Pratite nas

Događaji

Osmi hrvatski žrtvoslovni kongres u Zagrebu i Krapini

Objavljeno

na

‘Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod’

Usuradnji s Udrugom Macelj 1945., pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Vukovara i gradonačelnika Ivana Penave te uz potporu Grada Krapine, Hrvatsko žrtvoslovno društvo 8., 9. i 10. studenoga 2019. je organiziralo  8. Hrvatski žrtvoslovni kongres na temu „Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod“.

Kongres je svečano otvoren u petak, 8. studenoga 2019., u Sveučilišnom kampusu na zagrebačkom Borongaju, a domaćin skupu bili su Hrvatski studiji.

Drugi i treći dan Kongresa, 9. i 10. studenoga 2019., održan je u Krapini. U subotu je domaćin  bio Grad Krapina, a u nedjelju  poduzetnik Antun Presečki.

Tijekom subote brojni su renomirani predavači iz RH i inozemstva izlagali rezultate svojih istraživanja, iskustava, publikacija i radova:

Stanislav Vukorep govorio je o stradanjima Hrvata tijekom Drugog sjvetskog rada i poraća u istočnoj Hercegovini te je prikazao svjedočanstva preživjelih

Vesna Slobođan održala je predavanje o Djevojkama žrtvama genocida u Isočnoj Hercegovini u II svjetskom ratu.

Roko Ivanda govorio je o talijanskim logorima u priobalju – na otoku Molatu

Ivan Pažanin izlagao je o partizanskim stratištima u trogirskom i rogozničkom kraju

Marijan Pinhak govorio je o Španovici i žrtvama genocida i klevete

Miroslav Gazda održao je predavanje o zločinima nad Hrvatima u brdskom dijelu zapadne Slavonije i to od Slatine do Orehovice te o crvenom totalitarizmu na virovitičkom području

Ante Beljo govorio je o jugoslavenskom međusobnom monarhističkom i komunističkom radu 1942 – 1944 godine

Igor Vukić govorio je o logorima u NDH posebno o Jasenovcu

Vlatka Vukelić održala je predavanje o prihvatilištu za ratnu siročad u Sisku

Don Pavao Crnjac razložio je osobna sjećanja dječaka iz prihvatilišta

Polona Jurinić održala je predavanje o slovenskim svećenicima i prognanicima na području HDH u vrijeme II svjetskog rata

Franjo Talan govorio je o varaždinskom kraju u II svjetskom ratu i poraću

Vlč. Luka Slijepčević predavao je o biskupu dr. Josip Marija Carević – o zločinu i šutnji

Damir Borovčak govorio je o zločinima na Macelju širih razmjera – o mjestima, zločinima i žrtvama u Hrvatskom zagorju.

Zdravko Čepo održao je predavanje o Spomen području Macelj

Ivan Dujmović govorio je o stradanju potomaka njemačkih doseljenika iz 17. stoljeća iz mjesta Rude kod Samobora 1945 i 1946 godine

Jakša Raguž ogovorio je o masovnim grobnicama u hrvatskom Pounju za vrijeme Domovinskog rata

Anto Brtan govorio je o islamskom fundamentalizmu u BiH

Ivan Bekavac predavao je o hrvatskom državotvorstvu i velikosrpskoj mitomaniji u sprezi s totalitarizmima XX stoljeća

Nakon ovih predavanja održana je rasprava sa zaključcima i rezolucijom te potom i večera.

U nedjelju je održano polaganje vijenaca na grobištu Mirkovec kod Sv. Križa Začretje, Sveta misa u Krapini u crkvi na Trškom Vrhu te nakon ručka sudionici Kongresa posjetili su Spomen sobu maceljskim žrtvama u Franevačkom samostanu u Krapini te posjetili Muzej krapinskih neandertalaca. Na kraju su položeni vijenci na Macelju kod grobnice 1163 ekshumirane žrtve.

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Pomoći svom narodu bez obzira gdje se on nalazi smatram našom dužnošću. Do sada smo kroz različite projekte pomagali Hrvatima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a danas smo pristupili Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije zajedno s 11 općina, 8 gradova, 4 županije i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Nastavit ćemo i u budućnosti pomagati opstojnost hrvatskog naroda u BiH, komentirao je Ivan Anušić.

Potpisivanjem ugovora danas (9. srpnja 2020. godine) Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije pristupilo je 36 novih članova; 11 općina, 8 gradova, 5 županija i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti održanoj u Hotelu Lav u Vukovaru sudjelovao je i župan Ivan Anušić te potpisao Ugovor o pristupanju Osječko-baranjske županije ovoj Zakladi.

– Osječko-baranjska županija je i do sada podupirala projekte na području Bosne i Hercegovine te Srbije kako bi pomogli Hrvatima koji žive u tim zemljama i kojima je potrebna pomoć matične države. Do sada smo kroz određene projekte pomoći Hrvatima u BiH dali 240.000 kuna, a danas potpisanim ugovorom nastavit ćemo pomagati kroz Zakladu. Pozivam i druge županije, gradove i općine da nam se pridruže u pomoći našem narodu i njegovom opstanku u BiH – rekao je župan Anušić.

Osječko-baranjska županija je odobrila početnu donaciju u iznosu od 15.000,00 kuna, a daljnje pomaganje ovisit će o aktivnostima i projektima Zaklade.

– Kad se posadi jedna biljka jako je važno zalijevati ju da naraste, što upravo činimo sa Zakladom. Sva prikupljena sredstva usmjerit će se prema ciljevima po kojima je zamišljanja, od pomoći mladima i raznim strukturama koje tamo žive do obnove zdanja. Svi mogu biti sigurni da će novci biti transparentno ugrađeni, kako traži i Statut Zaklade – rekao je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te zahvalio svim donatorima, od Vlade RH i gospodarskih subjekata do ostalih dobročinitelja.

Među prvim prioritetima Zaklade je dovršenje zgrade bogoslovnog sjemeništa i dječjeg vrtića u Sarajevu.

Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, sa sjedištem u Vukovaru, osnovana je odlukom Ekonomskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije 10. prosinca 2019. godine. Njena misija je promicanje i podržavanje djelatnosti kojima se unapređuje humanitarni rad i potiče težnje za unapređivanje ljudskog i kršćanskog dostojanstva svakog čovjeka u društvu. Svoje je djelovanje usmjerila na dobrobit svih članova društva, a posebice ranjivih skupina te promicanju kršćanskih vrijednosti.

Zaklada je osnovana sa svrhom:

pokretanja inicijative, kao i samo osnivanje, izgradnja, uređivanje i opremanje domova za stare i nemoćne,
pružanja raznih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama,
sudjelovanja u financiranju obnove i opremanja objekata u kojima prebivaju djeca predškolske dobi, učenici i studenti,
potpore fizičkim osobama (obiteljima u potrebi) i pravnim osobama koje provode programe i projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih,
dodjele novčane potpore učenicima i studentima tijekom njihovog redovitog školovanja,
prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u ostvarivanju drugih projekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari