Pratite nas

Gospodarstvo

Osijek: Za stipendiranje učenika i studenata više od milijun kuna

Objavljeno

na

Ugovore o stipendiranju 90 učenika i 60 studenata s područja Osječko-baranjske županije u 2019./2020. godini u ponedjeljak je uručio župan Ivan Anušić, a za tu će svrhu iz županijskog proračuna biti izdvojeno nešto više od milijun kuna.

Stipendija za učenike iznosi 450 kuna na mjesec tijekom školske godine, a za studente tisuću kuna na mjesec tijekom akademske godine.

Ugovore o stipendiranju za 2019./20. školsku, odnosno akademsku godinu danas (20. siječnja 2020. godine) na prigodnoj svečanosti župan Ivan Anušić uručio je za 90 učenika i 60 studenata s područja Osječko-baranjske županije. Ukupan iznos sredstava koji Županija dodjeljuje za navedenu godinu iznosi 1.005.000,00 kuna.

– Ove školske/akademske godine odobreno je ukupno 150 stipendija, i to za učenike 450,00 kuna mjesečno u trajanju od 10 mjeseci za jednu školsku godinu, a za studente 1.000,00 kuna mjesečno za akademsku godinu. Svake godine nastojimo proširiti kategorije i povećati broj stipendija, a nadamo se da će stipendije olakšati troškove školovanja učenicima i studentima, odnosno njihovim roditeljima.

Naravno, krajnji cilj ove mjere je investiranje u mlade i njihovo znanje te da nakon školovanja ostanu ovdje, u Osječko-baranjskoj županiji, da rade i doprinose društvu. Njihovo vrijeme tek dolazi, pa želimo ne samo da ostanu ovdje nego da zajedno s nama budu aktivni dionici svih događanja, a potom preuzmu poslove i odgovornosti te vode našu Hrvatsku i Županiju u smjeru u komu svi želimo i hoćemo – rekao je župan Ivan Anušić.

Osječko-baranjska županija započela je 2002. godine s postupkom dodjele stipendija darovitim učenicima i studentima. Zbog strateške orijentiranosti prema društvu znanja, naglasak je stavljen na darovitost, na postizanje izvrsnih rezultata u jednom području ili više njih te iskazanu sklonost za stalnim usavršavanjem. Ukupno je do srpnja 2019. godine za stipendiranje učenika i studenata te dodjelu jednokratnih potpora utrošeno oko 24,4 milijuna kuna iz županijskog proračuna.

– Od školske/akademske 2018./2019. godine Županija dodjeljuje stipendije u četiri kategorije učenika i studenata, a novost su stipendiranja učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i zanimanja iz STEM područja čime ih se pokušava usmjeriti za zanimanja čijim će se završetkom lakše moći zaposliti i osigurati bolju egzistenciju, a istodobno zadovoljiti potrebe tržišta rada. Također, Županija je prepoznala značaj financijske pomoći socijalno ugroženim obiteljima te uvela i tu kategoriju stipendija – ističe pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Sandra Filipović.

Na natječaju za 2019./20. školsku, odnosno akademsku godinu dodijeljeno je 30 stipendija za darovite učenike i 21 stipendija za darovite studente, zatim 27 stipendija za učenike i 18 stipendija za studente koji se obrazuju za zanimanja iz STEM područja (stipendije učenika za zanimanja CNC operater, strojobravar, medicinska sestra/medicinski tehničar te strojarski računalni tehničar, a studenata za zanimanja magistar/specijalist struke u području dentalne medicine, medicine, veterinarske medicine, strojarstva, elektrotehnike i računarstva).

Dodijeljeno je 18 stipendija za učenike i 10 stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, i to učenicima za zanimanja automehaničar, bravar, keramičar, mesar, stolar, tokar, vodoinstalater, vozač motornog vozila i zidar, a studentima za zanimanja magistar/specijalist struke u područjima arhitekture, geodezije, geografije, logopedije, socijalne pedagogije i socijalnog rada.

Dodijeljeno je 15 stipendija za učenike i 11 stipendija za studente slabijeg socijalnog statusa.

Učenicima se stipendije isplaćuju za razdoblje od 1. rujna 2019. do 30. lipnja 2020. godine, a studentima od 1. listopada 2019. do 31. srpnja 2020. godine. Stipendije učenicima za razdoblje od rujna do prosinca 2019. godine i studentima za razdoblje od listopada do prosinca 2019. godine isplaćene su 27. prosinca 2019. godine.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Poslodavci i sindikati u turizmu suspendirali Kolektivni ugovor ugostiteljstva

Objavljeno

na

Objavio

Poslodavci i sindikati u turizmu dogovorili su suspenziju Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, koji se neće primjenjivati do odluke državnih tijela o prestanku izvanrednih mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa, a zbog koje poslodavci ne mogu poštivati ugovorene obveze.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u subotu su priopćili kako je njihova Udruga ugostiteljstva i turizmu sa Sindikatom turizma i usluga Hrvatske te Sindikatom Istre, Kvarnera i Dalmacije potpisala sporazum koji ivan snage stavlja Kolektivni ugovor (KU) potpisan lani 20. prosinca, kao i njegov dodatak iz veljače ove godine.

Potpisnici granskog ugovora sporazumno određuju da se odredbe KU-a neće primjenjivati do odluke o prestanku izvanrednih mjera, kada će zajedno će novim sporazumom dogovoriti prestanak moratorija i nastavak važenja odredbi KU-a.

Upozoravaju kako je zbog pandemije poslodavcima u ugostiteljstvu i turizmu na duži vremenski period zaustavljeno poslovanje, pa nisu u mogućnosti poštivati obveze ugovorene granskim kolektivnim ugovorom.

Zadržati radna mjesta i nastavak poslovanja nakon završetka pandemije

“Kako bi se zadržala radna mjesta te osigurao redovan nastavak poslovanja u djelatnosti nakon završetka pandemije, socijalni partneri sklopili su ovaj sporazum kojim se na određeno vrijeme odredbe sklopljenog kolektivnog ugovora stavljaju van snage”, navode u HUP-u.

Direktorica HUP-ove udruge Natali Komen Bujas ističe kako su socijalni partneri u turizmu ovim sporazumom još jednom pokazali koliko je važna suradnja i dogovor poslodavaca i sindikata u svim situacijama, “te su s pravom primjer socijalnog dijaloga kakvom bi trebalo težiti na svim razinama”.

Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić navodi kako je, u nadi da će se dio ovogodišnje turističke sezone “ipak desiti”, bitno sačuvati domicilne radnike, koji će preuzeti odgovornost odrađivanja poslova na zadovoljstvo gostiju i poslodavaca.

Od poslodavaca, a prvenstveno članova HUP-ove udruge, očekuje da neće otkazivati “kućne kolektivne ugovore”, već da će sukladno potpisanom sporazumu urediti međusobna prava i obveze u svrhu očuvanja svih radnih mjesta.

Predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić naglašava kako je zbog ovih izvanrednih okolnosti potrebno donositi izvanredne mjere, koje će omogućiti da se nakon krize može nastaviti raditi,

Više nego ikad bitan dijalog i razumijevanje socijalnih partnera

“Sada je više nego ikad bitan socijalni dijalog i razumijevanje socijalnih partnera”, poručila je Cvitić i dodala kako od Vlade očekuju hitno donošenje daljnjih mjera s ciljem rasterećenja turističke djelatnosti koja će posljedice osjećati dugo nakon prestanka izvanrednih mjera.

U HUP-u zaključuju kako su sindikati i poslodavci u ovim izvanrednim okolnosti dužni postupati odgovorno i s zajedničkim ciljem očuvanja gospodarskih i socijalnih prava odnosno interesa radnika i poslodavaca. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Prava radnika neće se smanjiti

Objavljeno

na

Objavio

twitter/Andrej Plenkovic

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno sa svim ministrima iz gospodarskog resora svoje mjere za spas gospodarstva branio je jučer na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća pred socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima. I dok iz poduzetničkih krugova traže jaču financijsku pomoć države pa i labavljenje propisa kako bi dok traje epidemija lakše mijenjali ugovore o radu i otpuštali, sindikati su negodovali upravo zbog najave suspenzije radnih prava, piše VečernjiList

Plenković je, međutim, nakon sjednice negirao da Vlada daleko od očiju javnosti priprema zakon kojim bi privremeno suspendirala Zakon o radu, tvrdeći da on takav akt nije vidio. Ne demantira ipak da bi se u dogledno vrijeme moglo ići i s takvim rješenjem. – Ako se okolnosti budu mijenjale tako da ćemo morati ići i u tom smjeru, otvoreno ćemo razgovarati i tražiti potporu svih – kazao je Plenković, uz poruku da Vlada u ovoj krizi ništa nije krila od javnosti.

Paralelno s inicijativom smanjenja radnih prava iz poduzetničkih krugova jačaju pritisci da se osnuje poseban nacionalni stožer za gospodarstvo, sličan stožeru koji vodi ministar Božinović kad je u pitanju sigurnost i zaštita zdravlja građana. Iako se proteklih dana iz Banskih dvora moglo čuti da se razmišlja i o takvoj soluciji, premijer je jučer otklonio mogućnost osnivanja novog operativnog tijela, uz poruku kako „neće biti nikakvih paralelizama u donošenju odluka“. Umjesto toga, u planu je osnivanje savjeta, po uzoru na skupinu epidemiologa, infektologa i molekularnih biologa koji Vladi pomažu u donošenju zdravstvenih mjera. U savjetu će, kaže Plenković, uz stručnjake i poslodavce biti i predstavnici radnika. Informaciju nekih medija da će se u rad ovog tijela uključiti i bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić Plenković nije ni potvrdio ni demantirao. Poručuje da će imena objaviti nakon konzultacija te da medijsko „pabirčenje informacija“ u međuvremenu treba uzeti s rezervom.

Bonus “prvoj crti”

Tko god je u vladajućoj ekipi počeo kalkulirati sa stožerom, samo je otvorio prostor za kritiku. Šef oporbe Davor Bernardić kaže da “u ovom trenutku ne treba nikakav debatni klub, već odgovorna Vlada koja je spremna i sposobna donositi odluke”. Relevantna je institucija po tom pitanju i Hrvatska narodna banka iz koje poručuju da “kriza u punom jeku nije idealan trenutak za osnivanje posebnog tijela, tim više što se radi o takvoj vrsti krize u kojoj smo obavezni minimizirati sastanke i kontakte ‘uživo’”. – U ovoj se fazi misli strateški, ali istovremeno se djeluje i brzo i operativno, kako to ovaj trenutak nalaže. Kada epidemija počne jenjavati, i kada se situacija stabilizira prema pozitivnom ishodu, a nadamo se da će to biti što skorije, može se razmišljati i o osnivanju tijela za koordinaciju ekonomske politike u cilju što bržeg oporavka gospodarstva, komentirali su iz središnje banke.

Ideja za doradu mjera je puno, ali većina traži oprost, a ne odgodu poreznih davanja, dok oko plaća i pozicije radnika postoje različita mišljenja. Josip Tica, savjetnik SDP-a za gospodarstvo, kaže da je u makroekonomskom smislu, nužno “stisnuti papučicu gasa do kraja”, tj. iskoristiti sva moguća sredstva na raspolaganju kako bi se osigurala likvidnost, kreditiranje i financijska sredstva za poticanje gospodarstva i kompenziranje sektora koji podnose najveće udare. Inicijativa poduzetnika predstavila je svojih 12 imena koje bi rado vidjeli u stožeru, a Hrvoje Bujas jedan od vođa neformalnog pokreta, kaže da od njih nije potaknula ideja o promjeni Zakona o radu i smanjenju primanja u javnom sektoru, no ne spori da nam je birokratski aparat mastodontski.

– Dapače, predlagali smo dodatne bonuse za sve na “prvoj crti” – medicinske sestre, policajce i druge – kaže Bujas.

Novi paket idući tjedan

Suprotni stavovi dolaze iz HNS-a, u kojem su uvjereni da su rezovi u javnom sektoru neizbježni i iz kojeg najavljuju da bi već idućeg mjeseca mogli krenuti „od sebe“ i početi pregovore o smanjenju plaća zaposlenih u stranci. Vodeći ljudi ove stranke zdušno pozdravljaju ideju osnivanja savjeta za gospodarstvo što je, tvrde, inicijalno bila njihova ideja. Očekuju da će u radu savjeta sudjelovati i njihov Ivan Vrdoljak.

– Mi smo već poslali premijeru prijedlog snažnijih mjera za gospodarstvo, na tragu ovog što sada predlaže oporba, no radimo tihi pritisak, ne želimo se s partnerima prepucavati u javnosti – kazao nam je jedan dužnosnik HNS-a. U ovoj stranci, koja se i inače hvali svojom „probiznis orijentacijom“ mjere ministra financija Zdravka Marića smatraju nedostatnima, a za samog ministra kažu da je „pomalo birokratiziran“. Povratak Martine Dalić ne smatraju mogućim, s obzirom na “aferu Borg”, zbog koje je morala napustiti Vladu. Osnivanje Vladina savjeta za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa pozdravljaju i drugi koalicijski partneri, s tim da SDSS-ov Milorad Pupovac poručuje kako to tijelo ne bi smjelo biti supstitut za Vladine institucije te kako se ne bi trebalo baviti samo gašenjem požara u ovoj krizi već i traženjem novih ekonomskih potencijala koje Hrvatska treba stvarati. Ističe i kako je iznimno važno da u savjetu ne budu ljudi iz istih ekonomskih škola koje su do sada dominirale monetarnom, ekonomskom i fiskalnom politikom jer će se, upozorava, Hrvatska u protivnom nastaviti vrtjeti u krugu u kojem se vrti zadnjih 20 godina.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek smatra da je dosadašnjim mjerama Vlada podcijenila problem te navodi 16 mjera za koje smatra da ih treba provesti.

– Ako stvari postanu jako gadne, onda treba provesti mjeru vezanu za mirovinske fondove, odnosno sredstva staviti na stol – rekla je Vizek. Na pitanje bi li bila u Vladinu kriznom timu za spas ekonomije, kazala je da bi se odazvala, ali ne ako bi to bila još jedna Borg skupina. Kad je riječ o dosad poduzetim mjerama, Plenković tvrdi da su socijalni partneri na jučerašnjoj sjednici GSV-a dobro prihvatili izvješća njegovih ministara. Tvrdi i kako podaci kojima raspolažu Vladini resori pokazuju da su te mjere dobro prihvaćene među poduzetnicima te poručuje da će se one „kalibrirati“ sukladno potrebama. Novi paket mjera najavljuje već za idući tjedan, no o detaljima još ne želi govoriti, piše VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari