Pratite nas

Kultura

Osnovan Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika HAZU: ‘Nećemo biti jezična policija, ali čuvat ćemo hrvatski od aktivista’

Objavljeno

na

Foto: fah

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti osnovala je Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika koji čine članovi Razreda za filologiju HAZU i članovi suradnici. Za predsjednika Odbora izabran je akademik Ranko Matasović.

“Odbor će odgovarati na načelna pitanja institucija, primjerice, ako nastanu dvojbe o mogućim nepoštivanjima ustavne odredbe o hrvatskome kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj ili o tome koji se jezični priručnici mogu smatrati normativnima i preporučenima”, ističe akademik Ranko Matasović, predsjednik Odbora za normu hrvatskoga standardnoga jezika HAZU, za Večernji list u razgovoru povodom osnivanja Odbora, te upozorava da “svaki standardni jezik, a ne samo hrvatski, ugrožavaju aktivisti koji smatraju da standard služi samo da omogući djelotvornu komunikaciju na što širem području“.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osnovalo je 29. siječnja 2020. Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Odbor je osnovan kao Akademijino stalno savjetodavno tijelo koje će voditi sustavnu stručnu skrb o hrvatskom standardnom jeziku, raspravljati o nedoumicama i otvorenim pitanjima hrvatskoga standardnoga jezika; upozoravati na primjere nepoštovanja ustavne odredbe o hrvatskom kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj; promicati kulturu hrvatskoga standardnoga jezika i donositi preporuke o daljnjem normiranju hrvatskoga standardnoga jezika u onim pitanjima gdje u normi postoje ili nastanu nedoumice.

“Hrvatski nije ugrožen, službeni je jezik ne samo Hrvatske već i Europske unije i mnogo je jezika u svijetu čiji govornici mogu tek sanjati o takvom statusu. Stoga ne treba stvarati paniku. Međutim, vremena su nestabilna (i uvijek su bila) i ne možemo biti sigurni hoće li se u budućnosti pojaviti politički pritisci na položaj hrvatskoga jezika, na što bi Odbor svakako morao reagirati.

Posredno, svaki standardni jezik, a ne samo hrvatski, ugrožavaju aktivisti koji smatraju da standard služi samo da omogući djelotvornu komunikaciju na što širem području, kao da standardni jezik nema i svoju povijesnu dimenziju i kulturnu i nacionalnu vrijednost. Zastupnicima takvih mišljenja treba odgovoriti argumentima.

U svakom slučaju, ja Odbor za normu ne vidim kao neku jezičnu policiju, već kao tijelo koje će svojim ugledom i djelovanjem jamčiti da ne dođe do naglih, političkim pritiscima ili aktivističkim kampanjama uvjetovanih promjena u hrvatskom standardnom jeziku. Na Odbor treba gledati kao na neku vrst police osiguranja za nesigurnu budućnost”, poručuje akademik Matasović.

Predsjedništvo HAZU imenovalo je i prvi sastav Odbora na razdoblje od četiri godine. Predsjednikom Odbora imenovan je akademik Ranko Matasović, a članovima 25 filologa, 13 pravih članova i 12 članova suradnika Razreda za filološke znanosti HAZU.

Abecedom prezimena to su: akademik Stjepan Babić, akademik Josip Bratulić, prof. dr. sc. Mario Brdar, akademik Stjepan Damjanović, akademkinja Dunja Fališevac, akademik Goran Filipi, prof. dr. sc. Anđela Frančić, prof. dr. sc. Darija Gabrić Bagarić, prof. dr. sc. Mario Grčević, akademik Eduard Hercigonja, akademik Mislav Ježić, prof. dr. sc. Amir Kapetanović, akademik August Kovačec, prof. dr. sc. Josip Lisac, akademkinja Antica Menac, prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić, prof. dr. sc. Milan Mihaljević, akademkinja Anica Nazor, akademik Darko Novaković, akademkinja Ivanka Petrović, prof. emerita dr. sc. Dubravka Sesar, prof. dr. sc. Marko Tadić, prof. dr. sc. Silvana Vranić, prof. dr. sc. Mateo Žagar i akademkinja Milena Žic Fuchs.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Kruh je dobar i tri dana

Objavljeno

na

Objavio

isječak/HRT

Nema toga kome nije
Ovih dana dosta svega
I ko može sada reći
Ne bojim se ja ničega

Svud muk vlada i tišina
Kao da je život stao
Bog nas dragi opominje
Zadatak nam težak dao

Sad nam dućan rijetko treba
Nikom nije do birtije
Kruh je dobar i tri dana
Sad se voda samo pije

Dva mjeseca da je nama
Rekao to neko prije
Mi bi rekli nema šanse
To moguće izvesti nije

Moramo se obratiti
Svi moliti i postiti
Jer da znamo od ovoga
Može još i gore biti

Da sve ovo prebrodimo
Božja nam pomoć treba
I ona će ako Bog da
Brzo stići na nas s neba

Autor: Ivan Čuljak, Rovišće

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Jim Caviezel najavio ‘najveći film u svjetskoj povijesti’

Objavljeno

na

Objavio

Glumac koji je glumio Isusa u Pasiji, filmskom klasiku iz 2004., najavljuje da će nastavak filma, „Pasija: Uskrsnuće“ biti „najveći film u svjetskoj povijesti“.

Glumac Jim Caviezel, poznat po svojoj ulozi Isusa u svjetskom hitu „Pasija“, najavljuje da će nastavak filma „biti remek djelo“.

„To će biti najveći film u svjetskoj povijesti”, Caviezel.

„To je tako važno u ovom vremenu“, rekao je glumac u razgovoru sa novinarom Fox News-a Arroyom.

Caviezel je napomenuo da velike filmske produkcije izbjegavaju biblijske priče, a umjesto toga ulažu sve svoje resurse u snimanje filmova koji se temelje na superjunacima koji vrlo često, što je ironija, vuku korijene iz kršćanskih ideala, koji sežu sve do Isusa Krista.

„Filmovi koje snimaju su filmovi koji se temelje na Marvelovim stripovima“, rekao je Caviezel. „U njima ćete vidjeti Supermana, ali nećete vidjeti Isusa.“

„Ali čovjek koji je napisao Supermana, preuzeo je karakteristike Isusa“, primijetio je Caviezel. „Ja sam dobio priliku glumiti najvećeg superjunaka koji je ikad postojao – Isusa Krista”.

Film, koji je trenutno u pretprodukciji, naslovljen je „Pasija: Uskrsnuće“, a u njemu u glavnoj ulozi ponovno nastupa Caviezel koji će glumiti Isusa. Glumica Maia Morgenstern ponovno će glumiti Djevicu Mariju, Isusovu majku. Film prikazuje događaje koji su se odvili u 3 dana, od raspeća Isusa Krista do Njegova uskrsnuća.

Caviezel je otkrio da redatelj filma, Mel Gibson, trenutno radi na petoj verziji scenarija.

„Neću vam otkriti pojedinosti“, izjavio je Caviezel 2018. godine govoreći o Gibsonov radu na novom filmu. „Ali, ovoliko vam mogu reći – film koji će režirati bit će najveći film u povijesti. Toliko je dobar.“

Šesnaest godina kasnije, trajna fascinacija Pasijom

Film Pasija prikazao je posljednjih 12 sati života Isusa Krista na snažan, slikovit način kakav nikada prije nije viđen. Unatoč preziru Hollywooda prema filmovima kršćanske tematike, publika je pohrlila u kina kako bi ga pogledala te je tako postao jedan od najuspješnijih filmova današnjice s najvišom zaradom u povijesti.

„Čini se da svake Korizme, svakog Uskrsa ljudi ponovno gravitiraju prema ovom filmu,“ primijetio je Arroyo tijekom intervjua. „Što mislite zašto se gledatelji i dalje vraćaju Pasiji?“

„Mislim da je to slično vraćanju Bibliji. Ljudi će je nastaviti čitati uvijek nanovo“, primijetio je Caviezel. „Čitamo je već tisućama godina. Ono što mislim da smo Mel Gibson i ja vrlo jasno učinili – držali smo se biblijskih, novozavjetnih prikaza”.

„Nije se puno toga promijenilo u ovih 2000 godina“, nastavio je Caviezel. „Isus je danas jednako kontroverzan kao što je to bio u prošlosti.“

„Film je ‘”osuđujući”, rekao je Caviezel, „je izaziva gledatelje da promisle: ‘Kad umreš, kamo odlaziš?”

„To je film koji dok gledate“, rekao je Caviezel, „on vam postavlja veliko pitanje: Koju ulogu iz Biblije ti igraš? Ja glumim Isusa, ali neki su u ulozi Jude. Neki su u ulozi Pilata, saduceja ili farizeja.“

„Biblija je živa Riječ Božja“, objasnio je. „Ona se događa upravo sada.“

Caviezel, koji osim što je poznati glumac, čovjek je vjere koji javno poziva svoje kolege katolike da svoju vjeru otvoreno žive u ovim teškim, po mnogima i mračnim vremenima.

„Postoji redak u Svetom pismu u kojem Isus govori: ‘Nisam došao donijeti mir svijetu, došao sam kao mač da razdvojim oca od kćeri, majku od sina.„

„Želite li se svidjeti mnogima ili biti voljeni od Jednoga?“ upitao je. „Svijetu se u najboljem slučaju možete samo svidjeti, jer ljubav dolazi od Boga.“

„Želite li se, stoga, svidjeti mnogima ili biti voljeni od Jednoga?“, ponovio je Caviezel svoje pitanje.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari