Pratite nas

Intervju

U osam mjeseci sam napravio više dijaloga i konverzacije nego neki u nekoliko godina

Objavljeno

na

Tehnički ministar financija, Zdravkom Marićem i nositelj HDZ-ove liste u petoj izbornoj jedinici gostovao je u Dnevniku N1 televizije.

Branko Grčić rekao je da je smanjenje stope PDV-a koje ste najavili nerealno.

“Jedna od mojih prvih izjava bila je da nam za ovu godinu treba analiza i cjelovita reforma poreznog sustava. To sam rekao na samom početku mandata, a ne pripremajući se za izbore. Sve što je napravljeno proteklih dana s eminentnim hrvatskim stručnjacima i u suradnji s kolegama iz Porezne uprave je nešto što smatramo da je prijekopotrebno za hrvatsko gospodarstvo. Dakle, ne samo pojednostavljivanje poreznog sustava nego i njegovo rasterećivanje, poglavito u segmentima koji se tiču izravnog oporezivanja, prije svega dohotka i dobiti, a potom potrošnje i PDV-a.

Znači da je smanjenje PDV-a s 25 posto na 24 posto ipak moguće?

“Moguće je. Čujem kritike da nije moguće jer smo još u proceduri prekomjernog deficita. Baš suprotno, mislim da smo već ove godine pokazali vrlo jasno koje su nam namjere po pitanju procedure prekomjernog deficita. Ponovit ću, prvih šest mjeseci deficit državnog proračuna je za preko pet milijardi kuna niži nego prethodne godine. Stvorili smo uvjete čvrstom kontrolom rashodovne strane i efikasnom naplatom. Hrvatska je ocijenjena pozitivno po pitanju slijednosti, a preporuke EK-a za planirani deficit su na razini 2,6 posto, a bit će i puno niži od planiranog.”

Narodna koalicija obećala je spuštanje međustope s 13 posto na 5 posto za uslugu smještaja.

“Kod PDV-a morate voditi računa o jednom specifičnom segmentu i mi smo to vrlo jasno identificirali. Vi danas imate situaciju da ako podijelite sve hrvatske građane po dohotku, oni najniži plaćaju više nego inozemni gosti koji na svoju potrošnju i smještaj. Osobno smatram da je jača poruka i efekt smanjivanje opće stope PDV-a jer smo svi skupa potrošači.”

Vaš prethodnik, Boris Lalovac rekao je da je ovo bila godina predaha u kojoj je Hrvatska propustila priliku za refinanciranje. 

“Ne da nismo propustili priliku, nego smo napravili veliki iskorak. Neki kažu da sam prvi ministar koji se nije uspio zadužiti, a oni malo bulje upućeni da sam prvi koji je odbio prihvatiti previsoke uvjete zaduženja. Napravili smo dva izadnja na domaćem tržištu: izdavanje obveznica za šest milijardi kuna, a ovaj tjedan smo s hrvatskim financijskih sustavom refinancirali trezorski zapis. Izravno smo uštedjeli 250 milijun kuna na godišnjoj razini kroz samo dva instrumenta. Obranili smo rejting i možemo gledati puno pozitivnije u budućnost.”

Lalovac je također rekao da ste Vlada koja je srušila samu sebe i time izgubila povjerenje investitora.

“Upravo suprotno. Zadnjim transakcijama i činjenicom održanja kreditnog rejtinga potvrdili smo da unatoč političkoj nestabilnost gospodarski pokazatelji, prije svega pokazatelji javnih financija zapravo sugeriraju da rejting mora biti zadržan na istoj razini, a u dogledno vrijeme, siguran sam da hrvatski rejting zaslužuje biti u investicijskoj zoni.”

Kritiziraju Vas i oko konverzije kredita u švicarskim francima, da niste osam mjeseci razgovarali s EK-om i bankarima?

“U osam mjeseci sam napravio više dijaloga i konverzacije nego neki u nekoliko godina. Bila je tvorena i jasna komunikacija, ali morate znati da neke stvari, iz perspektive taktičkih razloga, ne orktivate odmah. Rekao sam svima uključenima u konverziju da je naš prvi interes interes poreznih odbeznika. Učinit ćemo sve da to bude naš postulat i da krajnji efekt bude da porezni obveznici ne plate tu štetu”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Predsjednica: ‘Ako se ponovno kandidiram, vjerujem da ću imati potporu HDZ-a’

Objavljeno

na

Objavio

Kolinda Grabar-Kitarović: Premijer i ja češće ćemo se sastajati

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u intervjuu za subotnje izdanje Jutarnjega lista kako vjeruje da će, ako se kandidira za još jedan petogodišnji mandat na Pantovčaku ponovno imati potporu HDZ-a, odnosno s premijerom Andrejom Plenkovićem smatra mnogo boljim nego što se prikazuje u javnosti te najavljuje češće sastanke kako bi se izbjegli nesporazumi.

Grabar-Kitarović je u razgovoru ponovila da u ovom trenutku o tome uopće ne razmišlja o kandidaturi za još jedan predsjednički mandat već je usredotočena na obnašanje sadašnjeg. “Do izbora je ostala godina i pol, a ovo nije izborna godina u bilo kojem smislu, i treba je maksimalno iskoristiti za reforme”, kazala je.

Na novinarsko pitanje kazala je i da nije razmišljala o tome da, ako se odluči kandidirati za novi mandat, to učini kao nezavisna kandidatkinja. „Nisam. Prvi mandat sam dobila kao kandidatkinja HDZ-a i ako se ponovno odlučim kandidirati, vjerujem da ću ponovno imati potporu stranke. U HDZ-u sam se učlanila u ranoj mladosti, stranku nisam napuštala u najtežim trenucima, nakon gubitka izbora 2000., niti 2011. godine. Da nije bilo potpore HDZ-a i tisuća vrijednih volontera, nikad ne bih bila izabrana za predsjednicu”.

Govoreći o odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem, navodi kako se ne moraju uvijek slagati, ali uvijek moraju raditi u interesu hrvatske države te smatra da to i čine.

“Rekla bih da su naši odnosi mnogo bolji nego što je to prikazano u javnosti. Nije problem u sadržaju naše komunikacije, jer mi komuniciramo vrlo dobro, problem je ponekad u nedostatku te komunikacije. Dogovorili smo se da ćemo se češće nalaziti i razgovarati kako ne bi dolazilo do nesporazuma”, ocijenila je hrvatska predsjednica nakon novinarske konstatacije kako je dojam da je u posljednje vrijeme odnos nje i premijera više hladan nego topao.

Na novinarsku opasku kako je bilo razmišljanja i o tome da želi postati predsjednicom HDZ-a te na pitanje ima li takve namjere, Grabar-Kitarović je odgovorila da ju trenutačno zanima dužnost koju obnaša te da je u potpunosti tome posvećena.

Moramo pogledati istini u oči

Analizirajući položaj Hrvatske, pet godina od kako smo ušli u EU, s obzirom na to da su nas, kako je istaknuto u pitanju, prestigle gotovo sve zemlje EU, u nekim segmentima i Rumunjska, a bliži se i Bugarska, predsjednica je ustvrdila da je “riječ o stanju u kojem smo se našli nakon godina i godina krivih politika”. „Rijetko je koja država još iza nas, a ako iz zemlje isele deseci tisuća ljudi ne možemo govoriti da nam je dobro. To naprosto nije istina, moramo pogledati istini u oči”, upozorila je.

Kao glavne razloge iseljavanja navodi preveliku tromost i birokratiziranost društva, nedovoljno vrednovanje znanja i sposobnosti, široko razvijenu kulturu takozvanog uhljebništva i nepotizma, nedovoljnu učinkovitost pravosuđa i opći otpor prema privatnoj inicijativi, poduzetništvu i investicijama.

“Pojednostavljeno rečeno u Hrvatskoj se uvijek traži stotinu razloga zašto je nešto nemoguće napraviti, a tek potom kako se nešto može napraviti. To nas doslovno uništava”, dodala je.

Upitana je li u vezi s iseljavanjem i sadašnja Vlada propustila obaviti svoj dio posla, odgovara: “Morate priznati da se u godinu i pol mandata ne može preokrenuti stanje koje se gomilalo godinama i desetljećima. To je prije svega kritika stanja u kojem smo se danas našli”.

Predsjednica smatra da moramo požuriti s pripremama za predsjedanje EU-om, a jedan od problema je i nedovršena zgrada veleposlanstva u Bruxellesu.

“S premijerom sam razgovarala o problemu zgrade i oboje smo konsternirani što ta zgrada, nakon toliko novca koji je utrošen na kupnju, još stoji nedovršena. Nije učinjeno gotovo ništa, a godina i pol dana još ostaje za pripreme, što je za predsjedanje EU-om jako malo. Smatram da smo dosta kasno počeli s pripremama, a usudila bih se reći da kasnimo i kod osposobljavanja tima za ovaj posao. Doista moramo požuriti”, ustvrdila je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: ‘Referendumom nas marginalci žele vratiti 50 godina unatrag’

Objavljeno

na

Objavio

Povod za intervju s premijerom Andrejem Plenkovićem pet je godina Hrvatske u EU. Ovaj tjedan Večernji list organizirao je i veliku konferenciju na kojoj se raspravljalo o dobrim i lošim stranama našeg članstva.

Intervju se poklopio s novom migrantskom krizom koja stoji pred EU. Na summitu koji su obilježili tvrdi zahtjevi dijela članica za obranom granica EU bio je i premijer Plenković.

Osim tema o EU razgovaralo se o cijelom nizu aktualnih pitanja, od odnosa s predsjednicom, reformi, situacije u HDZ-u, Agrokoru…

Komentirajući referendumsku inicijativu Narod odlučuje kojom se traže promjene, od izbornih pravila do prava zastupljenosti manjina, ocijenio je da referendum nije način za odlučivanje o izbornom sustavu neke zemlje te poručio da će se boriti protiv prisutnog trenda populizma. Drži da takve inicijative imaju za cilj oslabiti HDZ te spuštanjem izbornog praga steći politički legitimitet.

“Neodgovorni populizam s briljantnim idejama poput necijepljenja djece ili napuštanja Europske unije vratio bi hrvatsko društvo 50 godina unazad. HDZ koji vodim protiv tog trenda se odlučio boriti. Referendum nije način za odlučivanje izbornog sustava neke zemlje. Jasno je koje marginalne i isključive političke opcije stoje iza referenduma. Ne znam kako su inicijatori tih ideja koji se često pozivaju na suverenizam zaboravili da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen kao jedan od preduvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske. To je bila državotvorna politika dr. Franje Tuđmana koju oni očito ne razumiju”, rekao je.

Razgovor o poboljšanju izbornog sustava je potreban, ali ne putem referenduma ili zlorabeći pojedine skupine u društvu, dodao je Plenković. Ističe pritom da je HDZ najveći zagovornik preferencijalnog sustava glasovanja jer im je takav sustav “donio niz izbornih pobjeda”. “Uz zadržavanje granice od 10 posto prikupljenih glasova liste, nemamo ništa protiv zaokruživanja većeg broja kandidata na listi, kao i uvođenja preferencijalnog glasa na lokalnim izborima. Želimo uvesti dopisno glasovanje za hrvatske državljane izvan Hrvatske, a tražimo i modele da uskladimo izborne jedinice s brojem birača”.

Dva referendumska pitanja donose šest promjena koje će osigurati da građani će moći odlučivati o tome tko postaje njihov zastupnik u Saboru preferencijskim glasovima. Takav izbor zastupnika osigurat će da oni budu više odgovorni biračima koji su im dali svoj glas, nego šefu svoje stranke. Isto tako, referendum će spriječiti političku trgovinu HDZ-a i SDP-a sa strankama koje ne mogu prijeći izborni prag, trgovinu mandatima nacionalnih manjina te omogućiti veću izlaznost na izbore kroz dopisno i elektroničko glasovanje.

Koalicija HDZ-a i SDP-a nije moguća, poručio je. “Za veliku koaliciju trebate barem dvije velike stranke – ja zasad vidim samo jednu koja ima kvalitetna rješenja i ljude za mijenjati Hrvatsku na bolje. Velika koalicija sa SDP-om samo bi smanjila naš reformski kapacitet, a to nije ono što građani od nas očekuju”, ustvrdio je te dodao da u Hrvatskom saboru, izuzev politikantstva i demagogije, nije čuo njihov konkretan doprinos reformskim naporima.

O pet godina članstva u EU

Hrvatska obilježava pet godina članstva u EU, a premijer ocjenjuje da je u najvećoj mjeri možemo biti zadovoljni članstvom koje je građanima donijelo brojne koristi, Hrvatskoj međunarodni politički i sigurnosni kredibilitet, a gospodarstvu zamah razvoja na zdravim temeljima. “Prihvaćanjem europskih vrijednosti i pravne stečevine, Europska unija značajno je doprinijela tome da je Hrvatska danas uređenije, prosperitetnije i pravednije društvo nego je bila na početku svoga europskog puta”, ocijenio je te naglasio da članstvom u EU “sukreiramo europske politike koje imaju izravan učinak na naše radnike, poduzetnike, izvoznike, studente i druge”.

Ulazak u EU bio je početak gospodarskog oporavka Hrvatske, nakon šest godina recesije, rekao je Plenković i naglasio važnost europskih fondova iz kojih je dosad povučeno 8,4 milijardi kuna više nego što je Hrvatska uplatila.

Otvaranjem tržišta EU-a hrvatski izvoz porastao je s 9 na 14 milijardi eura, istaknuo je premijer te podsjetio da je Hrvatska izašla iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita i prvi put ostvarila proračunski suficit, kao i da kontinuirano smanjuje javni dug.

A završnu računicu svih financijskih i gospodarskih učinaka članstva, naveo je, moći ćemo podvući tek kada istekne sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a, za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

“Napredak koji su ostvarile zemlje koje su ušle u EU desetljeće prije nas (2004.) samo dokazuje koliko se članstvo u EU isplati. Siguran sam da će i Hrvatska ostvariti sličan napredak u idućim godinama. Upravo zato vjerujem u europski projekt i vjerujem da će Hrvatska iskoristiti sve prednosti koje članstvo nudi”, rekao je, uz ostalo, Plenković.

Pokrećemo reformski ciklus koji se godinama odgađao

S obzirom na svoje najave da će ova godina biti reformska, premijer ističe da Vlada ima tri temeljna cilja – racionalno vođenje javnih financija, pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa i nastavak provedbe strukturnih reformi te da pokreće “reformski ciklus koji se godinama odgađao”.

Navodi da je upravo njegova Vlada, prvi put nakon 2002. godine, otvorila javnu raspravu o mirovinskoj reformi kojom želi “osigurati održivi mirovinski sustav i pristojne mirovine budućim generacijama”.

Dodao je da je usvojen niz demografskih i pronatalitetnih mjera, povećane su rodiljne i roditeljske naknade te se proširuje dječji doplatak na još 150.000 djece, kao i da od iduće godine slijedi nova porezna reforma “koja će donijeti nova porezna rasterećenja za građane i poduzeća”.

“Ključne su još reforme u zdravstvu, javnoj upravi i pravosuđu radi racionalizacije troškova i moderniziranja tih sustava”, rekao je te naveo da je pred izglasavanjem u Hrvatskom saboru paket pravosudnih zakona, dok su Zakon o zdravstvenoj zaštiti i paket mjera za olakšavanje položaja blokiranih sugrađana u prvom čitanju, kao i da se žurno radi i na novom ovršnom zakonu.

“Pokrećemo reformski ciklus koji se godinama odgađao. A sve ovo odnosi se samo na sljedećih šest mjeseci. Sjetite se samo kakvo je ozračje bilo u Hrvatskoj prije par godina, dominirala su ideološka prepucavanja. Veseli me da u Hrvatskoj već tjednima raspravljamo u javnosti je li bolje smanjiti opću stopu PDV-a ili porez na dohodak. To je iskorak”, zaključio je.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori