Pratite nas

Iz Svijeta

Osam godina ubijanja i razaranja, a Assad je, iako su ga rušili, jači no ikad

Objavljeno

na

Assad mora otići! Neće biti mira dok je Assad na tronu Sirije!”, redale su se izjave svjetskih čelnika – Baracka Obame, Françoisa Hollandea, Davida Camerona, Hillary Clinton…

Svi ti čelnici SAD-a, Francuske, Velike Britanije… otišli su s političke scene, a sirijski predsjednik Bashar al-Assad svih se osam godina krvavog rata u Siriji, boreći se formalno protiv 163 zemlje, uspio održati.

Ne samo da je opstao na vlasti, nego je iz tog krvavog rata koji je razorio zemlju i odnio stotine tisuća života izišao kao pobjednik. Iz sirijskog će sukoba kao relativno najmoćnija strana izići baš Assad zbog čijeg je rušenja rat i počeo.

Danas više nitko ne postavlja pitanje legitimiteta Bashara al-Assada već se na razne načine pokušavaju kao njegov partner vratiti u Siriju, izuzetno geopolitički i strateški važnu zemlju.

Turska u naletu

Da je Assad pobjednik rata, dokazuje i posjet predsjednika Sudana Omara al-Bashira Damasku kao i ponovno otvaranje veleposlanstva Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina u Damasku, zemalja koje su uz Saudijsku Arabiju i Katar najviše dale za naoružanje i financiranje džihadističkih skupina u Siriji, ali i najava odmrzavanja članstva Sirije u Arapskoj ligi.

Poput UAE i Bahreina, i ostale zemlje Zaljeva najavile su ponovno otvaranje svojih veleposlanstva u Damasku, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Ono što zvuči licemjerno, drsko i bezobrazno, iste te zemlje donedavno su trošile na stotine milijardi dolara da sruše Assada i razore Siriju.

Među zemljama koje bi uskoro trebale ponovno otvoriti veleposlanstva u Damasku je i Saudijska Arabija koja je bila jedan od financijera CIA-ina programa koji je 2013. godine pokrenuo bivši američki predsjednik Obama s ciljem rušenja Bashara al-Assada i naoružavanja gotovo svih njegovih oponenata i protivnika.

Gotovo sve to naoružanje koje je Saudijska Arabija kupovala u svijetu završilo je u rukama terorističkih organizacija i džihadističkih skupina koje su se borile protiv Assada.

Saudijska Arabija oružje je kupovala gdje je stigla, čak i u Srbiji i BiH, ali i u Hrvatskoj.

Prema istraživanju BIRN-a, mreže istraživačkih novinara s Balkana, te na temelju javno dostupnih podataka, Hrvatska je od 2012. do 2016. izvezla u Saudijsku Arabiju oružja i streljiva za 126 milijuna eura, a u Jordan za 44 milijuna eura, i sve to završilo je u rukama terorističke organizacije Islamske države.

Analitičari su uvjereni da je potvrda poraza američke i zapadne politike prema Siriji te Assadove pobjede i odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da povuče američke trupe iz te zemlje jer mu zbog dominacije Rusije i Irana ništa drugo i nije preostalo.

Tim je potezom ujedno Trump sirijskim Kurdima, dojučerašnjim najvećim saveznicima SAD-a u Siriji, zabio nož u leđa i ostavio ih na sjeveru zemlje na milost i nemilost turskom predsjedniku Erdoğanu, i to baš u trenutku kada Turska gomila trupe na granici i priprema islamističke milicije zapadno od područja grada Manbija za skorašnju ofenzivu.

Sirijskim Kurdima, koji su se bili okrenuli protiv Assadova režima i dobili potporu i naoružanje od SAD-a i Zapada, nije preostalo ništa drugo osim da službeno pozovu sirijske vladine snage da ih zaštite od turske invazije i mogućega genocida.

Assad je odmah prihvatio poziv i poslao sirijsku vojsku, predvođenu elitnim jedinicama republikanske garde, te jedinice Tigrova u grad Manbij na sjeveru zemlje, na zapadnoj obali rijeke Eufrat, i time preduhitrio prije najavljivani turski vojni ulazak u taj grad koji je u rukama kurdskih postrojba Jedinica narodne zaštite (YPG), koje su ga 2015. oslobodile od terorističke organizacije Islamske države.

Glavni stožer sirijske vojske priopćio je da je sirijska vojska ušla u grad Manbij i nad njim nakon osam godina podigla stijeg Sirijske Arapske Republike.

Naime, kurdske snage koje su do Trumpove odluke o povlačenju američkih vojnika s tog područja bile protiv bilo kakve integracije njihova teritorija i vojske u ustavni i pravni poredak Republike Sirije bile su prisiljene promijeniti stav i strategiju te su postigle dogovor s vladom u Damasku prema kojem će sirijska vojska izići na državnu granicu, a snage YPG-a i lokalna samouprava i dalje postojati, a njihov će se status rješavati u budućnosti.

Generalno zapovjedništvo YPG-a istaknulo je da oni pripadaju Siriji kao teritorij, narod i po pitanju granica, stoga YPG poziva oružane snage sirijske države da obave svoju dužnost te zaštite granicu i grad Manbij od prijetnji Turske.

Nevjerojatno je da će jedini zaštitnik Kurda sada biti sirijska vojska na čelu s Basharom al-Assadom koji je za politiku na Zapadu najveći zločinac u Siriji, a licemjerni Zapad koji je Kurdima obećao sve, od neovisnosti do autonomne pokrajine, gurajući ih u prve redove borbe protiv terorističke organizacije Islamske države, što je Kurde stajalo tisuće života, okrenuo im je leđa preko noći.

Kurdi koji su najzaslužniji za poraz ISIL-a i slom Islamske države postali su najveće žrtve rata uvezenog u Siriju. Ono što je evidentno, prema mišljenju vojnih analitičara i stručnjaka, rat u Siriji nije bio klasični građanski rat već rat s predznakom svjetskog rata.

Naime, na teritoriju Sirije vodio se otvoreni rat između Irana i Izraela dok je Turska pokrenula ofenzivu protiv sirijskih Kurda.

Svaki taj sukob mogao je prerasti u rat s dalekosežnim posljedicama u koje bi se uključile i velike i regionalne sile – SAD, Rusija, Iran, Saudijska Arabija i Turska. Svi problemi koji tinjaju otprije, kurdsko-turske i rusko-američke tenzije kao i iransko-saudijske te iransko-sirijsko-izraelske tenzije, odjednom su isplivali na površinu.

Siriju su zapravo htjeli pretvoriti u novi Irak, Jemen ili Afganistan, jer u svim tim zemljama umiješale su se vanjske sile i dovele do situacije da je jedino rješenje podjela zemlje.

Međutim, Bashar al-Assad, sa saveznicima Iranom i Rusijom, nakon osam godina rata uspio je osujetiti takav plan i danas je pod njegovom kontrolom više od 93% sirijskog teritorija.

Spas iz Irana

Sirija je izuzetno geopolitički i strateški važna zemlja, ne samo zbog energetskog bogatstva – plina, nafte i velike količine vode – već i zbog samog geografskog položaja jer graniči s Turskom, Izraelom, Libanonom, Irakom i Jordanom.

Svi putovi dominacije velikih sila idu upravo preko Sirije. Zbog toga su se u unutarnji konflikt Sirije ubrzo uvukle i druge zemlje.

Iran je odmah ušao u rat 2011. godine kako bi pomogao sirijskom predsjedniku Assadu i u Siriju je uz iranske vojne stručnjake i pripadnike iranske revolucionarne garde poslao i libanonski Hezbollah što je potvrdio jedan od najbližih suradnika vrhovnog vođe Irana ajatolaha Ali Hameneija – Ali Agha Mohammadi.

Naime, Mohammadi je otkrio da su Iranci spasili Siriju i Assadov režim tvrdivši kako je Assad početkom rata htio napustiti Siriju i otići s obzirom na to da je tada sirijska opozicija bila nadomak njegove palače te je opkolila Damask. Iranci su tada uvjerili Assada da će riješiti nastalu situaciju.

U Siriju su poslali Qasema Sulejmanija, zapovjednika brigade Al Quds u iranskoj revolucionarnoj gardi, i brigadira Huseina Hamadanija, koji su složili vojnu strategiju i spasili Assada i Siriju. Sirija je izuzetno strateški važna za Iran jer je dio šijitske osovine koja se proteže od Irana preko Iraka i Sirije do Libanona.

Također, gotovo sve naoružanje za libanonski Hezbollah iz Irana je išlo preko Sirije. Zbog ulaska Irana u Siriju, Saudijska Arabija i Turska te Katar, koji su od početka rata u Siriji financirali i naoružavali sirijsku opoziciju, zbog straha od dominacije i prevlasti Irana u regiji, potajno i javno počeli su slati naoružanje i borce iz cijelog svijeta koji su se pridružili terorističkim islamističkim skupinama, kao što su ISIL i Al-Qai’da, u Siriji.

Putinove igre moći

Godine 2015. u rat se uključuje i Rusija kao saveznik Bashara al-Assada. Putinov glavni cilj u Siriji bila je stabilizacija i podrška Assadovu režimu, kao i povratak teritorija koji su kontrolirali pobunjenici i ISIL pod kontrolu vlade.

Putinov strateški cilj je da uspostavi Rusiju kao ključnog igrača moći na Bliskom istoku, s obzirom na to da mu je jasno kako će onaj tko će kontrolirati Siriju kontrolirati i cijelu regiju.

Također, Rusija u Siriji, u lukama Tartusu i Latakiji, ima jedinu vojnu bazu izvan Rusije, koja opstaje s Assadom na vlasti.

Za SAD, pak, koji je predvodio koaliciju protiv terorističke organizacije Islamske države te financirao neke umjerene pobunjeničke grupacije kao što je Slobodna sirijska vojska, zbog gubitka moći i utjecaja u Iraku s jedne strane, te zbog zaštite Izraela s druge strane, dominacija na Bliskom istoku bila bi velik korak.

Unatoč odluci o povlačenju američkih vojnika, Donald Trump jako je zabrinut zbog velikog utjecaja Irana na Bliskom istoku, u Iraku, Siriji i Libanonu, što čini veliku prijetnju opstanku izraelske države s obzirom na to da je Iranu cilj njezino uništenje.

Mnogi analitičari slažu se da je svijet pokrenuo rat protiv Bashara al-Assada isključivo zbog Izraela s obzirom na to da šijitska osovina ili polumjesec koji se proteže od Teherana preko Bagdada do Libanona, ide preko Damaska i gotovo sve naoružanje i logistička potpora Hezbollahu ide preko Sirije.

Osim Kurda, gubitnik rata u Siriji zasigurno je Izrael koji se nadao da će rušenje sirijskog predsjednika Assada slomiti kičmu Irana i neutralizirati njegova najopasnijeg neprijatelja – Hezbollah.

Nove prijetnje

Izrael je zato jako zabrinulo uključenje Hezbollaha u rat u Siriji jer, osim što je Hezbollah jak na jugu Libanona duž granice s Izraelom, svoje snage premjestio je duž izraelske granice sa sirijskog teritorija što je prisililo Izrael da u nekoliko navrata bombardira Siriju, a cilj su bila skladišta naoružanja ili likvidacija visokih dužnosnika Hezbollaha.

Da se Izrael našao u nezavidnoj situaciji, potvrdio je i šef izraelske vojne tajne službe Herzl Halevi kazavši da je situacija vrlo opasna i teška za Izrael koji se našao geostrateški u velikoj opasnosti: sada može biti napadnut ne samo s libanonskog juga nego i sa sirijske zapadne granice, a na taj bi se način crta bojišnice udvostručila.

Izrael najviše zabrinjava to što u jednom napadu može naići na protivnika koji je „stotinu puta jači nego u prethodnim sukobima”. Glavni tajnik Hezbollaha Nasrallah između ostalog zaprijetio je da bi Hezbollah mogao napasti izraelski atomski reaktor kod Dimone. Prije toga je kao mogući cilj navedeno skladište amonijaka kod Haife.

Eksplozija tog skladišta imala bi dalekosežne posljedice za grad i njegovo stanovništvo te bi mogla odnijeti na desetke tisuća života, što je u Izraelu izazvalo raspravu o premještanju skladišta u sigurnije područje.

Kako Izrael strahuje od Hezbollaha, tako i Turska strahuje od Kurda i stvaranja kurdskog kompaktnog teritorija, zbog čega je u dvije vojne operacije “Štit Eufrata“ i “Maslinova grana“ zauzela šire područje koje su na sjeveru i sjeverozapadu Sirije pod kontrolom imale kurdske snage YPG-a.

Iako rat u Siriji još nije službeno završen, zna se da je Bashar al-Assad pobjednik. Velike europske i američke korporacije na razne načine pokušavaju ući u Siriju kako bi sudjelovale u programu obnove zemlje čija se vrijednost procjenjuje na oko 980 milijardi dolara.

Zapad je ponovno pokazao svoje licemjerje – Assad, koji je za politiku na Zapadu donedavno bio najveći zločinac u Siriji, više im neće biti neprijatelj ako im donese novac, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

 

Kurdi: Zapad nas je izdao, sada nas spasiti može jedino Bashar Al-Assad

 

 

 

Ivica Šola: Inšalah, Europo, inšalah

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin u Srbiji: Podržat ćemo uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine o Kosovu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Moskva dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana Srbije zbog rješavanja kosovskog pitanja i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali utemeljeno na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, poručio je u četvrtak u Beogradu ruski predsjednik Vladimir Putin, a njegov domaćin srbijanski šef države Aleksandar Vučić naglasio je da bez Rusije neće biti rješenja za Kosovo i istaknuo kako će se prije postizanja bilo kakvog dogovora posavjetovati s ruskim predsjednikom.

Vučić je na tiskovnoj konferenciji poslije razgovora s Putinom i plenarnog susreta izaslanstava dviju država rekao kako ne može biti optimist, a drži da postizanje rješenja “nije blizu”, te da ga “nije realno očekivati u nekom skorijem roku”.

“Mi sve vrijeme pričamo o rješenju, ali ja sam realističan i ne mogu biti optimističan i govoriti o rješenju. U ovom trenutku ga ne vidim”, rekao je Vučić.

Srbija je spremna za razgovore i kompromise s Albancima, rekao je Vučić Putinu, ali i naglasio da “neće pristati na poniženje”.

“To sam rekao Putinu, nikome nećemo dopustiti da ponizi Srbiju”, istaknuo je Vučić i zahvalio na potpori Rusije na očuvanju integriteta i neovisnosti Srbije.

Vučić je Putina obavijestio i o taksama koje su Albanci uveli protiv Srbije, te o osnivanju vojske Kosova, a novinarima je prenio dojam da je Srbija “i u tom pogledu dobila značajnu podršku” ruskog predsjednika.

Predsjednik Rusije naglasio je da Moskva “dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana” u vezi s Kosovom, ocijenivši kako koraci koje je nedavno poduzela Priština mogu dovesti do destabilizacije Balkana.

Putin je naglasio da Rusija o Kosovu ima jasno stajalište i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali tako da se temelji na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Rusija je zainteresirana za stabilnu i sigurnu situaciju na Balkanu, ali su “kosovske vlasti poduzele neke provokativne akcije koje su dodatno pogoršale situaciju”, rekao je Putin.

On je kao primjer naveo odluku Prištine o formiranju kosovske vojske, što je ocijenio kršenjem Rezolucije 1244 koja “ne dopušta postojanje bilo kakvih oružanih postrojbi na Kosovu izuzev kontingenta UN-a”.

“Dijelimo zabrinutost Srbije, jer znamo da takvi potezi vode ka nestabilnosti na Balkanu. Naša potpora će se nastaviti”, poručio je Putin.

On je ocijenio da je u dijalogu Beograda i Prištine “EU posrednik, ali malo toga postiže”.

Ruski predsjednik je to ilustrirao ocjenom da se ne provodi ono što je dogovoreno, ukazavši da albanska strana nije ispunila obvezu o formiranju Zajednice srpskih općina, što je njezina obveza iz briselskog sporazuma.

Putin je poručio da odnosi Srbije i Rusije “nisu od jučer i od danas”, već traju stoljećima i imaju “duboke i čvrste korijene”, a dva naroda vezuje “duhovna bliskost”.

On je rekao da je s Vučićem danas “po tom partnerskom i prijateljskom ključu” razmotrio sve aspekte bilateralne suradnje i međunarodna pitanja.

“Između naše dvije zemlje postoji strateška suradnja, tradicionalna za naše zemlje i za naše narode”, rekao je Putin i ukazao je da su među vodećim temama bili trgovinski odnosi i investicije, naglasivši kako je robna razmjena dosegnula dvije milijarde dolara.

Putin je najavio daljnji razvoj suradnje u energetskom sektoru i na unaprijeđenju mreže plinske infrastrukture.

“Svim tim se jača energetska sigurnost Srbije i čitavog Balkana”, naglasio je Putin i poručio da je Rusija spremna u razvoj infrastrukture u Srbiji, među ostalim i u nastavak plinovoda “Turski tok” preko teritorija Srbije, uložiti “neophodne resurse” u iznosu od oko 1,4 milijarde dolara.

Putin je rekao da Rusija “priprema taj posao”, ali da on ne ovisi samo o njoj.

“Na kraju krajeva – sve će ovisiti o drugim zemljama, među ostalim i o zemljama EU-a”, izjavio je Putin na tiskovnoj konferenciji u Beogradu poslije razgovora s predsjednikom Srbije.

Uoči bilateralnih razgovora Putin je Vučiću uručio visoko rusko državno odličje. “Iskreno mi je drago da mogu odlikovati predsjednika Srbije ordenom Aleksandra Nevskog, povijesne ličnosti koja se visoko poštuje u našoj zemlji”, rekao je Putin uručujući odličje Vučiću “za veliki osobni doprinos razvoju suradnje s Ruskom Federacijom”.

“Znamo vas kao istinskog pristalicu najtješnjih odnosa Srbije i Rusije koji napreduju zahvaljujući i vašem angažiranju. Visoko cijenimo vaša principijelna stajališta i želim vam dobro zdravlje i nove uspjehe na državnoj funkciji”, rekao je ruski predsjednik.

Zahvaljujući na odličju, Vučić je na ruskom jeziku poručio da to priznanje “znači veliku čast, ali i odgovornost u budućem radu na širenju suradnje između Rusije i Srbije”.

Vučić je rekao i da Srbija neće zaboraviti Putinu veto koji je Rusija uložila u UN-u na pokušaj Velike Britanije da rezolucijom “Srbe proglasi genocidnim narodom”. Putin je tada “štitio istinu i pravdu i zato imamo i veliku odgovornost za sve što ćemo ubuduće raditi”, rekao je Vučić.

Tijekom posjeta ruskog šefa države potpisan je 21 bilateralni sporazum, memorandum i ugovor te prateći dokumenti o daljoj suradnji.

Vučić i Putin večeras su, zajedno s patrijarhom srpskim Irinejom, u Hramu Svetog Save u Beogradu postavili kockice u boji državnih zastava u mozaik koji u toj crkvi, najvećoj pravoslavnoj bogomolji na Balkanu, rade ruski umjetnici.

Putina su na platou ispred crkve dočekale i pozdravile tisuće ljudi pristiglih iz cijele Srbije čiji su dolazak organizirale “patriotske nevladine udruge” i Srpska napredna stranka putem svojih općinskih odbora.

Mediji su javili da je Putina dočekalo između 100.000 i 120.000 ljudi, a dužnosnik prometne policije izjavio je za RTS da je u Beograd iz unutrašnjosti stiglo oko 1.200 autobusa.

Posjetom Hramu Svetog Save završen je službeni jednodnevni posjet ruskog šefa države Srbiji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin danas u posjetu Srbiji, čuva ga 5.000 srpskih i 300 ruskih policajaca

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin dolazi u četvrtak u službeni posjet Srbiji gdje bi ga, kako je najavljeno, trebalo dočekati oko 70.000 ljudi iz cijele zemlje čiji će dolazak u prijestolnicu organizirati proruski „nevladin sektor i patriotske organizacije“, dok je vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) angažirala lokalne odbore diljem Srbije oko dolaska svojih članova i pristaša u Beograd.

Uz sigurnosne mjere na najvišoj razini, o Putinovoj sigurnosti će, kako je najavljeno, brinuti više od 5.000 srbijanskih policajaca i pripadnika tajnih službi te oko 300 do 350 ruskih pripadnika sigurnosti koji su, kako tvrde srbijanski mediji, ranije ovog tjedna već doputovali u Beograd.

Putina će u zračnoj luci Nikola Tesla dočekati domaćin, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, a svečani doček ruskom šefu države bit će priređen ispred Palače Srbija, u kojoj potom slijede razgovori Vučić-Putin, ministarski sastanci u širem formatu te susreti državnih izaslanstava.

U fokusu dvojice predsjednika bit će, među bilateralnim temama, i aktualna situacija u regiji, prije svega pitanje Kosova, čiju neovisnost Rusija ne priznaje i pruža potporu Srbiji u UN-u i međunarodnim organizacijama i institucijama.

Najavljeno je da će dvije zemlje potpisati dvadesetak sporazuma, memoranduma i protokola o suradnji, od gospodarstva i infrastrukture do znanosti i kulture.

Zbog Putinova posjeta Beograd će danas imati poseban režim prometa, brojne ulice bit će zatvorene, pojedine od njih još od srijede u 22 sata do večeras u 20 sati, a u svim gradskim školama je najavljena skraćena nastava.

Putinu u čast fontana na beogradskom Trgu Slavija, pored koje će proći na putu do Hrama Svetog Save, gdje ga očekuje mnoštvo građana iz cijele Srbije, bit će u bojama ruske i srpske nacionalne zastave – bijeloj, plavoj i crvenoj.

Skup građana iz cijele Srbije i Beograda, koji će ispred najvećeg pravoslavnog hrama na Balkanu pozdraviti ruskog šefa države, započet će u središtu srbijanske prijestolnice u ranim poslijepodnevnim satima, a Putinov dolazak pred Hram Svetog Save očekuje se nešto iza 18 sati.

Šef srpske države Aleksandar Vučić darovat će ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tromjesečno mladunče šarplaninca, autohtone pasmine sa Šar planine na Kosovu, tromjesečnog mužjaka čiji pedigre vodi sedam generacija unatrag.

“Riječ je o našoj najstarijoj autohtonoj pasmini, a zna se da predsjednik Putin upravo takve rase voli”, najavili su beogradski elektronički mediji, navodeći da će Vučić pokloniti Putinu i vrijednu pravoslavnu ikonu.
Putinov posjet pratit će oko 600 akreditiranih domaćih i inozemnih novinara, snimatelja i fotoreportera, a u izvješću iz Beograda agencija Associated Press napominje da Putin dolazi u svoj četvrti posjet Srbiji od 2001. godine.

Američka agencija je, prenoseći izvatke iz Putinova intervjua beogradskom tisku u srijedu uoči posjeta, istaknula njegovu ocjenu da “politika SAD i nekih zapadnih zemalja, koja ima za cilj da pojača njihovu dominaciju u regiji, predstavlja ozbiljan destabilizirajući faktor”.

Uoči Putinova posjeta u Beograd je u srijedu navečer već doputovao ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, kojeg je u zračnoj luci Nikola Tesla dočekao njegov srbijanski kolega Ivica Dačić.

S Putinom u četvrtak stižu i ministri trgovine i rada Denis Manturov i Maksim Topilin, ministar za digitalni razvoj, veze i masovne komunikacije Konstantin Noskov te glavni direktor “Rosatoma” Aleksej Lihačov, objavio je ruski portal “Sputnjik” i najavio da će posjet ruskog predsjednika Beogradu pratiti “iz minute u minutu”, a izravni prijenos većine predviđenih sureta izravno će prenositi i Radio-televizija Srbije.

U svečanom dijelu posjeta, kako je najavljeno, ruski predsjednik predat će srbijanskom šefu države odličje Aleksandra Nevskog za doprinos suradnji dviju država, nakon čega bi se Putin i Vučić trebali obratiti medijima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari