Pratite nas

Naši u svijetu

Ostavio Australiju i plaću od 38.000 kuna: Ostajem u Hrvatskoj boriti se za svoj san

Objavljeno

na

Gotovo nevjerojatno zvuči vijest da se netko od mladih odlučio vratiti iz Australije

Deseci tisuća mladih godišnje napušta Hrvatsku i to više nije nikakva novost, nego aktualni i negativni trend. Ukupno stanje ili, bolje rečeno, neprilike u kojima se nalazi Hrvatska uvjetuju trajni egzodus visokokvalificirane radne snage iz zemlje, poglavito mlađe perspektivne populacije u najboljim godinama, koja bi trebala ostati u Hrvatskoj, graditi je i rasti s njom, piše Slobodna Dalmacija .

Najnovije statistike govore kako je Hrvatska, nažalost, u samom europskom vrhu po broju nezaposlenih mladih ljudi, odmah iza Grčke i Španjolske. U takvim teškim i nezahvalnim okolnostima nevjerojatno zvuči vijest da se netko od mladih odlučio vratiti iz Australije, koju mnogi smatraju obećanom zemljom i koja je, prema nedavno provedenim istraživanjima, jedna od najpoželjnijih i najperspektivnijih zemalja za mlade ljude koji žele nešto postići u životu. Ova činjenica dobiva još više na težini kada se zna da netko s perspektivom u stabilnoj obiteljskoj tvrtki u Australiji na kraju ipak bira Hrvatsku kako bi se borio za egzistenciju i gradio svoj rodni kraj.

A upravo se na to odlučio diplomirani inženjer građevinarstva, 28-godišnji Rudolf Grljušić iz Banje pokraj Vrgorca, koji je australski san zamijenio sumornom hrvatskom zbiljom i svakodnevicom.

 Australija je obećana zemlja za mlade ljude i svakomu tko je ambiciozan i spreman uložiti trud zaista nudi bezbroj različitih mogućnosti, pogotovo ako je stručno potkovan i visokoškolovan. U tvrtki moje tetke, kojoj sam neizmjerno zahvalan na svemu, radio sam na poslovima koji nisu striktno građevinske prirode, ali su ipak povezani s građevinarskom strukom. Naime, tetka ima privatnu tvrtku u Perthu specijaliziranu za postavljanje visokotlačnih vodovodnih cijevi s 20 do 30 radnika, ovisno o opsegu posla.

Nakon završenog fakulteta u Splitu otišao sam tamo raditi i na tome ću im zauvijek biti zahvalan. Obični građevinski radnik u Australiji može mjesečno zaraditi oko 5000 tamošnjih dolara, a to je oko 27.000 kuna. Isplata je svakih 15 dana. Plaća inženjera početnika je oko 5000 dolara, a oni stručniji i s tri do pet godina iskustva mogu zaraditi i do 12.000 dolara, a to je oko 65.500 kuna. Prosječna plaća, u koju spada i moja, kreće se oko 7000 dolara, odnosno oko 38.000 kuna. Znači, sve ovisi o iskustvu, zalaganju na poslu, odlascima na teren, koji može biti udaljen i 3000 kilometara, do prekovremenih sati, a posebno se dobro plaća rad u sjevernom dijelu zapadne Australije, gdje su rudnici – govori Grljušić, te nastavlja:

– Sve je to krasno i idilično gledajući s egzistencijalne strane, ali ipak ostaje gorak okus da gradite i radite za tuđu državu i strano društvo. Možda će mnogima u Hrvatskoj u ovoj situaciji to zvučati suludo, ali to je moje mišljenje. Živio sam tamo, vidio sam dobre i loše strane australskog života. Kažem, nije u Hrvatskoj sve tako crno kako se govori, a nije ni u Australiji sve idealno. Australija je zaista broj jedan u smislu životnog standarda, perspektive i ekonomskog stanja, zbog kontinuiranog rada i zalaganja svih ljudi koji tamo žive. No, imao sam osjećaj da bih se na kraju utopio u tom trčanju za materijalnim stvarima.

Tamo čovjek sa završenim fakultetom vrlo brzo može kupiti kuću i započeti samostalni život te praktički imati riješeno stambeno pitanje već u 30. godini. No, nije sve u šoldima. Shvatio sam neke stvari o životu u Australiji i u razgovoru s našim iseljenicima koji su riješili svoju egzistenciju. Većina njih ima sve u životu, ali ipak pate za rodnom grudom. S godinama je ta nostalgija sve izraženija. Mnogi su od njih na početku govorili kako će u Australiji raditi pet do 10 godina, zaraditi za normalan život i vratiti se u Hrvatsku, ali stvarnost je bitno drugačija. Na kraju su ostali u Australiji, zasnovali obitelj, proširili posao i rijetki se vrate – kaže Grljušić.

Ovaj mladi inženjer spremao se ponovno na put u Australiju, no stigao mu je poziv od vrgoračkog HDZ-a i prijedlog da se u ime stranke kandidira za gradonačelnika. Krenuti u neizvjesnu političku utrku ili se vratiti u materijalnu sigurnost bogate Australije? Rudolf je izabrao ovo prvo. Ono što bi rijetki učinili, navodi Slobodna Dalmacija.

– Odluka nije bila nimalo lagana ni jednostavna. Međutim, dvojba nije bila u izboru Australija ili politika, nego u meni samomu, odnosno pitao sam se mogu li išta ponuditi Vrgorcu. Na koncu sam zaključio kako ću ono što sam vidio i naučio u Australiji primijeniti i u mojem zavičaju. To je prevagnulo.

Donio sam odluku, ostajem u mojoj Hrvatskoj boriti se za svoj san s mojim Vrgorčanima. Moram istaknuti da sam ja i prilično emotivno vezan uz HDZ, jer moj je pokojni otac bio u vrgoračkom HDZ-u od početka i u vrijeme burnih i ratnih 90-ih godina, u vrijeme stvaranja neovisne Hrvatske, a poslije je bio i dugogodišnji tajnik stranke. S jedne strane, ovaj je poziv čast, a s druge strane velika odgovornost – zaključio je Grljušić.

[ad id=”68099″]

Naš je školski i zdravstveni sustav bolji

– Možda će vam zvučati čudno, no bez obzira na to koliko neki kritizirali naš školski i zdravstveni sustav, više mi se svidio nego australski. Po mojem mišljenju, naš je sustav odličan za malog običnog čovjeka jer su mu školovanje i liječenje dostupni.

Australski sustav isključivo je kapitalistički, trebate imati prilično novca da biste se kvalitetno školovali, morate podignuti kredit koji vraćate do 30. godine ili morate biti izrazito daroviti da biste dobili neku stipendiju. S druge strane, kod nas i djeca iz obitelji slabijeg imovnog stanja mogu studirati, malo će raditi, malo će se stisnuti, ali ipak im je visoko obrazovanje dostupno.

Također je liječenje, posebno težih bolesti, tamo jako skupo. Sve se više-manje vrti oko toga koliko novca imate, tolika je i kvaliteta usluga zdravstvene zaštite – veli Grljušić.

Navalili bogati Kinezi

U Australiji je primjetan trend da bogati Kinezi sve više šalju svoju djecu na australska sveučilišta, pa ih poslije vraćaju kući kako bi preuzeli tvrtke od njih, ali i nastavili širiti poslovanje na tom kontinentu.

Kutija cigareta košta 100 kn

Vrlo su skupi alkohol, cigarete, izlasci…, odnosno luksuz. Kutija cigareta, kad se preračuna iz australskih dolara u kune, stoji gotovo 100 kuna.

Hrvati uspješni i vrlo cijenjeni

Poznato je da su Hrvati u Australiji velikom većinom vrlo uspješni i cijenjeni. U Perthu i okolici najviše je Dalmatinaca i Ličana, potomaka iseljenika koji se bave graditeljstvom, ugostiteljstvom, poljoprivredom…

Većina naših ljudi koji su došli tamo pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina riješila je svoje egzistenciju mukotrpnim radom. Imaju kvalitetne kuće, nekad i više njih, u pravilu vrijednosti i preko milijun australskih dolara, te uz to i solidnu ušteđevinu.

Danas njihova djeca nakon završenog školovanja pomalo preuzimaju njihove poslove. Sviđa mi se kod Hrvata, pa i kod Grka i Talijana, to što jako drže do obitelji i tradicije. U hrvatskim su obiteljima članovi jako povezani, poštuje se odnos između roditelja i djece. To je kod Engleza, odnosno Australaca, teško naći, jer djeca odlaze od roditelja s 18 godina i poslije toga nastupa neka hladnoća u tim odnosima.

Naša zemlja je sigurnija

Australija ima velikih problema s drogom i alkoholom, posebno među mlađom populacijom. Mislim da kod nas ta pošast nije toliko uzela maha. Osim toga, svako malo ima i serijskih ubojstava. Po mojem mišljenju, naša je zemlja sigurnija.

Stan od 100 kvadrata – milijun dolara

Cijene nekretnina su visoke, pogotovo za naš standard. U stanovima u prigradskim dijelovima uglavnom žive socijalni slučajevi, dok većina stanovnika Australije, njih 90 posto, prakticira život u prizemnim kućama. Tako kuća s oko 150 četvornih metara stambenog prostora i preko 500 kvadrata okućnice stoji 300.000 dolara, a stan od 100 kvadrata u užem središtu Pertha stoji više od milijun dolara, a ako je sam centar grada, ta je cijena i viša. U Australiji je normalno da kupite prvu kuću nešto lošije kvalitete i izvedbe, a onda je za godinu do tri, kad zaradite, prodate i kupite novu, kvalitetniju i skuplju u boljem kvartu i tako nastavljate dalje. Hrana je također prilično skupa za naše pojmove, a za njih je to normalno. Primjerice, pizza stoji između 25 do 30 dolara.

Dijaspora je izvarana

Naši iseljenici u Australiji imaju dosta kapitala i domoljublja, ali neki od njih bili su prevareni pa sada pušu i na hladno. Trebamo vratiti povjerenje tih ljudi koji su spremni uložiti svoj novac, ali samo ako im Hrvatska omogući kvalitetan okvir i dobre uvjete za ulaganje i poslovanje. Oni su tamo navikli na potpuno drugačiji način života i rada, imaju jasnu organizaciju i hijerarhiju. Nema kod njih birokratizacije, korupcije i drugih stvari na koje pojedinci ili država gube vrijeme i novac.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Njemačko-hrvatski gospodarski forum i Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Rheinhessen/Stefan Sämmer

U četvrtak, 20. veljače 2019. godine, KWVD – Kroatische Wirtschaftsvereinigung Deutschland je u suradnji s Industrijsko-trgovinskom komorom za Rheinhessen, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora / AHK…, Veleposlanstvom RH u Njemačkoj, Generalnim konzulatom RH u Frankfurtu, Hrvatskim svjetskim kongresom u Njemačkoj, Hrvatskim izvoznicima, Njemačko-hrvatskim društvom i Njemačko-hrvatskim autoklubom organizirao Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva.

Prijem se održao u prostorijama Industrijsko-trgovinske komore Rheinhessen u Mainzu pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Prijemu je prethodio Gospodarskom forumu na temu “Hrvatska u digitalnom dobu – mogućnosti i perspektive”.

Njemačko-hrvatski gospodarski forum organizirali su Industrijska i trgovinska komora za Rheinhessen, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK) te Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj (KWVD).

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja ekspanziju te je stoga zanimljiv partner za njemačka poduzeća i ulagače. To je postalo jasno na Potpore rastu čine osobna potrošnja i snažna dinamika ulaganja. Hrvatska jača i kao tržište javne nabave. K tome se pozornost sve više skreće na teme kao što su digitalizacija, industrija 4.0, startupovi i strukovna izobrazba te usavršavanje. Koje branše imaju izglede u budućnosti i nude dobre mogućnosti prodaje i ulaganja, o tome je razgovaralo preko 80 poduzetnika iz Porajnja-Falačke i Hrvatske.

Glavni direktor Industrijske i trgovinske komore za Rheinhessen, Günter Jertz, naglasio je da su trgovinski odnosi između porajnja-falačkih i hrvatskih poslovnih partnera tijekom godina ostali stabilni. Najnovije brojke za 2018. godinu ukazuju na uvoz iz Hrvatske u Porajnje-Falačku u vrijednosti od 46,4 milijuna EUR te izvoz prema Hrvatskoj u vrijednosti od 134,2 milijuna EUR. Jertz gleda u budućnost: „Prilika za proširenje bilateralnih poslova posebice se krije u branšama koje u Hrvatskoj imaju dobre perspektive rasta.“ Tako je na tržištu osobnih automobila nakon porasta od 17,2 posto u 2017. godini između siječnja i listopada 2018. godine još jednom zabilježen porast za 20,4 posto. Visoke stope rasta nedavno su zabilježile i branša plastike i kaučuka te farmaceutska industrija. S pozitivnim rastom se u idućih godina računa i u zdravstvenom gospodarstvu, IT tržištu i graditeljstvu. Dodatan poticaj za poduzeća iz Porajnja-Falačke da se aktiviraju na hrvatskom tržištu ili pojačaju svoj postojeći angažman prema Jertzu predstavlja program „Skills Experts“ njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i energetike. U partnerstvu s Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom zamišljena je izobrazba hrvatskih naučnika na licu mjesta prema njemačkom dualnom sustavu obrazovanja koji zatim postaju obučeni stručnjaci u svom području.

Prema navodima Svena Thorstena Potthoffa, direktora Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u Zagrebu (AHK), ne jenjava interes njemačkih poduzeća za Hrvatsku kao poslovnu lokaciju: „Njemačka je za Hrvatsku najvažniji partner za vanjsku trgovinu. Njemački izvoz u Hrvatsku iz godine u godinu ruši nove rekorde, ali i obrnuto: Njemačka se u međuvremenu razvila u drugo najvažnije prodajno tržište za Hrvatsku. Unatoč potrebnim reformama, primjerice u poreznom pravu, obrazovanju ili javnim uslugama, ipak postoje dobre prilike za njemačke ulagače. Hrvatska osim toga ima izraženu poduzetničku kulturu, brojne poduzetničke inicijative u fazi osnivanja te IT sektor koji je u posljednjih pet godina zabilježio iznimno snažan rast.“

Mario Šušak, direktor Hrvatskog gospodarskog saveza sa sjedištem u Frankfurtu na Majni smatra da su Hrvatskoj potrebne daljnje strukturne reforme za povećanje konkurentnosti kako bi uspješno prešla u novi model rasta gospodarstva kao što je, primjerice, ostvarivanje inozemnih direktnih ulaganja. Ipak, navodi i pozitivne primjere kao što su poduzeća iz hrvatske IT branše: „Globalizacija u gospodarskim odnosima i rastuća mobilnost čovjeka i poduzeća dovode do rastuće konkurencije gospodarskih regija. Brze promjene zahtijevaju stručnjake koji su u stanju razviti rješenja i proizvode koji će se moći koristiti u praksi. Ovaj industrijsko-politički i obrazovno-politički poziv na buđenje u digitalizaciji predstavlja novu priliku kako za Njemačku tako i za Hrvatsku. Zamah digitalizacije mijenja svijet rada do sada neviđenom brzinom. Upravo u tome leži izazov i prilika da poduzeća u Njemačkoj i Hrvatskoj profitiraju jedna od drugih.“

Nakon njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma sljedio hrvatsko-njemačkog gospodarstva

Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva označava važan dan za hrvatsko gospodarstvo u SR Njemačkoj, stoga su se odazvale i mnogobrojne njemačke institucije i komore, ali i gospodarstvenici i investitori.

Brojne goste pozdravio je predsjednik Hrvatskog gospodarskog saveza Mario Šušak, zatim glavni direktor Industrijske i trgovinske komore u Mainzu Günter Jertz i hrvatski veleposlanik RH u Njemačkoj dr. Gordan Grlić Radman.

U samom uvodu bila je riječ o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke, bilateralnim odnosima, stanju u Hrvatskoj, te perspektivi koju Hrvatima nude ove dvije zemlje. Hrvatski veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman složio se kako mladi Hrvati žele probati “nešto drugo i negdje drugdje”, te kako je to u redu jer svi smo mi dio europske obitelji.– Zašto ne bi probali, pa se vratili u Hrvatsku. Istaknuo je kako je kvaliteta života bolja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, a život je mirniji i sigurniji. Naglasio je kako Nijemci ponekad imaju bolje mišljenje o Hrvatima i Hrvatskoj nego mi sami.

Razgovor su vodili Viktor Piel (Hrvatsko-njemačko društvo), Heiko Müller (Green Logic d.o.o.), Sascha Fuzul ( Savezno ministarstvo ekonomije i energetike) i Franjo Pavić (Hrvatski svjetski kongres Njemačka).

Njemački poduzetnik Heiko Müller je rekao da je Hrvatska predivna zemlja, koja svojim mladim građanima nudi sve do onog trenutka kad oni odrastu i započinju samostalan život. U tom trenutku perspektiva postaje neizvjesna.

– Bio sam u Hrvatskoj, to je predivna zemlja nevjerojatnih ljudi, zemlja u kojoj naizgled izgleda sve idilično, no kad bolje upoznate situaciju, vidite da baš nikakve perspektive nema, kazao je Müller posebno ističući Slavoniju.

No, pojasnio je i kakva je situacija u Njemačkoj u odnosu na situaciju u Hrvatskoj.

– Standard je u Njemačkoj veći, cijena najma stana je veća, brojni mladi ljudi u Hrvatskoj imaju svoje obiteljske kuće i stanove. Kad dođu u Njemačku, najprije ih dočeka taj standard i visoke cijene. No, svi smo mi radoznali, treba probati, vidjeti, odvagnuti pa odučiti Njemačka ili Hrvatska, poručio je Müller Hrvatima.

Istaknuo je kako je za tu “neizvjesnu perspektivu” najviše odgovorna hrvatska politika i samo ona može mladima pružiti nadu i bolju budućnost.

– Na hrvatskoj politici je da to učini, ne na njemačkoj – rekao je Müller.

Po završetku službenog dijela programa, Hrvatski gospodarski savez dodijelio je nagradu “Most” Hrvoju Ursiću. Riječ je o medaljonu izrađenom od bračkog kamena koji predstavlja most kao simbol suradnje i angažmana u njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima. Hrvoje Ursić je primio nagradu u ime tvrtke „Ekofarma Srnjak“ koja je potekla iz direktne njemačke investicije u stvaranju dugoročnog branda.

Na kraju službenog programa goste je zabavila hrvatska klapa iz Frankfurta s kojom su zapjevali i veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman, te Mario Šušak. Hranu za goste pripremili su vrijedni članovi Hrvatske kulturne zajednice Mainz, za vina se pobrinio online-shop Crogusto a hrvatski kokteli su bili pripremljeni s „ TESLA Šljivo“.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari