Connect with us

BiH

Osam zastava tisućljetne nesposobnosti izgradnje bilo kakve države

Published

on

Tvrtko Milović/facebook
OSAM ZASTAVA HILJADUGODIŠNJE NESPOSOBNOSTI IZGRADNJE BILO KAKVE DRŽAVE

Jedan dečko, vjerojatno Bošnjak, upražnjavajući svoje pravo konstitutivnog naroda Republike Srpske, istakao je na području Romanije „zastavu s ljiljanima“.
Reagirajući na to Igor Tošić, građanin te iste republike Srpske, iskoristio je svoje pravo i dotičnog Bošnjaka prijavio policiji. Prema mišljenju Tošića, spomenuti Bošnjak je prekršio Zakon Republike Srpske i „izazvao vjersku i nacionalnu“ mržnju.

S obzirom da se slična situacija nedavno dogodila na izvoru rijeke Miljacke, zlobnici bi mogli zaključiti da odnosi između Ustava i Zakona nisu baš najbolji, piše Tvrtko Milović na facebooku.

Nešto nizvodnije rijeka Miljacka svjedoči da ljiljani imaju sasvim drugačiji ustavno pravni status. I ne samo ta zastava!

Blizu zgrade općine Novi Grad Sarajevo (u daljem tekstu Općina) dolazi do prave konfuzije. Na jednoj zelenoj površini, pored spomenutih ljiljana, viori se još šest zastava.
Radi se o „instalaciji“ koju je financirala Općina pod nazivom „bosanski stećak i zastava“ koji, prema riječima načelnika Općine „simbolizira kontinuitet bosanske državnosti“.

Načelnik Općine je istaknuo da ovih sedam zastava pokazuju kako „BiH postoji još od tih stećaka“ a nekakvo znanstveno utemeljenje za baš ove zastavu ispričao je magistar Ervin Klepo.

Da je Klepo povijest malo sklepo jasno je i prosječno obrazovanom bosanskom patrioti. Tako je prva zastava koju je općina pripisala „bosanskim banovima“ potpuno izmišljena. Dva plava kvadrata na bijeloj podlozi (ili obratno) ne možemo naći ni u jednom relevantnom izvoru. Čak se uopće ne može naći pouzdan podatak da su bosanski banovi prije Kotromanića imali ikakvu zastavu koja bi obilježavala zemlju Bosnu. Postoji nekoliko izvora da je korišten bijeli križ na plavoj podlozi, ali to je u donjem toku Miljacke već bogohuljenje.

Druga zastava koju je Općina pripisala „kontinuitetu bosanske državnosti“ jeste grb Kotromanića. Opće raširenoj praksi da se grb jedne obitelji (preuzet od Anžuvinaca) pripisuje „državi Bosni“ nije odoljela ni Općina pa ju je jednostavno pripisala Bosni kao takvoj.

Treća zastava je tek prava. Radi se o zastavi mjeseca i zvijezde koja je predstavljala reakcioni pokret na pokušaj Istanbula da se Otomansko carstvo pretvori u modernu državu. Za potrebe povijesnog revizionizma, zastava je premijerno, nakon skoro 150 godina predstavljena kao „zastava bosanske državnosti“.
Hajd dobro.

E onda ide zastava koju su Austrijanci dodijelili Bosni prvi put. Radi se o kolonijalnoj zastavi koja je bosanska koliko i zastava današnje Turske. Može sve u Općini…
Onda odjednom Bosna nema zastave. Period od 1918. do 1946. nije predstavljen nikakvom zastavom, jer prema Klepi i klepama iz Općine, Bosna tada nije postojala. Za njih to naravno ne prekida njen povijesni kontinuitet državnosti.

Tako dolazimo do prekrasne zastave koja je mogla nastati samo u mašti nekog tko je završio bravarsku školu. Mala zastava Jugoslavije na crvenoj podlozi! Toliko o ZAVNOBIH-u i uvažavanju bosanskog identiteta, ravnopravnosti i kontinuiteta državnosti. Inače, upravo povodom dana ZAVNOBIH-a Općina je postavila ovu cirkusku postavku.
Socijalistička Jugoslavija je „hiljadugodišnju bosansku državnost“ nonšalantno izjednačila s radničkim pokretom, kojeg te 1946. godine u Bosni nije ni bilo.

Posljednje dvije zastave su naravno ljiljani koje je 04.05.1992. usvojio Alija sa svojim glanc novim članovima ratnog Predsjedništva koje je sam sebi izabrao. Danas je prepoznajemo kao nacionalnu zastavu Bošnjaka, legalnu izgleda samo u 51% BiH.

Posljednja zastava je ova važeća plava sa žutim trokutom. Druga kolonijalna.

Na žalost, ovih sedam zastava ne predstavlja „kontinuitet bosanske državnosti“. Ovako poredane, ove zastave predstavljaju tek garanciju prava da svatko može postavljati kakve god zastave želi, gdje god želi.

To je svakako bolje od onog što je na snazi u Republici Srpskoj, ali je daleko ispod onog što jedna država treba predstavljati.

Bosanski problem sa zastavama nije nastao onaj dan kad ga je Općina tako upečatljivo vizualizirala. Problem sa zastavom BiH nastao je ustvari u ZAVNOBIH-u, rodnom mjestu moderne države BiH. Koliko je ZAVNOBIH ustvari bio „autonoman“ u odnosu na jednog čovjeka, govori upravo zastava SR BiH. Dakle nimalo.

BiH je osnovana samo kako bi se tri dana poslije ugradila u Jugoslaviju. Zastava to najbolje pokazuje.
Ona bi kao takva trebala biti sramota.

Istini za volju, ovo je prvi put da je netko i istakne nakon što je složno odbačena 1991. godine.
Kao i sve prije nje, i važeća zastava BiH žrtva je nedostatka legitimiteta. Svi znaju da ona nije izraz autonomne volje BH građana (o narodima da ne govorimo), nego maštovitosti jednog Španjolca i sile međunarodne zajednice.

Zbog toga tu zastavu danas nalazimo u tako lošem staju diljem BiH.

Svako malo neki patriot je negdje postavi a onda je jednostavno zaboravi. Zastavu tuče sunce i kiša, onda malo vjetra, zastava izblijedi, iscijepa se… još ako je okrenuta naopačke, zastava postane otužna slika i države načina na koji je nastala.

Važeća zastava BiH imala je 25 godina vremena da se integrira u srca svojih građana. BiH je imala 25 godina vremena da izmiri sve svoje konstitutivne narode i da bude država po mjeri svih. Na žalost, činjenica da u manje od jedan kilometar možete vidjeti osam različitih zastava, a da za jednu od njih možete fasovati i krivičnu prijavu, govori ustvari kakva je BiH – zemlja hiljadugodišnje nesposobnosti izgradnje bilo kakve države.

P.S. Možda je zanimljivo primjetiti da nigdje u glavnom gradu “svih građana BiH” nema istaknute zastave hrvatskog naroda u BiH. Ni jedne.

Tvrtko Milović

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari