Pratite nas

Naši u svijetu

Ostavio Australiju i plaću od 38.000 kuna: Ostajem u Hrvatskoj boriti se za svoj san

Objavljeno

na

Gotovo nevjerojatno zvuči vijest da se netko od mladih odlučio vratiti iz Australije

Deseci tisuća mladih godišnje napušta Hrvatsku i to više nije nikakva novost, nego aktualni i negativni trend. Ukupno stanje ili, bolje rečeno, neprilike u kojima se nalazi Hrvatska uvjetuju trajni egzodus visokokvalificirane radne snage iz zemlje, poglavito mlađe perspektivne populacije u najboljim godinama, koja bi trebala ostati u Hrvatskoj, graditi je i rasti s njom, piše Slobodna Dalmacija .

Najnovije statistike govore kako je Hrvatska, nažalost, u samom europskom vrhu po broju nezaposlenih mladih ljudi, odmah iza Grčke i Španjolske. U takvim teškim i nezahvalnim okolnostima nevjerojatno zvuči vijest da se netko od mladih odlučio vratiti iz Australije, koju mnogi smatraju obećanom zemljom i koja je, prema nedavno provedenim istraživanjima, jedna od najpoželjnijih i najperspektivnijih zemalja za mlade ljude koji žele nešto postići u životu. Ova činjenica dobiva još više na težini kada se zna da netko s perspektivom u stabilnoj obiteljskoj tvrtki u Australiji na kraju ipak bira Hrvatsku kako bi se borio za egzistenciju i gradio svoj rodni kraj.

A upravo se na to odlučio diplomirani inženjer građevinarstva, 28-godišnji Rudolf Grljušić iz Banje pokraj Vrgorca, koji je australski san zamijenio sumornom hrvatskom zbiljom i svakodnevicom.

 Australija je obećana zemlja za mlade ljude i svakomu tko je ambiciozan i spreman uložiti trud zaista nudi bezbroj različitih mogućnosti, pogotovo ako je stručno potkovan i visokoškolovan. U tvrtki moje tetke, kojoj sam neizmjerno zahvalan na svemu, radio sam na poslovima koji nisu striktno građevinske prirode, ali su ipak povezani s građevinarskom strukom. Naime, tetka ima privatnu tvrtku u Perthu specijaliziranu za postavljanje visokotlačnih vodovodnih cijevi s 20 do 30 radnika, ovisno o opsegu posla.

Nakon završenog fakulteta u Splitu otišao sam tamo raditi i na tome ću im zauvijek biti zahvalan. Obični građevinski radnik u Australiji može mjesečno zaraditi oko 5000 tamošnjih dolara, a to je oko 27.000 kuna. Isplata je svakih 15 dana. Plaća inženjera početnika je oko 5000 dolara, a oni stručniji i s tri do pet godina iskustva mogu zaraditi i do 12.000 dolara, a to je oko 65.500 kuna. Prosječna plaća, u koju spada i moja, kreće se oko 7000 dolara, odnosno oko 38.000 kuna. Znači, sve ovisi o iskustvu, zalaganju na poslu, odlascima na teren, koji može biti udaljen i 3000 kilometara, do prekovremenih sati, a posebno se dobro plaća rad u sjevernom dijelu zapadne Australije, gdje su rudnici – govori Grljušić, te nastavlja:

– Sve je to krasno i idilično gledajući s egzistencijalne strane, ali ipak ostaje gorak okus da gradite i radite za tuđu državu i strano društvo. Možda će mnogima u Hrvatskoj u ovoj situaciji to zvučati suludo, ali to je moje mišljenje. Živio sam tamo, vidio sam dobre i loše strane australskog života. Kažem, nije u Hrvatskoj sve tako crno kako se govori, a nije ni u Australiji sve idealno. Australija je zaista broj jedan u smislu životnog standarda, perspektive i ekonomskog stanja, zbog kontinuiranog rada i zalaganja svih ljudi koji tamo žive. No, imao sam osjećaj da bih se na kraju utopio u tom trčanju za materijalnim stvarima.

Tamo čovjek sa završenim fakultetom vrlo brzo može kupiti kuću i započeti samostalni život te praktički imati riješeno stambeno pitanje već u 30. godini. No, nije sve u šoldima. Shvatio sam neke stvari o životu u Australiji i u razgovoru s našim iseljenicima koji su riješili svoju egzistenciju. Većina njih ima sve u životu, ali ipak pate za rodnom grudom. S godinama je ta nostalgija sve izraženija. Mnogi su od njih na početku govorili kako će u Australiji raditi pet do 10 godina, zaraditi za normalan život i vratiti se u Hrvatsku, ali stvarnost je bitno drugačija. Na kraju su ostali u Australiji, zasnovali obitelj, proširili posao i rijetki se vrate – kaže Grljušić.

Ovaj mladi inženjer spremao se ponovno na put u Australiju, no stigao mu je poziv od vrgoračkog HDZ-a i prijedlog da se u ime stranke kandidira za gradonačelnika. Krenuti u neizvjesnu političku utrku ili se vratiti u materijalnu sigurnost bogate Australije? Rudolf je izabrao ovo prvo. Ono što bi rijetki učinili, navodi Slobodna Dalmacija.

– Odluka nije bila nimalo lagana ni jednostavna. Međutim, dvojba nije bila u izboru Australija ili politika, nego u meni samomu, odnosno pitao sam se mogu li išta ponuditi Vrgorcu. Na koncu sam zaključio kako ću ono što sam vidio i naučio u Australiji primijeniti i u mojem zavičaju. To je prevagnulo.

Donio sam odluku, ostajem u mojoj Hrvatskoj boriti se za svoj san s mojim Vrgorčanima. Moram istaknuti da sam ja i prilično emotivno vezan uz HDZ, jer moj je pokojni otac bio u vrgoračkom HDZ-u od početka i u vrijeme burnih i ratnih 90-ih godina, u vrijeme stvaranja neovisne Hrvatske, a poslije je bio i dugogodišnji tajnik stranke. S jedne strane, ovaj je poziv čast, a s druge strane velika odgovornost – zaključio je Grljušić.

[ad id=”68099″]

Naš je školski i zdravstveni sustav bolji

– Možda će vam zvučati čudno, no bez obzira na to koliko neki kritizirali naš školski i zdravstveni sustav, više mi se svidio nego australski. Po mojem mišljenju, naš je sustav odličan za malog običnog čovjeka jer su mu školovanje i liječenje dostupni.

Australski sustav isključivo je kapitalistički, trebate imati prilično novca da biste se kvalitetno školovali, morate podignuti kredit koji vraćate do 30. godine ili morate biti izrazito daroviti da biste dobili neku stipendiju. S druge strane, kod nas i djeca iz obitelji slabijeg imovnog stanja mogu studirati, malo će raditi, malo će se stisnuti, ali ipak im je visoko obrazovanje dostupno.

Također je liječenje, posebno težih bolesti, tamo jako skupo. Sve se više-manje vrti oko toga koliko novca imate, tolika je i kvaliteta usluga zdravstvene zaštite – veli Grljušić.

Navalili bogati Kinezi

U Australiji je primjetan trend da bogati Kinezi sve više šalju svoju djecu na australska sveučilišta, pa ih poslije vraćaju kući kako bi preuzeli tvrtke od njih, ali i nastavili širiti poslovanje na tom kontinentu.

Kutija cigareta košta 100 kn

Vrlo su skupi alkohol, cigarete, izlasci…, odnosno luksuz. Kutija cigareta, kad se preračuna iz australskih dolara u kune, stoji gotovo 100 kuna.

Hrvati uspješni i vrlo cijenjeni

Poznato je da su Hrvati u Australiji velikom većinom vrlo uspješni i cijenjeni. U Perthu i okolici najviše je Dalmatinaca i Ličana, potomaka iseljenika koji se bave graditeljstvom, ugostiteljstvom, poljoprivredom…

Većina naših ljudi koji su došli tamo pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina riješila je svoje egzistenciju mukotrpnim radom. Imaju kvalitetne kuće, nekad i više njih, u pravilu vrijednosti i preko milijun australskih dolara, te uz to i solidnu ušteđevinu.

Danas njihova djeca nakon završenog školovanja pomalo preuzimaju njihove poslove. Sviđa mi se kod Hrvata, pa i kod Grka i Talijana, to što jako drže do obitelji i tradicije. U hrvatskim su obiteljima članovi jako povezani, poštuje se odnos između roditelja i djece. To je kod Engleza, odnosno Australaca, teško naći, jer djeca odlaze od roditelja s 18 godina i poslije toga nastupa neka hladnoća u tim odnosima.

Naša zemlja je sigurnija

Australija ima velikih problema s drogom i alkoholom, posebno među mlađom populacijom. Mislim da kod nas ta pošast nije toliko uzela maha. Osim toga, svako malo ima i serijskih ubojstava. Po mojem mišljenju, naša je zemlja sigurnija.

Stan od 100 kvadrata – milijun dolara

Cijene nekretnina su visoke, pogotovo za naš standard. U stanovima u prigradskim dijelovima uglavnom žive socijalni slučajevi, dok većina stanovnika Australije, njih 90 posto, prakticira život u prizemnim kućama. Tako kuća s oko 150 četvornih metara stambenog prostora i preko 500 kvadrata okućnice stoji 300.000 dolara, a stan od 100 kvadrata u užem središtu Pertha stoji više od milijun dolara, a ako je sam centar grada, ta je cijena i viša. U Australiji je normalno da kupite prvu kuću nešto lošije kvalitete i izvedbe, a onda je za godinu do tri, kad zaradite, prodate i kupite novu, kvalitetniju i skuplju u boljem kvartu i tako nastavljate dalje. Hrana je također prilično skupa za naše pojmove, a za njih je to normalno. Primjerice, pizza stoji između 25 do 30 dolara.

Dijaspora je izvarana

Naši iseljenici u Australiji imaju dosta kapitala i domoljublja, ali neki od njih bili su prevareni pa sada pušu i na hladno. Trebamo vratiti povjerenje tih ljudi koji su spremni uložiti svoj novac, ali samo ako im Hrvatska omogući kvalitetan okvir i dobre uvjete za ulaganje i poslovanje. Oni su tamo navikli na potpuno drugačiji način života i rada, imaju jasnu organizaciju i hijerarhiju. Nema kod njih birokratizacije, korupcije i drugih stvari na koje pojedinci ili država gube vrijeme i novac.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvati u Srbiji obilježili obljetnicu rođenja bana Jelačića, vlada najavila nastavak potpore

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska zajednica u Srbiji obilježila je svečanim programom u Novome Sadu i Petrovaradinu dan rođenja bana Josipa Jelačića, a predsjednik vojvođanske vlade Igor Mirović tom je prilikom istaknuo veliki značaj koji hrvatska manjina ima za vojvođansko društvo te je najavio veću financijsku potporu njezinim aktivnostima, prenijeli su u srijedu regionalni i hrvatski mediji u Vojvodini.

“U širokom nacionalnom, konfesionalnom i kulturnom spektru, koji nazivamo skladom vojvođanskih različitosti, hrvatska nacionalna manjina je izuzetno važna nijansa. I to nije samo politička fraza, već iskreno i trajno opredjeljenje pokrajinske vlade i izraz demokratičnosti društva u kojem živimo”, rekao je Mirović na svečanosti održanoj u utorak navečer, prenosi agencija Beta.

Dodao je da pokrajinska vlada, kroz svoje mehanizme, pruža značajnu potporu očuvanju i razvoju identiteta hrvatske manjine u cjelini.

“Pokrajinska vlada izdvaja značajna sredstva za funkcioniranje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i za kulturno stvaralaštvo i izdavaštvo na hrvatskom jeziku i s tim ćemo nastaviti i u budućnosti, u značajnije većem obujmu”, istaknuo Mirović i dodao da su povećana i godišnja izdvajanja za tjednik na hrvatskom jeziku “Hrvatska riječ”.

Podsjetio je da je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu otvoren Lektorat za hrvatski jezik i istaknuo zadovoljstvo radovima na obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, koja će biti ustupljena Hrvatskom nacionalnom vijeću, za što je Srbija izdvojila više od pola milijuna eura.

“Položaj pripadnika hrvatske manjine u Srbiji, odnosno srpske manjine u Hrvatskoj od ključnog je značaja i zato je važno da radimo više na onom što nas spaja i da tražimo nove putove suradnje”, rekao je Mirović.

Proslava obljetnice rođenja hrvatskog bana, koju Hrvati u Srbiji slave kao jedan od svoja četiri nacionalna blagdana, počela je misom u njegovoj krsnoj župi Svetoga Jurja u Petrovaradinu.

Svečanost je nastavljena u Sportskom i poslovnom centru “Vojvodina” (Spens) u Novom Sadu, i njoj su uz čelnika vojvođanske vlade prisustvovali hrvatski veleposlanik u Srbiji Gordan Bakota, predstavnici Grada Novoga Sada i Zagreba, te predsjednik Hrvatskog nacionalnog veća u Srbiji Slaven Bačić.

Dolazak na proslavu Dana hrvatske zajednice predsjednika pokrajinske vlade pozdravio je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

„Takve poruke naravno da hrabre pripadnike hrvatske zajednice, jer s najviših instanci pokrajinskih vlasti čuli smo kako će se nastaviti programi podrške našim inicijativama. Dodatno smo zadovoljni jer su njegove riječi na izravnom tragu javno iznijetih obećanja Hrvatima u Srbiji predsjednika Aleksandra Vučića“, izjavio je Žigmanov.

Pokrajinsku vladu, kao i upravu Grada Novoga Sada, od sredine 2016. vodi Srpska napredna stranka (SNS) Aleksandra Vučića, u koaliciji sa Savezom vojvođanskih Mađara i Socijalističkom partijom Srbije.

(Hina)

 

16. listopada 1990. – Povratak bana Jelačića na Trg

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Udruge u Austriji tražit će zabranu koncerta Dine Merlina

Objavljeno

na

Objavio

Amar Češljar

Nakon što je Saša Češljar, bubnjar Dine Merlina, zgrozio javnost komentarom na Facebooku da treba tenk poslati na više tisuća ljudi u Mostaru koji su mirno prosvjedovali protiv izbora Željka Komšića za predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH, nekoliko nevladinih udruga u Austriji, kako doznaje kroativ.at, zatražit će zabranu koncerta Dine Merlina planiranog za kraj studenoga.

Prema riječima predstavnika tih udruga, nedopustivo je da čovjek koji otvoreno poziva na slanje tenkova i ubijanje ljudi, nastupi u demokratskoj i pravnoj državi kakva je Austrija.

Oni najavljuju kako će iskoristiti sva pravna sredstva da spriječe nastup čovjeka koji zagovara ubijanje nevinih ljudi koji su iskoristili svoje demokratsko pravo da prosvjeduju.

Ma tenk poslat i opleti. Ovo je ba ludilo. Nema tu glave za razgovore“, napisao je Češljar, komentirajući tekst portala Klix.ba pod naslovom “Protesti u Mostaru: Okupljeni poručili da Komšić nije njihov predsjednik”.

Na mirnim i dostojanstvenim prosvjedima održanim u četvrtak u Mostaru, u organizaciji Hrvatske mladosti, građani su prosvjedovali nezadovoljni činjenicom da je za hrvatskog člana Predsjedništva izabran Željko Komšić, koji je izabran bošnjačkim glasovima. Deset tisuća građana mirno je i dostojanstveno, pod sloganom “RIP Democracy”, prošetalo Mostarom i iskazalo nezadovoljstvo činjenicom da je hrvatski član Predsjedništva izabran bošnjačkim glasovima, čime su direktno narušena prava Hrvata da biraju svog predstavnika.

Saša Češljar je jedan od najpoznatiji bosanskohercegovačkih bubnjara, a s Dinom Merlinom surađuje više od 15 godina.

kroativ.at

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari