Pratite nas

Analiza

Osam točaka za obranu od pandemije dr. Ivana Đikića

Objavljeno

na

Prof. dr. sc. Ivan Đikić poslao je priopćenje javnost povodom pandemije koronavirusa:

Hrvatska ulazi u najkritičniju fazu borbe protiv koronavirusa, a sudjelovanje građana u toj borbi je ključno. Nakon razgovora s ministrom zdravstva, profesorom Vilijem Berošem upućujem priopćenje hrvatskoj javnosti ističući stručne činjenice koje su važne da što prije savladamo ovu pandemiju.

Koronavirus (SARS-CoV-2) iznimno se brzo i nepredvidivo širi i uzrokuje bolest (Covid-19) s većom smrtnosti kod starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ali nijedna generacija nije potpuno zaštićena od te bolesti pa u određenom broju slučajeva umiru i mladi, posebno oni koji boluju od drugih bolesti.

Iako se ulažu golemi napori u pronalazak lijekova, efikasnog lijeka protiv koronavirusa za sad nema. Bit će potrebno oko godinu dana ulaganja i pažljivih testiranja prije nego ćemo imati sigurno i djelotvorno cjepivo za široku primjenu.

U Hrvatskoj smo do sada pravilnim javno zdravstvenim mjerama uspjeli spriječiti nekontrolirano širenje virusa. Međutim, situacija u zadnjih tjedan dana ukazuje na pojavu većeg lokalnog širenja virusa diljem Hrvatske i značajan, neželjeni, ”ulazak” virusa u bolnice. Posljedice snažnog potresa u Zagrebu koji je izazvao šok i ozljede građana, te goleme materijalne štete u brojnim bolnicama predstavljaju dodatni izazov za zdravstveni sustav ali i sve nas. Usprkos svemu, na temelju iskustava zemalja koje su već uspjele u borbi protiv koronavirusa (Kina, Južna Koreja, Singapur, Tajvan) možemo primijeniti njihove spoznaje i na sadašnju situaciji u Hrvatskoj, stoga apeliram da:

1. PRATIMO SAVJETE KRIZNOG STOŽERA – od najvećeg je značaja da svi: izbjegavajmo kontakte, ostanemo doma, širimo točne informacije i zaštitimo bolesne i starije.

2. DJELUJMO ZAJEDNO – članovi Kriznog stožera, zdravstveni radnici i svi građani – samo zajedno ćemo uspjeti

3. BUDIMO MOTIVIRANI – ako se svi budemo pridržavali uputa i dali podršku zdravstvenom sustavu velika je vjerojatnost suzbijanja širenja virusa unutar 4-6 tjedana i postepenog smanjivanja mjera izolacije (procjena na temelju podataka iz Kine). Zato je neophodna maksimalna motiviranost svih građana da uspijemo.

4. TESTIRAJMO VIŠE – Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje intenzivirati mjere testiranja te otkrivati na vrijeme nove slučajeve. Nabavka modernih instrumenata te otvaranja više akreditiranih laboratorija širem Hrvatske moraju biti prioritet trenutnih ulaganja.

5. ZAŠTITIMO GOSPODARSTVO I SOCIJALNO UGROŽENE GRAĐANE – solidarnošću prema onima koji su ugroženi, konkretnim financijskim ulaganjima, te boljom organizacijom gospodarstva u ovim kriznim trenucima. U tom su smislu ekonomski stručnjaci iznijeli niz prijedloga.

6. OBRAZOVANJE GRAĐANA je ključno za dugoročni uspjeh – tijekom mjera izolacije neophodno je informiranje i obrazovanje šire javnosti (putem kratkih TV poruka, internetskih mreža, medijskih programa, savjeta stručnjaka). Trebamo slati kratke, jasne i široj javnosti razumljive upute čime ćemo potaknuti promjene u ponašanju i komunikaciji u budućnosti.

7. BUDIMO INOVATIVNI – Obraćam se mladima jer oni mogu biti pokretači novih ideja, internetskih rješenja, praktične pomoći bolesnima i starijima, te biti promotori promjena u društvu. Primjerice, mladi mogu biti uključeni u rad mobilnih timova koji pomažu kod testiranja i opskrbe starijih i kroničnih bolesnika.

8. KORISTIMO NAŠU ZNANOST I TEHNOLOGIJU – treba razmotriti i uvođenje seroloških testova koji detektiraju imunost osobe na koronaviruse (mjerenjem protutijela IgM i IgG) posebno za zdravstvene djelatnike. Trebamo više koristiti lokalno znanje i tehnologiju instituta širom Hrvatske. Virus ćemo sigurno pobijediti, no pitanje je koliko brzo i s koliko ljudskih i gospodarskih gubitaka. Odgovor na ovo važno pitanje ovisi o svima nama. Kao što sam naglasio: jedino zajedničkim djelovanjem i ljudskim odlikama poput znanja, odgovornosti, suradnje i solidarnosti možemo uspjeti u ovoj borbi. Vjerujem da Hrvatska i njezini građani imaju potrebne kvalitete i da ćemo zajedno savladati pandemiju koronavirusa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Upoznajte tenk M-84A4 Snajper – Udarnu snagu Tenkovske bojne Hrvatske vojske! (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Vojni analitičar Jan Ivanjek proveo je jedan dan s najmoćnijom postrojbom Hrvatske vojske, Tenkovskom bojnom Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, i pritom snimio ovu ekskluzivnu terensku reportažu, kako bi se iz prve ruke upoznao s tenkovima HV-a i njihovim posadama.

Tenkovska bojna Gardijske oklopno-mehanizirane brigade udarna je snaga Hrvatske vojske.

Ranije ove godine je preustrojena te sada ima 5 tenkovskih satnija, čime joj je znatno uvećana vatrena moć, a sudjelovanje s mehaniziranom pješaštvom sada se ostvaruje formiranjem namjenski organiziranih snaga.

U ovoj ekskluzivnoj epizodi saznajte kako tenk M-84A4 djeluje na terenu, koje su zadaće posade, što je s modernizacijom, te kakvim se tenk pokazao na međunarodnim vježbama.

Posebno zahvaljujem sjajnoj snimateljskoj ekipi iz AV Media Split

Jan Ivanjek: Vojna analiza glavnog tenka Hrvatske vojske – Tenk M-84A4 Snajper

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Što Davor Bernardić ne razumije o preuzimanju eura, ulasku u Schengen, funkciji ESB-a, djelovanju EU u cjelini

Objavljeno

na

Objavio

Euractiv.hr prati izjave hrvatskih i važnijih europskih političara vezanih uz funkcioniranje Europske unije te ih analizira i ocjenjuje njihovu podudarnost sa stvarnim činjenicama. Tako u novoj analizi Željka Trkanjeca Euractiv.hr donosi:

Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, dao je intervju Jutarnjem listu u kojem je govorio i o problematici odnosa Hrvatske i EU.

1. “Hrvatska je zadnja u EU po iskorištenosti sredstava iz fondova EU, Hrvatska zbog nesposobnosti ove vlade nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”.

Uglavnom netočno

“Hrvatska je 2019. godine dosegla prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u Bruxellesu, gdje se održava četverodnevna konferencija Europski tjedan regija i gradova … Na začelju je Španjolska s 58 posto ugovorenih projekata”. Hina, 8. listopad 2019.

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), koordinacijskog tijela, na dan 31.10.2019. godine s prijaviteljima iz RH ugovoreno je ukupno 78% ukupne alokacije u okviru svih Operativnih programa, međutim isplaćeno je samo 37% sredstava.

Hrvatska je imala problema s iskorištavanjem sredstava iz fondova, ali u posljednje tri godine (od 2016.) situacija se bitno popravila.

Dakle, potpuno je netočna tvrdnja da “Hrvatska nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”: dio sredstava još nije isplaćen, ali je ugovoren.

2. “Hrvatska treba iskoristiti Europski stabilizacijski mehanizam”.

Potpuno netočno

“Države članice europodručja koje se susreću s financijskim poteškoćama, ili kojima prijete takve poteškoće, mogu dobiti financijsku pomoć putem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) – financijske institucije koju su osnovale države članice europodručja”. Izvor ovdje.

Dakle, sredstava iz ESM-a su dostupna samo zemljama koje imaju euro.

3. “Vlada nije iskoristila europski kanal likvidnosti s Centralnom bankom”.

Potpuno netočno

“Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap (engl. swap line), koji će joj stajati na raspolaganju u slučaju potrebe. Valutni swap omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura”. Izvor ovdje.

Vlade ne sklapaju aranžmane s ESB-om već to radi isključivo Središnja banka, u Hrvatskoj HNB.

Dodajmo ovome i sljedeći detalj: Drugi tjedan zaredom izostao je interes banaka za dodatnom likvidnošću putem jednotjednih kredita po kamatnoj stopi od 0,05 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Hina, 25. svibnja

4.“Premda se Viktor Orban slika ispred zastave Velike Mađarske…ministar vanjskih poslova na to šuti”.

Potpuno netočno

“Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u četvrtak je komentirao objavu mađarskog premijera Viktora Orbana s kartom velike Mađarske … Generalno su bilo kakve teritorijalne pretenzije u Europskoj uniji nezamislive jer su sve države priznale jedna drugu …uvijek se znala granica između Mađarske i Hrvatske. Postojanje povijesnih karti koje se mogu kupiti u antikvarijatu, a ne tražiti po ormaru, ne odražavaju stvarnost i mislim da su na neki način skretanje pozornosti s tema koje nisu stvarni život, a to je gradnja zajedničke budućnosti“. Izvor ovdje.

5. “Hrvatska još nije u Schengenu iako smo ispunili sve tehničke pretpostavke”.

Potpuno netočno

“Europska komisija je danas (22. 10. 2019.) izvijestila o napretku Hrvatske u ispunjavanju potrebnih uvjeta za pristupanje schengenskom području”. Izvor ovdje.

Dakle, prije sedam mjeseci su zadovoljeni tehnički uvjeti za pristupanje Schengenskom prostoru. Nakon toga je Hrvatska preuzela predsjedavanje EU pa je sasvim razumljivo da nije mogla stavljati na dnevni red raspravu u primanju u Schengen.

Odluka o prijemu u Schengen je politička, ne tehnička. Donose ju zajedničkom odlukom sve članice Schengenskog prostora među kojima i nečlanica EU. Bugarska i Rumunjska su također ispunile tehničke uvjete, ali je izostala politička podrška. Slovenija se snažno protivi ulasku Hrvatske u Schengen. Dakle, vlada je učinila sve što se od nje očekivalo. Sada je riječ o političkom procesu.

5. “Nismo u eurozoni, premda smo krenuli u taj proces, doduše prekasno”.

Potpuno netočno

Ulazak u Euroskupinu uvjet je koji je Hrvatska preuzela ulaskom u članstvo EU. Hrvatska taj proces nije mogla pokrenuti dok nije izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka (2017. godine) te prekomjerne makroekonomske ravnoteže. Nacionalna strategija za uvođenje eura je prihvaćena u travnju 2018. godine. U srpnju 2019. godine je Euroskupina na svom sastanku prihvatila pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), prvi korak prema članstvu u Euroskupini. Od tog trenutka je počeo teći procesu pristupanja Euroskupini koji može trajati do tri do deset godina. Više o tome: ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Dodajmo i sljedeći podatak: Zoran Milanović, kao predsjednički kandidat SDP-a, rekao je kako ne smatra da treba preuzeti euru. “Kakva je takva je, kuna je naša”. Davor Bernardić na tu izjavu nije reagirao.

6. “Hrvatska nije reformirala Dublinski protokol, nije nametnula agendu njegove promjene kad su u pitanju migranti”.

Potpuno netočno

Dublinski protokol (u punom naziv Konvencija) odnosi se na utvrđivanje kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva. Riječ je o dokumentu Europske komisije koji ne može reformirati neka zemlja članica.

Kad je riječ o nametanju agende, na sastanku ministara unutarnjih poslova EU 24. siječnja u Zagrebu, ministar Davor Božinović je rekao: “Novi institucionalni ciklus Komisije prilika je da odgovorimo na očekivanja naših građana kada je riječ o sigurnosti i postavljanju temelja vezanih za novi pristup zaštite načela slobode kretanja, migracijama i azila”. Po pitanju izrade novog Pakta o migracijama i azilu trenutno se provode savjetovanja u državama članicama kako bi se došlo do najdjelotvornijeg rješenja. Božinović je rekao da mjere i koraci ”o kojima su danas razgovarali moraju biti provedene na sve tri migrantske rute” (istočno, srednjoj i zapadnomediteranska).

Ylva Johansson, povjerenica za unutarnju politiku, tom je prigodom rekla: “Do proljeća ćemo predstaviti novi Pakt o migracijama i azilu”. Sve je zastalo zbog pandemije, ali je povjerenica Johansson 18. svibnja izjavila: “Nadam se da ćemo moći predstaviti (Pakt) početkom ljeta”. Mediji spominju lipanj.

7. “Nismo uspjeli izboriti ni datum početka pregovora za Albaniju i Makedoniju”.

Potpuno netočno

Odluku o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom su u listopadu prošle godine blokirale Francuska i Nizozemska. U ožujku ove godine na summitu Europskog vijeća donesena je odluka o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Nije donesena odluka o datumu zbog protivljenja tih dvaju, ali i nekih drugih članica.

Odluka o početku pregovora je politička i mora biti donesena jednoglasno. Hrvatska je učinila korak više od Finske koja je predsjedala u jesen 2019. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari