Pratite nas

BiH

Orca i Hidrogradnja nove su zgrade institucija BiH

Objavljeno

na

Orca mostarMOSTAR– Vijeće ministara kupuje dio mostarske Orce koja će poslužiti kao zgrada za smještaj dijela državnih institucija koje su do sada podstanari na različitim lokacijama, a odluka o kupnji dijelova objekta na adresi SPO-a Orca, jedna je od pet kojima Vijeća ministara želi sustavno riješiti problema smještaja brojnih institucija. Naime, pored Mostara, Vijeće ministara je potvrdilo kako kupuje objekte u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu za što je ukupno osigurano 20 milijuna maraka, a sama odluka o kupnji dio je prijedloga Povjerenstva za kupnju/nabavu objekata koje je u lipnju raspisalo javni poziv za prikupljanje ponuda. Iz Glavnog tajništva Vijeća ministara dobili smo svih pet odluka iz kojih su vidljivi lokacija, površina, cijena, kao i vlasništvo objekata koji će ubuduće služiti za državnu administraciju.

Mostar i Sarajevo

Zanimljivost svih navedenih pojedinačnih odluka ogleda se u činjenici kako je Vijeće ministara zadužilo Službu za zajedničke poslove da prilikom zaključenja ugovora uvrsti klauzulu po kojoj će biti moguće plaćanje cijene nekretnina nakon što Pravobraniteljstvo BiH potvrdi da je moguće izvršiti uknjižbu objekata u vlasništvo institucija BiH bez hipotekarnih opterećenja.
Kada je u pitanju Mostar, u odluci stoji kako se odobrava kupnja objekta za potrebe smještaja institucija BiH u Mostaru, na adresi SPO-a Orca – Kneza Višeslava bb, upisan kod Općinskog suda u Mostaru, površine 1598,48 m2, vlasništvo “M Rozić” d.o.o. Mostar, po ponuđenoj cijeni u iznosu od 5,610.664,80 maraka s uključenim iznosom pripadajućeg poreza. Za ovu namjenu osigurano je ukupno 6 milijuna maraka. Vijeće ministara pored Mostara za smještaj državnih institucija kupilo je i novi objekt u Sarajevu – riječ je o zgradi i dvorištu u vlasništvu tvrtke Hidrogradnja d.d. površine
3170,44 m2 na adresi Hamdije Kreševljakovića 19 po ukupnoj cijeni od 8,997.708,72 marke bez poreza za što su osigurana sredstva od 9 milijuna maraka.

Tuzla i Banja Luka

I Banja Luka dobiva novu zgradu državnih institucija, a prema odluci Vijeća ministara, radi se o poslovnom objektu neto površine 722,94 m2 u vlasništvu GP Krajina a.d. Banja Luka na adresi Jovana Surutke 13 čija cijena iznosi 2,994.272,89 maraka s uključenim iznosom pripadajućeg poreza. Građevinsko poduzeće Krajina do 2002. godine je egzistiralo kao državno poduzeće kada je izvršena potpuna privatizacija, a transformirano je u dioničko društvo. Danas ima osigurane poslove za više idućih godina, a bavi se visokogradnjom i niskogradnjom. Nova zgrada institucija BiH u Tuzli bit će objekt koji je bio u vlasništvu poduzeća Tehnograd d.o.o.Tuzla, neto površine 350,30 m2 na adresi Maršala Tita 36, a za čiju je kupnju Vijeće ministara izdvojilo 910.780 maraka s uključenim pri padajućeg poreza. Prema podacima s web stranice, kompanija Tehnograd počela je s radom 1985. godine kao posebna radna organizacija u okviru SOUR Tehnograda Tuzla. Prema podacima, u proteklom razdoblju izgradila je cijeli niz značajnih industrijskih, stambenih i infrastrukturnih objekata. U okviru izgradnje objekata za tržište u posljednjih 5 godina izgrađeno je cca. 45.000 m2 stambenog i poslovnog prostora. Prosječna godišnja vrijednost izvedenih radova iznosi cca 15 milijuna maraka.

Dugoročne uštede

Kada je pak riječ o Istočnom Sarajevu, institucije će biti smještene u objektu površine 407,09 metara četvornih u Dabrobosanskoj ulici 26 – 28, vlasništvo Teakoma d.o.o. Prnjavor. Ponuđena cijena iznosi 997.370,50 maraka s uključenim iznosom pripadajućeg poreza.
Inače, razlozi za pokretanje procedure kupnje su dugoročne uštede u trošenju javnog novca budući da  je samo prošle godine na zakup prostorija potrošeno čak 9 milijuna maraka. Za kupnju, pak, novih zgrada izdvojit će se ukupno 20 milijuna maraka, odlučeno je još ranije u vrijeme kada se odobrio plan višegodišnjih kapitalnih ulaganja kojim se rješava problem prioriteta smještaja institucija.

Uvjeti i kriteriji

Neki od uvjeta javnog poziva su bili i ti da objekti moraju posjedovati uporabnu dozvolu, imovinskopravni odnosi moraju biti u potpunosti riješeni te ne smiju biti hipotekarno opterećeni ili u slučaju eventualnih tereta na objektu potrebno je osigurati suglasnost banke za prodaju nekretnine. Kriteriji su uključivali i stupanj opremljenosti objekata kao i udaljenost od središta grada.

Mostar
Odobrava se kupnja objekta za potrebe smještaja institucija na adresi SPO Orca – Kneza Višeslava bb, površine 1598,48 m2, vlasništvo “M Rozić” d.o.o. Mostar, po ponuđenoj cijeni u iznosu od 5,610.664,80 maraka

Sarajevo
Riječ je o zgradi i dvorištu u vlasništvu tvrtke Hidrogradnja d.d. površine
3170,44 m2 na adresi Hamdije Kreševljakovića 19 po ukupnoj cijeni od 8,997.708,72 marke bez poreza, za što su osigurana sredstva od 9 milijuna maraka

Banja Luka
Radi se o poslovnom objektu neto površine 722,94 m2 u vlasništvu GP Krajina a.d. Banja Luka na adresi Jovana Surutke 13 čija cijena iznosi 2,994.272,89 maraka s uključenim iznosom pripadajućeg poreza

Tuzla
Nova zgrada institucija BiH u Tuzli bit će objekt koji je bio u vlasništvu poduzeća Tehnograd d.o.o.Tuzla, neto površine 350.30 m2 na adresi Maršala Tita 36, a za čiju je kupnju Vijeće ministara izdvojilo 910.780 maraka

Istočno Sarajevo
Kada je pak riječ o Istočnom Sarajevu, institucije će biti smještene u objektu površine 407,09 metara četvornih u Dabrobosanskoj ulici 26 – 28, vlasništvo Teakoma d.o.o. Prnjavor. Ponuđena cijena iznosi 997.370,50 maraka

Dnevni list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatske općine u BiH oblijepljene plakatima s prekriženim fotografijama Komšića

Objavljeno

na

Objavio

Foto: bljesak.info

U više gradova s hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini u utorak su postavljeni plakati s prekriženim likom Željka Komšića, kojega se uspoređuje s prijeratnim čelnikom jugoslavenske pokrajine Kosova Sejdom Bajramovićem, koji je izabran po volji Beograda, čime se aludira na činjenicu da su Bošnjaci većinski izabrali Komšića za hrvatskog člana državnog vrha.

“Sejdo Komšić – persona non grata” natpis je koji stoji uz prekrižen lik Željka Komšića, koji je prisegnuo u utorak za člana državnog vrha zajedno s bošnjačkim i srpskim kolegom Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom. Takvi plakati postavljeni su u Mostaru, Širokom Brijegu, Kiseljaku, Žepču, Vitezu, Novom Travniku.

Ova aktivistička akcija, koja je pokrenuta s masovnim prosvjedom zbog Komšićeva imenovanja u središtu Mostara nedugo nakon izbora, nastavila se u općinama i županijama koje su Komšića ranije proglasile nepoželjnom osobom.

U BiH se često uspoređuje izbor Željka Komšića s izborom kosovskog čelnika Sejde Bajramovića koji je bio po volji političkog Beograda krajem 80-ih, a čemu su se protivili tamošnji Albanci.

Ranije je pet većinskih hrvatskih županija te više od 25 načelnika i predsjednika općinskih vijeća javno proglasilo Komšića personom non grata.

Zbog njegova izbora koji je rezultat odredbi izbornoga zakona prijeti politička i ustavna kriza u zemlji. Na izborima je Komšić glasovima Bošnjaka pobijedio Dragana Čovića za kojega je, po tvrdnjama iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, glasovalo 80 posto Hrvata.

Na Komšićev izbor reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković na zasjedanju Europskog vijeća, koji je istaknuo da je to suprotno političkoj volji tamošnjih Hrvata, nije dobro za BiH i njezin europski put.

U ponedjeljak je na razini ministara vanjskih poslova EU održana raspravaposvećena problemu Bosne i Hercegovine.

(Hina)

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lars-Gunnar Wigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Wigemark za bržu uspostavu vlasti u BiH, međunarodna zajednica neće intervenirati

Šef delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark pozvao je u utorak na što bržu uspostavu vlasti u toj zemlji na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu, uključući tu domove naroda Federacije BiH odnosno cijele države, istaknuvši kako je nedvojbeno da Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ima i ovlasti i mandat okončati taj proces te da se međunarodna zajednica neće u to miješati.

“Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice”, kazao je Wigemark u intervjuu za lokalne medije prekinuvši tako nagađanja da bi Ured visokog predstavnika (OHR) mogao intervenirati i svojom odlukom razriješiti prijepore o tome treba li zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH birati po popisu iz 1991. ili 2013. godine i hoće li iz svake županije unutar entiteta biti biran barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Wigemark je kazao kako je svima postalo jasno da ovo pitanje treba riješiti izborno povjerenstvo, kada već političke stranke nisu uspjele usuglasiti rješenje kojim bi u Parlamentu BiH izmijenile izborni zakon sukladno pravorijeku Ustavnog suda BiH u “slučaju Ljubić”.

Zbog sve izglednije varijante po kojoj bi SIP odluku o broju mandata koji pripadaju svakoj županiji mogao donijeti na temelju popisa iz 2013. godine, to se tijelo našlo na meti oštrih kritika političkih stranaka koje okupljaju pretežito Bošnjake, a neke od njih zatražile su arbitrarnu intervenciju OHR-a.

Pozivaju se pritom na odredbe Ustava Federacije BiH koje govore o obvezi da se tijela vlasti u tom entitetu popunjavaju sukladno kriterijima koji proistječu iz popisa provedenog 1991. godine sve dok se službeno ne proglasi okončanje procesa povratka izbjeglih i prognanih prijeratnim domovima, što pak može učiniti samo OHR ili državni parlament.

Komentirajući te prijepore Wigemark se zadržao na konstataciji kako SIP mora djelovati “unutar postojećeg ustavnog i pravnog okvira”, a sve one koji ne bi bili zadovoljni odlukom tog tijela, koja se očekuje ovog tjedna, uputio je da svoje prigovore upute nadležnim sudovima koji će dati pravorijek, a takve odluke valja bezuvjetno provesti.

Švedski je diplomat ipak potvrdio kako u EU vlada mišljenje da je izborno zakonodavstvo u BiH zrelo za temeljitu rekonstrukciju, što će neizbježno postati neizostavni dio njezinih napora da se približi članstvu u EU.

“Bez snažnog izbornog okvira i povjerenja u ishod izbora narušava se sama bit demokracije i BiH ne može ispuniti uvjete za članstvo u EU”, kazao je Wigemark, istodobno uputivši kritiku političarima u BiH zbog sporosti u rješavanju i najbanalnijih zadaća poput odgovaranja na pitanja iz upitnika Europske komisije.

Na odgovore na paket od oko 300 dodatnih pitanja, poslanih u Sarajevo u lipnju, u Bruxellesu još uvijek čekaju, a pritom ne vide da se u BiH nešto posebno radi na provedbi reformi, podsjetio je švedski diplomat.

“Ovime se šalje i zabrinjavajući signal o stupnju angažiranosti vlasti u BiH u ovom procesu”, upozorio je Wigemark dodajući kako previše političara u BiH misli da proces europskih integracija nije njihov posao, odnosno kako se time treba baviti “netko drugi”.

(Hina)

 

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

 

 

Bošnjaci su odlučili u suštini poniziti Hrvate i u tom poduhvatu nisu prezali ni od čega

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari