Pratite nas

BiH

Ostanu li u nedjelju Hrvati kod kuće, sami će sebe izbaciti iz vlasti u iduće četiri godine

Objavljeno

na

Odziv je od osobite važnosti i za izbor hrvatskog člana bh. Predsjedništva jer tim koji želi progurati Željka Komšića na poziciju hrvatskog člana bh. Predsjedništva glasovima Bošnjaka…

Predstojeći opći izbori u Bosni i Hercegovini za Hrvate su ponovno sudbonosno važni, povijesni, kako se često ističe, upravo zbog njihove malobrojnosti i zbog toga jer nisu promijenjena izborna pravila. No, u to ipak nije uvjeren veliki broj Hrvata koji zbog prosječnih rezultata vlasti i dugogodišnjeg statusa quo, ekonomske i društvene stagnacije, razmišlja treba li uopće odazvati se na birališta 7. listopada, piše Večernji list BiH.

Kada bismo danas s drugim izbornim ciklusima uspoređivali kada je bilo važnije izaći na izbore, predstojeći izbori, koji se u BiH često pretvaraju i u opredjeljivanje naroda, bili bi daleko najvažniji.

Spremni za novu Alijansu

Ponajprije stoga jer je otvorena Pandorina kutija s najavom izmjena Izbornog zakona koja bi bila dramatično na štetu hrvatskog naroda u slučaju da se provedu pravila kakva zagovaraju bošnjačke stranke, ali i s druge strane zbog diplomatskih najava da bi se moglo krenuti u pospremanje Bosne i Hercegovine nakon rješavanja gorućih regionalnih problema poput statusa Kosova i referenduma u Makedoniji o imenu te države koja ih vodi prema Europskoj uniji i NATO-ovu savezu. 
Trenutačno najvažnije pitanje koje do sada nije riješeno odnosi se na izbor izaslanika za federalni Dom naroda.

U optjecaju su dva posve suprostavljena prijedloga. Bošnjački, koji je posve suprotan presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića, a što podupire i dio vrlo utjecajnih stranih administracija, ali i OHR, te s druge strane prijedlog hrvatskih stranaka koji jedini udovoljava ovoj presudi. U konačnome raspletu kako će se dogovoriti izborna pravila za popunjavanje Doma naroda, od iznimne je važnosti broj hrvatskih birača koji su izašli na izbore i koji su birali hrvatske političke opcije. Bošnjačke stranke, očito unisono spremne na krivotvorenje hrvatske političke volje na izborima, već su kao znak predostrožnosti vrlo visoko na liste za županijske skupštine postavile svoje Hrvate kako bi ih onda imale mogućnosti ugurati u federalni Dom naroda. To je gotovo napadno u Srednjobosanskoj, ali i u Zeničko-dobojskoj županiji.

Bošnjačke stranke računaju i na to da će se izabrati po jedan Hrvat iz županija u kojima su Hrvati minorni, čak i u odnosu na ukupan broj ovoga naroda na razini entiteta. Po jedan takav Hrvat, primjerice iz Goražda ili Bihaća, što je sada slučaj s Edimom Fejzićem ili Mirvetom Beganovićem, uz one iz drugih većinskih bošnjačkih županija, daje dovoljan broj od šest izaslanika koji onda mogu mimo većinske volje izabrati predsjednika, a nakon toga i Vladu Federacije BiH bez većinskog narodnog legitimiteta.

Odziv je od osobite važnosti i za izbor hrvatskog člana bh. Predsjedništva jer tim koji želi progurati Željka Komšića na poziciju hrvatskog člana bh. Predsjedništva glasovima Bošnjaka upravo računa na apstinenciju hrvatskih birača te za kampanju koristi prizemne porive uspoređujući Hrvate s udruženim zločinačkim pothvatom, paratvorevinom te inzistira na očito kovanicama nastalim iz AID-ova obavještajnog podzemlja o logorima, zločinima, podjelom Bosne.

Unitarna BiH

Takav narativ odavno je prepoznat kao nešto što je izvan civilizacijskog demokratskog dosega, ali koji može dati rezultata jednoj politički praznoj ljušturi. Nije nevažno i tko će sjediti na vodećim hrvatskim pozicijama kada se bude odlučivalo oko smjera kretanja prema Europskoj uniji i evidentno potrebnih novih ustavnih aranžmana. Komšić i stranke iz političkog Sarajeva zagovaraju unitarnu BiH sa sustavom “jedan birač – jedan glas” koji se apsolutno poklapa s velikobošnjačkim planovima o Bosni i Hercegovini u kojoj će jedan narod, zahvaljujući brojnosti, dominirati drugima i pri tome im određivati koja i kolika će prava imati, poput političkog predstavlja, javnog informiranja ili pak elementarnih pitanja kao što je obrazovanje na materinskom jeziku.

Večernji list BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje u regiji predstavljat će novi migrantski val

Objavljeno

na

Objavio

Regija pred novim sigurnosnim izazovom: kako otkriti teroriste u novom migrantskom valu

Za Bosnu i Hercegovinu neće u sigurnosnom smislu toliki problem predstavljati povratak njenih državljana koji su sudjelovali u ratu u Siriji i Iraku na strani terorističke Islamske države, nego će pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje regije predstavljati novi migrantski val koji se očekuje u proljeće, ocijenio je za Hinu profesor Fakulteta političkih znanosti (FPN) iz Sarajeva Vlado Azinović.

Ispune li vlasti BiH zahtjev američke administracije i preuzmu svoje državljane koji su u redovima terorističkih organizacija ratovali u Siriji i Iraku ili se boravili na teritoriju sada već poraženog kalifata to neće predstavljati poseban sigurnosni izazov jer je riječ o malom broju takvih osoba, a stvarni problem i za BiH ali i za zemlje regije je kako se suočiti s mogućim prilivom novog migrantskog vala koji se najavljuje za proljeće, ocjenjuje Azinović, profesor na odsjeku za sigurnosne studije FPN-a, koji već godinama sustavno analizira fenomen islamističkog terorizma i autor je niza studija iz tog područja.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je ranije potvrdio kako je američki državni tajnik Mike Pompeo na sastanku predstavnika država-članica koalicije za borbu protiv Islamske države (IS), održanom 6. veljače u Washingtonu, zatražio da zemlje čiji su državljani kao pripadnici IS-a zarobljeni u Siriji ili Iraku preuzmu te osobe i sude im zbog zločina koje su počinili.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak takvu je obvezu preuzeo u ime svoje zemlje, a sada se nagađa o kolikom broju takvih osoba je riječ i tko su oni.

“Ovdje se u javnosti govori o navodno deset osoba za koje je od BiH zatraženo da ih primi. Među njima su, čini se, samo dvojica državljani BiH, dok su ostali po svemu sudeći podrijetlom iz BiH ali imaju strana državljanstva. Sve se ove osobe nalaze u zatvorima pod nadzorom američkih saveznika”, navodi Azinović.

Pretpostavka je kako je jedan od njih Ibro Ćufurović iz okolice Velike Kladuše, a drugi Armin Čurt iz Sarajeva, koji je otišao u Siriju kao maturant Srednje tehničke škole i “pročuo” se kada je od tamo zaprijetio smrću poglavaru Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću.

Čurt je reisa Kavazovića prozvao kao izdajnika islama koji je gori od kršćana-nevjernika te preko Facebooka pozvao da se stoga poglavara bosanskohercegovačkih muslimana ubije. “Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio”, napisao je Čurt iz Sirije 2016. godine.

Čufurovićevo ime je postalo je poznato kada je dospjelo na Interpolove stranice osoba za kojima je raspisana crvena tjeralica zbog sudjelovanja u terorizmu. Njega je kao vojnika Islamske države unovačio Husein Bilal Bosnić, samozvani imam iz Velike Kladuše koji je u međuvremenu zbog takvih kaznenih djela pred Sudom BiH osuđen na sedam godina zatvora.

Tužiteljstvo BiH objavilo je kako je u četvrtak održan sastanak posebne radne skupine ustrojene uz pomoć veleposlanstva SAD u BiH radi procesuiranja povratnika sa stranih ratišta. Na sastanku su, uz glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić, bili i predstavnici svih policijskih agencija u BiH, a dogovarali su strategiju budućeg rada i tretmana povratnika.

Tužiteljstvo BiH do sada je podignulo optužnice protiv ukupno 24 osobe za koje je dokazano da su počinili kaznena djela povezana s terorizmom na teritoriju Sirije i Iraka. U svim tim slučajevima izrečene su osuđujuće presude, a Tužiteljstvo je potvrdilo i kako je u tijeku još nekoliko protuterorističkih istraga koje vode u suradnji s inozemnim policijskim agencijama.

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

U novom migrantskom valu mogli bi stići i prikriveni teroristi

Azinović tvrdi kako su sigurnosne agencije u BiH u stanju nositi se s ovim izazovom te podsjeća kako se u zemlju do sada vratilo pedesetak osoba koje su boravile u Siriji i Iraku. Svi su identificirani, a oni koji su počinili kazna djela su i procesuirani sukladno zakonu koji zabranjuje pripadništvo inozemnim paravojnim postrojbama i to tretira kao kazneno djelo.

No kao dodatni problem pojavile su se žene i djeca povezane s osobama koje su ratovale u redovima terorista koji su u međuvremenu poginuli ili su zarobljeni. Najmanje tri žene za koje se pretpostavlja da su državljanstvom vezane za BiH nalaze se u izbjegličkom kampu Roy na sjeveru Sirije, a s njima je i devetoro djece.

U tom kampu, podsjeća Azinović, vrlo su loši uvjeti, vladaju bolesti, nema pitke vode, a kurdski vojnici često razmjenjuju žene koje se tamo nalaze za svoje suborce koje zarobe islamisti pa je logično da se one pod svaku cijenu pokušavaju izbaviti iz takvog okruženja.

Ministar sigurnosti BiH Mektić je ranije ovog tjedna najavio kako će se svaki takav slučaj odnosno zahtjev za povratkom pozorno ispitati, a ključni kriterij za to bit će njihovo državljanstvo. “Mi naše državljane moramo primiti i to je jasno, no ne može BiH biti utočište za svakoga kome to padne na pamet”, kazao je Mektić.

Kako sigurnosne agencije u BiH provode nadzor nad osobama koje se povezuju s terorizmom Azinović je uvjeren da će zapravo puno veći problem biti s onima za koje se ne zna tko su, a stižu u zemlju. Povod za takvu ocjenu je činjenica da je Služba za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH među ilegalnim migrantima ovih dana otkrila pet Afganistanaca koji se povezuju s terorizmom.

“Oni su izdvojeni i izolirani iz migrantskih centara u BiH zbog sumnje u povezanost s militantnim skupinama koje su djelovale u Siriji i Iraku. Po svemu sudeći, otisci prstiju ovih migranata upoređeni su s velikom međunarodnom bazom podataka i onda se pokazalo da su identični otisci ranije nađeni u Siriji”, navodi Azinović.

Upozorio je kako iz ovoga postaje jasno da BiH, ali druge države regije, poput Hrvatske, sada imaju prd sobom novi izazov utvrditi tko im točno ulazi u zemlju kao migrant.

“Očevidno je da među migrantima koji pristižu iz Turske, preko Grčke i dalje preko zapadnog Balkana ima i onih sa sumnjivim backgroundom. Zna li se da je prošle godine iz BiH u Hrvatsku i dalje Sloveniju, Austriju i Italiju uspješno prešlo 20 tisuća migranata te da ih se istom rutom približava još dodatnih 70 tisuća, rizik od pojave takvih osoba postat će višestruko veći”, zaključio je Azinović.

(Hina)

 

u BiH stiže 80.000 migranata!?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Lukač razriješen dužnosti direktora FUP-a

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Federacije BiH danas je Dragana Lukača, na osobni zahtjev, razriješila dužnosti direktora Federalne uprave policije u sastavu Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, s danom 28.1.2019. godine, kada je podnio ostavku.

S istim datumom mu je oduzet čin glavnog generalnog inspektora policije. Federalna vlada upoznala se s informacijom Federalnog ministarstva pravde o potrebnim aktivnostima za početak rada Odgojno-popravnog doma u Orašju kao posebne ustanove i zadužila ovo ministarstvo da, najkasnije u roku od 60 dana, dostavi prijedlog za imenovanje njenog direktora, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FbiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari