Pratite nas

Gospodarstvo

Osječko-baranjsku županija dodjeljuje uskrsnice za 5.155 umirovljenika

Objavljeno

na

Povodom blagdana Uskrsa od 19. ožujka 2018. godine počinje isplata jednokratnih novčanih pomoći u iznosu od 150,00 kuna, odnosno uskrsnica za 5.155 umirovljenika s područja Osječko-baranjske županije. Naime, sukladno financijskim mogućnostima Županije, župan Ivan Anušić donio je rješenje o isplati uskrsnica umirovljenicima s prebivalištem na području Osječko-baranjske županije čija je mirovina 1.200,00 kuna ili manje.

Za tu namjenu iz proračuna će se isplatiti ukupno 773.250,00 kuna, a novac će se dostaviti na kućne adrese umirovljenika.

Isplata ovih jednokratnih novčanih pomoći obavlja se prema Ispisu korisnika mirovine za Osječko-baranjsku županiju koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, i to za korisnike starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina i korisnike invalidskih mirovina zbog opće nesposobnosti za rad i profesionalne nesposobnosti za rad, a korisnici nisu u radnom odnosu.

Uskrsnicu mogu ostvariti i umirovljenici čiji ukupni iznos mirovina ostvarenih u Republici Hrvatskoj i inozemstvu iznosi 1.200,00 kuna ili manja, kao i drugi korisnici mirovine koji iz nekih razloga nisu na popisu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a imaju navedeni iznos mirovine.

U županijskom proračunu osigurana su i dodatna sredstva za umirovljenike koji eventualno nisu na navedenom popisu HZMO-a, a također imaju mirovinu 1.200,00 kuna ili manje te stoga mogu podnijeti zahtjev Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije, Osijek, Kapucinska 40/I.

Zahtjevi za isplatu 150,00 jednokratne novčane naknade primat će se do kraja travnja, a za eventualne nejasnoće građani se mogu javiti na telefonski broj 031 221 660.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar Ćorić: Živimo u vremenu u kojem je energetska sigurnost jedna od pretpostavki funkcioniranja ekonomije

Objavljeno

na

Objavio

Ministar Ćorić na raspravi o plutajućem LNG terminalu u Omišlju

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sudjelovao je u petak na panel raspravi u Omišlju s predstavnicima lokalne samouprave, Primorsko-goranske županije, tvrtke LNG Hrvatske i stručnjacima na temu „Treba li nam plutajući terminal?“, na kojoj je iznio niz prednosti tog projekta, dok su predstavnici Općine Omišalj i PGŽ-a kao i nazočni mještani bili izričito protiv.

Nakon rasprave koja je trajala više od tri pol sata ministar Ćorić je u izjavi za novinare rekao da su osnovne teze ministarstva i Vlade u prilog izgradnji plutajućeg terminala ostale nepromijenjene i nakon tog skupa, tj. da je to strateški projekt za Hrvatsku koji omogućuje građanima i industriji diverzifikaciju dobavnih pravaca i sigurnost opskrbe.

„Ovaj terminal svojim kapacitetom od 2,6 milijardi prostornih metara plina u potpunosti zadovoljava potebe Hrvatske u slučaju bilo kakvih nestabilnosti na tržištu“, rekao je ministar. Naglasio je da na području EU sad ima 24 LNG terminala i da se još nih 12 gradi.

„Živimo u vremenu u kojem je energetska sigurnost, odnosno diverzificiranost dobavnih pravaca jedna od pretpostavki funkcioniranja ekonomije. Vjerujem da sam danas uspio prenijeti tu poruku stanovnicima Omišlja“, rekao je ministar. Jedinice lokalne samuprave i županija imaju nešto drugačije razmišljanja, ali mi smatramo da se projekt kontiniuirano razvija u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i prostornim planovima županije.

“Ovo je i europski projekt jer ga Europska komisija sufinancira sa 100 milijuna eura te Hrvatska s još 100 milijuna, a on iz perspektive struke pozicionira Hrvatsku na energetskoj karti Europe kao nijedan projekt dosad“, zaključio je ministar Ćorić.

U raspravi je istaknuo kako je u posljednje vrijeme iznesen niz neistina i neargumentiranih teza o tom projektu. Naglasio je da je kriza na tržištu plina 2009. godine, kad je industrija u Hrvatskoj ostala bez plina na nekoliko tjedana, dovoljan dokaz u prilog tezi da je potreban alternativni dobavni pravac.

Načelnica Općine Omišalj Mirala Ahmetović ocijenila je kako je projekt neprihvatljiv zakonski, ekonomski i ekološki. Zakonski se projekt ne može provesti, jer nije predviđen u prostorno-planskoj dokumentaciji, ni Općine Omišalj niti Primorsko-goranske županije, nego samo kopneni terminal, rekla je.

„Sve što se moglo pogrešno učiniti u ovom projektu, učinjeno je. Pitanje je zbog čega se uopće inzistira na plutajućem terminalu“, rekla je.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je istaknuo „država neće što mi hoćemo, a uporno hoće što mi nećemo. Ne želi riješiti stanje u 3. maju, ŽC GO Mariščini, ali hoće realizirati plutajući terminal koji mi ne želimo“.

„Nas obavezuje jednoglasna odluka vijećnika Skupštine PGŽ, da je neprihvatljiv projekt plutajućeg terminala“, istaknuo je.

Direktorica tvrtke LNG Hrvatska Barbara Dorić navela je da u obrazloženjima prostornog plana PGŽ stoji kako je u prvoj fazi predviđen plutajući terminal. Da to ne piše ne bi se mogla dobiti lokacijska dozvola i izraditi studija utjecaja na okoliš, rekla je.

Ahmetović je na to rekla da se plutajući terminal nigdje ne spominje u prostornim planovima, a župan Komadina da se sporna obrazloženja prostornog plana mogu i izbrisati odlukom županijske skupštine.

Ministar Ćorić i Barbara Dorić istaknuli su da je terminal isplativ te da bi donosio prihod, a Ahmetović je na to rekla da još nije dobila studiju isplativosti na uvid. Dorić je iznijela da bi kopneni terminal bio gotovo dvostruko skuplji za izgradnju od plutajućeg.

Rasprava se na trenutke bila žustra, pri čemu su se ministar Ćorić i župan Komadina sporili i na političkoj razini, ali je okončana u mirnijem tonu.

(Hina)

Nino Raspudić: LNG je dobra stvar jer trebamo imati alternativu ruskom plinu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministar turizma Gari Cappelli: ‘Smatram da je kontinentalni turizam budućnost’

Objavljeno

na

Objavio

Turistički sajam f.re.e. najveći je i najposjećeniji turistički sajam u Bavarskoj, prostire se na 88.000 četvornih metara, a ove godine s 1300 izlagača iz 70 zemalja bio je veći no ikad. Štand Hrvatske turističke zajednice s 24 izlagača bio je pak najveći na sajmu.

Za razliku od prijašnjih godina kada je Hrvatska promovirala ponajviše odredišta u priobalju, ove je godine primat na kontinentu, konkretnije na Zagrebu i Slavoniji koji imaju itekako što za ponuditi turistima, a promocija Slavonije kao poželjnog turističkog odredišta izvrsna je uvertira za Dane hrvatskog turizma koji će se od 4. do 9. listopada po prvi puta održati upravo u toj regiji, u Osijeku.

Uz ministra turizma Garija Cappellija te direktora Hrvatske turističke zajednice Kristijana Stančića na prezentaciji hrvatske turističke ponude sudjelovali su direktorica turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienefeld, osječko-baranjski župan Ivan Anušić i domaćin direktor turoperatora za Hrvatsku, Selimir Ognjenović.

– Od onih tri milijuna turista koji iz Njemačke dolaze u Hrvatsku, iz Bavarske ih je 1,2 milijuna. Stoga mogu reći da je Münchenski sajam uvijek nekako pokazatelj da možemo znati što će se događati ove turističke godine. Nijemci su ti koji procjenjuju kvalitetu hrvatskog turizma jer kada tri milijuna turista dođe nazad u Njemačku itekako ima o čemu pričati. Interesantno, ne predstavljamo more nego kontinent jer mislim da je on budućnost kroz zdravstveni turizam, specijalne oblike turizma, lovstva, ribolova, cikloturizma… – rekao nam je uoči predstavljanja turističke ponude Zagreba i Slavonije ministar turizma Gari Capelli.

Nera Miličić, voditeljica HTZ-a u Njemačkoj, kaže da s ponosom predstavljamo proširenje hrvatske turističke ponude s “Najljepšom hrvatskom turističkom tajnom” – Slavonijom i trostrukim dobitnikom najljepšeg adventa Europe – Gradom Zagrebom.

– Posebno veseli da s našim partnerima organiziramo dosad najveću prezentaciju hrvatskog kontinenta u Bavarskoj – rekla je Miličić.

Hrvatska kao turistička destinacija ozbiljno konkurira na njemačkom tržištu; od većih promjena evidentirano je jačanje uloge avio gostiju u ukupnom prometu iz Njemačke prema Hrvatskoj, što je Hrvatsku pozicioniralo među konkurentne destinacije, uz Španjolsku, Tursku, Grčku, Portugal, Egipat i Tunis koje su u Njemačkoj tradicionalno okrenute na “paket-aranžman” turiste. (VL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari