

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel na proslavi događaja koji je otvorio pukotinu u ‘željeznoj zavjesi’

Objavljeno

na

Objavio

Trideset godina nakon pada “željezne zavjese” njemačka kancelarka Angela Merkel zauzela se u ponedjeljak za Europu “solidarnosti i slobode”, prisjećajući se događaja iz 1989. koji su dokinuli podjelu na istok i na zapad kontinenta.

Angela Merkel je na poziv mađarskog premijera Viktora Orbana doputovala u ponedjeljak u Mađarsku, u pogranični grad Sopron gdje je 19. kolovoza 1989. više od 600 istočnih Nijemaca koji su ljetovali u Mađarskoj, iskoristilo “paneuropski piknik” i otvaranje graničnog prijelaza s Austrijom kako bi pobjegli na Zapad.

Taj je događaj otvorio presudnu pukotinu u “željeznoj zavjesi”, granici koja je nakon Drugog svjetskog rata prvo ideološki a onda i fizički razdvajala zonu sovjetskog utjecaja na istoku od zapadnih zemalja i koju je simbolizirao Berlinski zid.

Taj je piknik “prerastao u međunarodni simbol koji svjedoči da se slobodu ne može ugušiti”, ocijenila je Merkel u govoru koji je održala u Orbanovu društvu, nakon vjerske službe u gradskoj crkvi.

“Sopron pokazuje što nas čini Europljanima”, rekla je, te dodala: “(piknik) je označio zaokret prema solidarnosti, slobodi i miru, prema Europi s ljudskim licem”.

Te vrijednosti i ubuduće moraju “ujedinjavati Europu”, istaknula je kancelarka, pozivajući da se “otklone uzroci zbog kojih (izbjeglice) s ratnih i kriznih područja bježe” iz svojih zemalja u Europu.

Angela Merkel, na vlasti od 2005. i Viktor Orban, od 2010., veterani europske politike, zadnji put su se sastali u srpnju 2018. u prigodi Orbanova posjeta Berlinu.

Merkel je tada iskoristila prigodu i upozorila ga da mora poštovati načelo “humanosti” nakon kritika upućenih Mađarskoj zbog postupanja s tražiteljima azila koje je zadržavala na svojoj granici.

“Otvaranje željezne zavjese u Mađarskoj utrlo je put njemačkom ujedinjenju”, podsjetio je Orban u ponedjeljak.

“Znali smo da naše oslobađanje od sovjetskog jarma neće biti konačno bez ujedinjene Njemačke”, dodao je.

Dvije vlade, premda se razlikuju u nekim političkim pitanjima, imaju velike gospodarske interese. Njemačka je glavni trgovinski partner Mađarske zbog velike prisutnosti svoje automobilske industrije u toj zemlji.

(Hina)

 

Merkel i Orban obilježavaju trideset godina od pada željezne zavjese

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari