Pratite nas

Gospodarstvo

Osječko-baranjska najuspješnija županija po korištenju fondova EU

Objavljeno

na

U financijskom razdoblju 2014. – 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju 10,676 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Prema Sporazumu o partnerstvu, kojeg je Europska komisija prihvatila 30. listopada 2014. godine, najveći interes iskazan je za sredstva kojima bi poticali otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva.

Prva godina nove financijske perspektive bila je u znaku izrade strateških dokumenata, no sredstva se koriste po Pravilu N+3,  što znači da Hrvatska ima i dodatne tri godine da apsorbira novac nakon godine u kojoj je projekt odobren, odnosno sredstva iz Partnerskog sporazuma 2014. – 2020. može koristiti do 2023. godine.

Iako se već pripremaju pozicije za novu financijsku perspektivu, pozornost privlače podaci o trenutnoj iskorištenosti fondova Europske unije u Hrvatskoj. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je tako podatke o iskorištenosti EU fondova po županijama na dan 31. kolovoza 2018. godine. Prikazani su podaci za Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije (za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u vrijednosti 6,881 milijarde eura), Operativni program iz područja učinkovitih ljudskih potencijala (ukupna indikativna alokacija 1,582 milijarde eura, od čega je 1,516 iz Europskog socijalnog fonda, a ostalo tehnička pomoć) te Program ruralnog razvoja (za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u vrijednosti 2,026 milijarda eura).

https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/Istaknute%20teme/Iskori%C5%A1tenost%20EU%20fondova%20po%20%C5%BEupanijama_2018.pdf

– Korištenje fondova Europske unije od presudnog je značenja za razvoj Osječko-baranjske županije, kao i ostalih županija i cijele Hrvatske. Upravo stoga tim pitanjima pristupamo sustavno, što očito donosi rezultate. Prema upravo objavljenim podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Osječko-baranjska županija je pripremila najviše projekata u Hrvatskoj iz Programa ruralnog razvoja (13.490), pri čemu ugovorena bespovratna sredstva iznose 163.845.648,45 eura. Sa 68 projekata i 27.740.305 eura ugovorenih bespovratnih sredstva najuspješnija smo županija i u Operativnom programu iz područja učinkovitih ljudskih potencijala, dok smo u Operativnom programu iz područja konkurentnosti i kohezije osigurali najviše bespovratnih sredstava (219.779.289 eura) kroz 268 projekata, no u toj kategoriji po udjelu u ukupnoj vrijednosti projekata na razini Republike Hrvatske smo na četvrtom mjestu – ističe župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić te nastavlja:

– Takvim pokazateljima i rezultatima možemo biti zadovoljni, no naše ambicije, planovi i projekti te dakako potrebe ovog područja su još veće pa smo na razini Osječko-baranjske županije u zadnjih godinu dana znatno intenzivirali aktivnosti na korištenju sredstava Europske unije. Izdvajamo još više sredstava za pripreme i potpore projektima, a osobito potičemo edukaciju kadrova kako bi Županija, kao i sve jedinice lokalne samouprave na našem području, ustanove, udruge, gospodarski subjekti bili osposobljeni za kvalitetno korištenje raspoloživih sredstava EU. Naši ciljevi su upravo onakvi kakve postavlja Europska unija; jačanje konkurentnosti, nova radna mjesta, smanjenje siromaštva i nejednakosti, sveukupno jačanje ruralnog prostora, zaštita okoliša, bolja prometna povezanost, učinkovitija javna uprava, kvalitetnije obrazovanje, ravnomjeran razvoj. Naravno, tako vrijedni i složeni projekti zahtijevaju puno rada i znanja, ali i određeno vrijeme da bi pokazali konkretne rezultate, koji uvjeren sam neće izostati – zaključuje župan Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac traži zaposlenike za više od 100 radnih mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili iz Svete Nedelje objavila je danas da traži ljude za više od stotinu radnih mjesta.

– Brzi rast se nastavlja zbog naših rastućih potreba – objavili su. Na svojim stranicama objavili su detalje za pozicije koje trebaju u raznim odjelima – uključujući inženjere za baterije i kontrolne sustave, iOS developere, analitičare podataka, lakirera, portira…

Traže i zaposlenike za niz pozicija u sestrinskoj tvrtki Greyp. U Rimcu kažu kako imaju 429 stalnih zaposlenika, odnosno 482 zaposlenika uključujući suradnike i studente.

– To je raznolik tim ljudi iz 27 zemalja – kažu. Većina zaposlenika radi u Svetoj Nedelji u sjedištu tvrtke, a ove godine otvoreni su uredi za razvoj u Splitu i u Osijeku, kao i Rimac-Camel joint venture u Xiangyangu u Kini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

PRORAČUN 2019: Prihodi povećani na 136, a rashodi na 140 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlogom proračuna za 2019. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 136,1 milijardu kuna i biti za 5,5 posto viši u odnosu na originalno planirani proračun za 2018., dok će ukupni rashodi iznositi 140,3 milijarde kuna, što je za 6,9 milijardi kuna više, kazao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.

Proračun za iduću godinu temelji se na procjeni rasta hrvatskog gospodarstva od 2,9 posto, rekao je Marić, napomenuvši da treba stremiti i raditi na tome da te stope rasta budu i više.

“Pojedinačno gledano, izvoz roba i usluga je i dalje glavni pokretač, zajedno s osobnom potrošnjom i investicijama. Međutim, izvoz roba i usluga i dalje pokazuje dosta visoku ovisnost o uvozu roba i usluga, i ukupni doprinos neto izvoza u ovom je projekcijskom razdoblju negativan, što znači da je domaća potražnja ta koja je pokretač rasta”, ustvrdio je ministar financija, dodavši da su pozitivne efekte na gospodarstvo imale i mjere porezne reforme.

Kako je rekao, efekt dosadašnjih poreznih mjera i onih koje se planiraju uvesti od iduće godine povećat će stopu rasta u 2019. i 2020. za 0,3 posto.

Inflacija se projicira u 2019. godini ispod dva posto, a očekuje se i daljnje poboljšanje trendova na tržištu rada, pri čemu bi stopa nezaposlenosti trebala pasti.

Od PDV-a 4,4 posto više

Na prihodnoj strani proračuna, koji se u u 2019. očekuju u iznosu od 136,1 milijardu kuna, uobičajeno se najveći prihodi očekuju od PDV-a, 51,8 milijardi kuna ili 4,4 posto više u odnosu na originalni plan proračuna za 2018. godinu.

Od poreza i trošarina očekuju se, pak, 0,4 posto manji prihodi, odnosno 15,7 milijardi kuna.

Prihodi od poreza na dobit iznosili bi iduće godine 8,8 milijardi kuna, što bi bilo 6,2 posto više nego u ovogodišnjem proračunu. Prihodi od doprinosa iznosili bi 24,1 milijardu kuna ili 0,8 posto manje, uslijed planiranog ukidanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu, dok bi prihodi od pomoći, koji uključuju sredstva iz EU fondova, dosegnuli 17,5 milijardi kuna.

Prihodi od imovine, uključujući dio zarada kompanija u državnom vlasništvu, trebali bi iduće godine iznositi 15,3 milijarde kuna, dok se od prodaje nefinancijske imovine imovine očekuje 780 milijuna kuna, kazao je ministar Marić.

Rashodi državnog proračuna planirani su u ukupnom iznosu od 140,3 milijardi kuna, što je povećanje od 6,9 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji originalni proračun.

Pritom se rast rashoda se dijeli na dvije komponente, kaže ministar financija, i to povećanje rashoda koji se financiraju iz tzv. općih izvora i primitaka (poreza, doprinosa i dr) u iznosu od 2,8 milijardi kuna, dok se preostalih 4,1 milijardi kuna odnosi najviše zbog očekivanog povećanja sredstava iz EU fondova.

Od tih 2,8 milijardi kuna, najviše ili gotovo polovina odnosi se na povećanje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno 1,2 milijarde kuna. Pritom se 630 milijuna kuna odnosi na predviđenu indeksaciju mirovina.

Također, za mjere demografske obnove, koje uključuju proširenje baze onih koji imaju pravo na doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođenčad, kao i subvencioniranje stambenih kredita planirano je 468 milijuna kuna više nego u 2018.

U proračunu za 2109. rashodi za zaposlene planirani su u ukupnom iznosu od 29,1 milijardu kuna ili 1,1 milijardu više nego u 2018., materijalni rashodi u iznosu od 14,4 milijardi kuna ili 1,2 milijardi kuna više, istaknuo je Marić.

Subvencije su planirane u iznosu od 7 milijardi kuna, što je povećanje od 466,5 milijuna kuna, a pomoći u iznosu od 17 milijardi kuna ili 600 milijuna kuna više, doprinos RH EU proračunu od 3,7 milijardi kuna, a naknade građanima i kućanstvima od 48,9 milijardi kuna, od čega 40 milijardi kuna za mirovine, a za dječji doplatak 1,7 milijardi kuna ili 336 milijuna kuna više.

Proračunski deficit u idućoj godini bit će, u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, od 0,4 posto BDP-a ili 1,6 milijardi kuna, kazao je Marić.

“Rezultati koje imamo zadnjih 2,5 godine daju nam puno pravo i vjerodostojnost i kredibilitet da kažemo da ćemo učiniti sve kako bi taj rezultat bio i bolji”, rekao je Marić.

To će, istaknuo je, rezultirati nastavkom smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.

“Za ovu godinu, unatoč situaciji s Uljanikom, projekcija je pad duga na 74,6 posto BDP-a, a za iduću godinu tri postotna boda manje (71,6 posto)”, zaključio je Marić.

Vlada je prihvatila i u saborsku proceduru uputila prijedlog proračuna za 2019. godinu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari