Pratite nas

BiH

Orca i Hidrogradnja nove su zgrade institucija BiH

Objavljeno

na

Orca mostarMOSTAR– Vijeće ministara kupuje dio mostarske Orce koja će poslužiti kao zgrada za smještaj dijela državnih institucija koje su do sada podstanari na različitim lokacijama, a odluka o kupnji dijelova objekta na adresi SPO-a Orca, jedna je od pet kojima Vijeća ministara želi sustavno riješiti problema smještaja brojnih institucija. Naime, pored Mostara, Vijeće ministara je potvrdilo kako kupuje objekte u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu za što je ukupno osigurano 20 milijuna maraka, a sama odluka o kupnji dio je prijedloga Povjerenstva za kupnju/nabavu objekata koje je u lipnju raspisalo javni poziv za prikupljanje ponuda. Iz Glavnog tajništva Vijeća ministara dobili smo svih pet odluka iz kojih su vidljivi lokacija, površina, cijena, kao i vlasništvo objekata koji će ubuduće služiti za državnu administraciju.

Mostar i Sarajevo

Zanimljivost svih navedenih pojedinačnih odluka ogleda se u činjenici kako je Vijeće ministara zadužilo Službu za zajedničke poslove da prilikom zaključenja ugovora uvrsti klauzulu po kojoj će biti moguće plaćanje cijene nekretnina nakon što Pravobraniteljstvo BiH potvrdi da je moguće izvršiti uknjižbu objekata u vlasništvo institucija BiH bez hipotekarnih opterećenja.
Kada je u pitanju Mostar, u odluci stoji kako se odobrava kupnja objekta za potrebe smještaja institucija BiH u Mostaru, na adresi SPO-a Orca – Kneza Višeslava bb, upisan kod Općinskog suda u Mostaru, površine 1598,48 m2, vlasništvo “M Rozić” d.o.o. Mostar, po ponuđenoj cijeni u iznosu od 5,610.664,80 maraka s uključenim iznosom pripadajućeg poreza. Za ovu namjenu osigurano je ukupno 6 milijuna maraka. Vijeće ministara pored Mostara za smještaj državnih institucija kupilo je i novi objekt u Sarajevu – riječ je o zgradi i dvorištu u vlasništvu tvrtke Hidrogradnja d.d. površine
3170,44 m2 na adresi Hamdije Kreševljakovića 19 po ukupnoj cijeni od 8,997.708,72 marke bez poreza za što su osigurana sredstva od 9 milijuna maraka.

Tuzla i Banja Luka

I Banja Luka dobiva novu zgradu državnih institucija, a prema odluci Vijeća ministara, radi se o poslovnom objektu neto površine 722,94 m2 u vlasništvu GP Krajina a.d. Banja Luka na adresi Jovana Surutke 13 čija cijena iznosi 2,994.272,89 maraka s uključenim iznosom pripadajućeg poreza. Građevinsko poduzeće Krajina do 2002. godine je egzistiralo kao državno poduzeće kada je izvršena potpuna privatizacija, a transformirano je u dioničko društvo. Danas ima osigurane poslove za više idućih godina, a bavi se visokogradnjom i niskogradnjom. Nova zgrada institucija BiH u Tuzli bit će objekt koji je bio u vlasništvu poduzeća Tehnograd d.o.o.Tuzla, neto površine 350,30 m2 na adresi Maršala Tita 36, a za čiju je kupnju Vijeće ministara izdvojilo 910.780 maraka s uključenim pri padajućeg poreza. Prema podacima s web stranice, kompanija Tehnograd počela je s radom 1985. godine kao posebna radna organizacija u okviru SOUR Tehnograda Tuzla. Prema podacima, u proteklom razdoblju izgradila je cijeli niz značajnih industrijskih, stambenih i infrastrukturnih objekata. U okviru izgradnje objekata za tržište u posljednjih 5 godina izgrađeno je cca. 45.000 m2 stambenog i poslovnog prostora. Prosječna godišnja vrijednost izvedenih radova iznosi cca 15 milijuna maraka.

Dugoročne uštede

Kada je pak riječ o Istočnom Sarajevu, institucije će biti smještene u objektu površine 407,09 metara četvornih u Dabrobosanskoj ulici 26 – 28, vlasništvo Teakoma d.o.o. Prnjavor. Ponuđena cijena iznosi 997.370,50 maraka s uključenim iznosom pripadajućeg poreza.
Inače, razlozi za pokretanje procedure kupnje su dugoročne uštede u trošenju javnog novca budući da  je samo prošle godine na zakup prostorija potrošeno čak 9 milijuna maraka. Za kupnju, pak, novih zgrada izdvojit će se ukupno 20 milijuna maraka, odlučeno je još ranije u vrijeme kada se odobrio plan višegodišnjih kapitalnih ulaganja kojim se rješava problem prioriteta smještaja institucija.

Uvjeti i kriteriji

Neki od uvjeta javnog poziva su bili i ti da objekti moraju posjedovati uporabnu dozvolu, imovinskopravni odnosi moraju biti u potpunosti riješeni te ne smiju biti hipotekarno opterećeni ili u slučaju eventualnih tereta na objektu potrebno je osigurati suglasnost banke za prodaju nekretnine. Kriteriji su uključivali i stupanj opremljenosti objekata kao i udaljenost od središta grada.

Mostar
Odobrava se kupnja objekta za potrebe smještaja institucija na adresi SPO Orca – Kneza Višeslava bb, površine 1598,48 m2, vlasništvo “M Rozić” d.o.o. Mostar, po ponuđenoj cijeni u iznosu od 5,610.664,80 maraka

Sarajevo
Riječ je o zgradi i dvorištu u vlasništvu tvrtke Hidrogradnja d.d. površine
3170,44 m2 na adresi Hamdije Kreševljakovića 19 po ukupnoj cijeni od 8,997.708,72 marke bez poreza, za što su osigurana sredstva od 9 milijuna maraka

Banja Luka
Radi se o poslovnom objektu neto površine 722,94 m2 u vlasništvu GP Krajina a.d. Banja Luka na adresi Jovana Surutke 13 čija cijena iznosi 2,994.272,89 maraka s uključenim iznosom pripadajućeg poreza

Tuzla
Nova zgrada institucija BiH u Tuzli bit će objekt koji je bio u vlasništvu poduzeća Tehnograd d.o.o.Tuzla, neto površine 350.30 m2 na adresi Maršala Tita 36, a za čiju je kupnju Vijeće ministara izdvojilo 910.780 maraka

Istočno Sarajevo
Kada je pak riječ o Istočnom Sarajevu, institucije će biti smještene u objektu površine 407,09 metara četvornih u Dabrobosanskoj ulici 26 – 28, vlasništvo Teakoma d.o.o. Prnjavor. Ponuđena cijena iznosi 997.370,50 maraka

Dnevni list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

HRS prijavio Federalnu TV RAK-u zbog emisije ‘Mreža’ od 14.01.2019.

Objavljeno

na

Objavio

HRS je danas uputio prijavu RAK-u u kojoj traži od ove agencije postupanje u skladu sa svojim ovlastima i određivanje odgovarajućih kazni Federalnoj TV zbog pristranog izvješćivanja i podsticanja na mržnju u emisiji „Mreža“ emitiranoj 14.01.2019.

Više je deplasirano i govoriti o tome kako je FTV kao dio javnog RTV servisa u biti propagandistički instrument u rukama bošnjačke političke oligarhije. Međutim, uvijek nas dodatno neugodno iznenadi razina neprofesionalizma i pristranosti urednika i autora te tv kuće.

Emisija „Mreža“ Federalne televizije emitirana 14.01.2019. pokazuje da tom neprofesionalizmu jednostavno nema kraja.

Emisija je posvećena u potpunosti ratnohuškačkom ocrnjivanju hrvatske i srpske politike kao destabilizirajućim faktorima i prikazivanju bošnjačke politike kao jedine ultimativno pravedne i valjane, i to utjelovljene u Šefiku Džaferoviću i efendiji Mustafi Ceriću kao moralnim vertikalama.

„Sporazum Čović – Dodik kao nastavak politike 90ih i sporazuma Milošević – Tuđman“, „teritorijalni apetiti susjeda ne jenjavaju“, „ratni planovi se planiraju realizirati u miru“, itd. su samo dio uredničkih stavova koji se mimo svih profesionalnih kodeksa proturaju kao činjenice. Sve to uz zvuke dramatične glazbe i fotografije Miloševića/Tuđmana, Karadžića/Bobana.

Nakon emisije kod gledatelja koji nema pojma o povijesti i odnosima u BiH stvara se dojam kako su Srbi separatistička krvoločna stvorenja, a Hrvati izdajnici koji ne prežu od protjerivanja i ubijanja svog naroda samo da ostvare svoje političke vizije o entitetu.

Po urednicima FTV-a sve što se danas događa u BiH je nastavak razgovora Milošević – Tuđman, a zaboraviše razgovore Zulfikarpašić/Filipović – Karadžić/Koljević iz lipnja 1991. ili Izetbegović/Krajišnik iz rujna 1993. Deklaracija Izetbegovića i Krajišnika iz 1993. je jedini dokument kojeg je otac bošnjačke domovine uistinu poštovao i prvi put pristao na srpsku emancipaciju u BiH.

Vrh licemjerstva i laži FTV-a je stav po kojem je 200 000 Hrvata iz RS-a protjerano, a da su se Hrvati iz Središnje Bosne i drugih krajeva sami potjerali sa svojih ognjišta i da je za to odgovorna genocidna UZP politika. Hrvati se etnički samo-očistili, a Bošnjaci kao najmnogobrojniji narod su, po autorima Mreže, najveće žrtve i jednih i drugih. Što kaže Agencija za statistiku?

Statistika naselja koja su promijenila nacionalnu strukturu, u odnosu na 1991., po entitetima izgleda ovako: u Federaciji 252 srpskih, a 93 hrvatska naselja je postalo bošnjačkim, dok je 30 bošnjačkih, a 33 srpska postala hrvatskim, dok niti jedno naselje nije postalo srpsko; u RS-u 182 bošnjačkih, a 61 hrvatska naselja su postala srpskim, dok je 7 srpskih i 5 hrvatskih postalo bošnjačkim naseljima.

Ovi podaci dokazuju drugačiju sliku od one koju FTV promovira, a to je da 357 naselja u BiH ratnim djelovanjem, što u ratu, što u miru, postalo je većinski bošnjačkom, 243 srpskom, a 63 hrvatskom sredinom.

Dakle, krvoločni Srbi i genocidni Hrvati svojim ratnim djelovanjem nisu zajedno „etnički očistili“ naselja kao njihovi federalni i državni partneri.

Zašto ovo iznosimo? Urednici i novinari FTV-a, ukoliko žele objektivno i profesionalno raditi svoj posao, onda svoje tvrdnje moraju potkrijepiti, a ne arbitrarne stavove nuditi pod činjenicama, otvoreno se stavljajući na stranu bošnjačke političke elite.

Koliko to patološki daleko ide ponajbolje je pokazao prilog o pravoslavnoj crkvi kao utjelovljenju i glavnim nositeljima zločinačko separatističke politike, na koju jedino islamska zajednica može i mora dati valjan odgovor u cilju zaštite BiH kao države.

Smatramo kako je RAK, na čelu sa Vijećem agencije moralo po dužnosti djelovati ne samo u ovom slučaju, nego i ranije, budući da je pristranost i neprofesionalizam Federalne TV postao pravilom.

Budući da je reakcija izostala, uputili smo prijavu. Uz to, na kraju pozivamo HDZ BiH da prije nego što optuže sarajevske medije za širenje mržnje, priupitaju svoje ljude po institucijama, poput Zorana Tomića i Nine Ćorića koji sjede u Vijeću RAK-a, što su uradili po tom pitanju. Upravna vijeća su i obveze, nisu samo novčane naknade za (ne)rad.

HRS

 

 

NEĆE BITI KALIFATA DOK JE SRBA I HRVATA!

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bivši ISIL-ovac Munib Ahmetspahić optužen za terorizam

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podignulo je optužnicu protiv državljanina te zemlje Muniba Ahmetspahića kojega tereti za kazneno djelo terorizma, potvrđeno je u ponedjeljak iz sjedišta tog tužiteljstva u Sarajevu.

Ahmetspahić je uhićen u studenome prošle godine u sarajevskoj zračnoj luci po povratku iz Sirije i Iraka, a sigurnosne službe ranije su utvrdile kako se on tamo borio u redovima islamističkih terorističkih organizacija.

U priopćenju Tužiteljstva BiH se navodi kako je Ahmetspahić (28) osumnjičen za kazneno djelo organiziranja terorističke skupine.

“Optuženog se tereti da je u dva navrata, s ciljem pridruživanja terorističkim organizacijama, u razdoblju između 2013. i 2018. godine boravio na području Sirije i Iraka, gdje se pridružio paravojnim formacijama ISIL, Jabhet al-Nusra, Al-Nusrah Front, koje je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda proglasilo terorističkim organizacijama”, naveli su iz bosanskohercegovačkog državnog tužiteljstva.

U optužnici se navodi i činjenica da je Ahmetspahić teško ranjen kada je ratovao u Siriji. Istraga protiv njega vođena je u okviru predmeta kodnog naziva “Damask”, koju Tužiteljstvo BiH, u suradnji s policijskim i sigurnosnim agencijama, provodi u toj zemlji, ali i inozemstvu.

Uz optužnicu Sudu BiH proslijeđen je i prijedlog da se Ahmetspahiću produži protvor u kojemu se nalazi od uhićenja prije tri mjeseca.

Ahmetspahić je ranije bio pripadnik zajednice radikalnih islamista-selefija, čije je sjedište bilo u Gornjoj Maoči kod Brčkog.

Istraga ga je povezivala i s napadom na veleposlanstvo SAD u Sarajevu, kojega je 2011. godine počinio Mevlid Jašarević, koji je zbog toga osuđen na petnaest godina zatvora, no Ahmetspahić je oslobođen optužbi da mu je u tome pomagao, a on je to iskoristio kako bi se naknadno pridružio teroristima u Siriji i Iraku.

Ahmetspahić je nakon uhićenja u studenome 2018. godine tvrdio kako se u BiH vratio dragovoljno, a njegov odvjetnik na tome je temeljio zahtjev da mu se ne određuje pritvor nego da mu se eventualno izreknu mjere ograničenja kretanja.

Tužiteljstvo BiH je pak inzistiralo na pritvoru, uz konstataciju kako je nejasno zbog čega je Ahmetspahić zapravo došao u BiH te da on i dalje predstavlja sigurnosnu prijetnju, što je sud i uvažio.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari