Pratite nas

Politika

Ostojić : DORH treba utvrditi zašto je smijenjen Lozančić

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić (SDP) rekao je u petak da je od Državnog odvjetništva RH dobio odgovor kako nema osnovane sumnje vezano za optužbe hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović protiv bivšeg šefa SOA-e Dragana Lozančića.

“Dobili smo odgovor da nema osnovane sumnje. Smatram da je DORH ono nadležno tijelo, obzirom da mi ne možemo zvati Lozančića niti Grabar-Kitarović, koje treba utvrditi postoji li ili ne osnovana sumnja. I dalje stojim pri tome, čekat ćemo odgovor DORH-a u ponovljenom pokušaju ukazujući na zakon koji jasno govori da bi oni trebali takve radnje poduzeti”, rekao je Ostojić novinarima u Hrvatskom saboru vezano uz njegov zahtjev da DORH pokrene postupak vezan za optužbe hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović protiv bivšeg šefa SOA-e Dragana Lozančića. Drži da je to bilo dovoljno osnove da DORH pokrene izvide i zatraži objašnjenje o čemu se tu radi.

Ostojić: Treba objasniti zašto je netko smijenjen

Ostojić je rekao i da Grabar-Kitarović, koja je rukovodila sigurnosnim sustavom, ne može u objašnjenju zašto je netko smijenjen samo dati naznaku da je radio nešto što je suprotno zakonu ili da je zlouporabio svoj položaj. Poručio je kako je Lozančić bio ravnatelj SOA-e i treba se znati zašto je otišao.

Također je ocijenio da “u DORH-u postoji linija manjeg otpora za mnoge stvari”, pa i u tom slučaju. “Mislim da je to jedno čisto nezamjeranje. Najbolje bi bilo da zbog javnosti to raščiste i razjasne a ne da to ostane pod velom tajne”, rekao je.

Ostojić smatra da treba izvidjeti zbog čega je Lozančić smijenjen, a bio je profesionalac za ministra Davora Božinovića, bio je i bivši sigurnosni savjetnik predsjednika Republike, a za Grabar-Kitarović to nije.

Drži da da ne postoji razlog zašto Lozančić ne bi mogao postati savjetnik novoizabranom predsjedniku Zoranu Milanoviću jer, pojasnio je, ne postoje nikakve prepreke za njegovo imenovanje.

Petrov: Država ne funkcionira normalno ako se  prva osoba sigurnosne službe šalje na ulicu 

I čelnik Mosta Božo Petrov u petak je poručio da se treba izjasniti zbog čega je u veljači 2016. smijenjen čelnik SOA-e Dragan Lozančić na čemu je inzistirala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Komentirajući inzistiranje predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost SDP-ovog Ranka Ostojića da DORH ispita predsjednice zbog njenih optužbi na račun Lozančića, Petrov je rekao da Državno odvjetništvo treba biti neovisno tijelo koje treba postupati u skladu sa svojim obvezama, dužnostima i pravilima pa se nada da će na takav način i postupiti, ne samo u tom slučaju, nego u apsolutno svakom slučaju.

“Što se tiče Dragana Lozančića i naše uloge u Vladi 2016., nisam ulazio u samu srž onoga oko čega su se prepirali i nisu se slagali. Mene je zabrinjavao način na koji je trebala završiti prva osoba u našoj sigurnosnoj službi, odnosno, na ulici, što je za mene neprihvatljivo. Za svaku uređenu, stabilnu, sigurnu zemlju je to neprihvatljivo“, rekao je Petrov.

“U srž sukoba predsjednice Grabar-Kitarović i Lozančića nisam ulazio, time se trebaju baviti osobe koje vode institucije – predsjednik Vlade, predsjednik države, uostalom, i DORH ako treba biti uključen, a ne ja. Ono oko čega se ja trebam brinuti je način na koji zemlja funkcionira ako sam potpredsjednik Vlade i to je moja dužnost. A država sigurno ne funkcionira normalno ako se prva osoba sigurnosne službe šalje na ulicu”, smatra Petrov.

Stvari se trebaju razjasniti i treba se znati što se dogodilo i tko je što radio ako želimo biti transparentni i pošteni, pogotovo ako je riječ o osobi koja će postati savjetnik predsjednika Republike, zaključio je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Božo Petrov: Mjera nadzora mobitela zadire u prava i privatnost građana

Objavljeno

na

Objavio

Iz Mosta nezavisnih lista u nedjelju su ustvrdili da je mjera nadzora mobitela građana praktično neprovediva, da nema veze s preporukama struke te da zadire u prava i privatnost građana.

Osvrćući se na pokušaj vladajućih da uvedu kontrolu cjelokupnog stanovništva praćenjem mobilnih uređaja, predsjednik Mosta Božo Petrov rekao je kako je Most podržao mjere koje je stožer uvodio na temelju stručnih sugestija.

„No, ova mjera nema veze sa strukom, to sigurno ni jedan liječnik nije predložio. To nije dobra namjera i ovdje netko perfidan manipulira sa strahom ljudi koji će dati sve što mogu ne bi li sačuvali zdravlje. Kao da je netko radio eksperiment da vidi koliko prava i sloboda smo se spremni odreći. Mjera nema smisla jer je i tehnički teško provediva“, istaknuo je Petrov.

On je u razgovoru s Marinom Miletićem na Mostovom podcastu iznio je stavove Mosta NL i o drugim važnim pitanjima krize uzrokovane koronavirusom, posebno na razdoblje koje će uslijediti nakon pandemije.

Tako je još jednom istaknuo važnost slušanja uputa Svjetske zdravstvene organizacije i testiranja što većeg broja ljudi.

Petrov ističe kako može razumjeti da testova nema dovoljno, ali sugerira da onda treba to iskreno komunicirati, a ne napadati one koji se zalažu za takav pristup.

Petrov predlaže testiranje na reprezentativnom uzorku

Predlaže i testiranje na reprezentativnom uzorku koje će dati vjerodostojan rezultat, jer bi tako mogli uvidjeti stvarnu raširenost virusa u populaciji i predvidjeti koje ćemo sve mjere morati poduzimati u idućih nekoliko mjeseci ili ih eventualno smanjivati.

Petrov je ponovio i konkretne Mostove gospodarske mjere, od kojih je najvažniji stav da je jedina prava mjera otpis, a ne odgoda, što je Most još 19. ožujka prvi jasno rekao na konferenciji za novinare, kada je Vlada predložila odgodu plaćanja.

“Mi smo jasno od prvoga dana govorili da ne postoji nikakva odgoda plaćanja doprinosa nego je jedino moguć otpis! Danas to gotovo svi dionici ponavljaju jer su shvatili da nije moguće tražiti od poduzetnika da plati doprinose za plaće zaposlenika, kad u tom trenutku uopće ne posluje.

Isto tako, istaknuli smo da se bespovratna sredstva moraju uliti u gospodarski sektor i to mikro i malim poduzetnicima, da bi oni mogli isplatiti plaće čak i ako ne rade u ovom trenutku.

Ne treba im nuditi novi dug u obliku novih kredita, kako je predlagala Vlada RH. Jedini način da sačuvamo radna mjesta i održimo potrošnju i funkcioniranje sustava jest da novac iz javnog sektora dođe u privatni, jer bez privatnog sektora mi ćemo doživjeti kolaps“, rekao je Petrov.

Petrov je istaknuo i kako je ova kriza prilika da se provedu reforme s kojima se je toliko odugovlačilo i da u prvom redu treba rezati sve nepotrebne troškove javnog sektora, a onda i odrediti pet glavnih gospodarskih grana koje će nositi hrvatsko gospodarstvo.

“Jedna od tih grana trebala bi biti poljoprivreda jer će ona potaknuti razvoj drugih gospodarskih djelatnosti. To je prilika da konačno pokušamo biti samodostatni u poljoprivredi i tako dođemo u mogućnost da proizvodimo dovoljno hrane za nas same, a višak izvozimo.

Da bi to bilo moguće, potrebno je oko 600 000 hektara obradive poljoprivredne površine raspodijeliti ljudima koji trebaju biti oslobođeni davanja da bi se proizvodnja pokrenula. Ovo je blago koje imamo potpuno neiskorišteno”, rekao je Petrov. (Hina)

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Objavljeno

na

Objavio

Posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za nacionalnu sigurnost Robert Kopal za N1 televiziju otkrio je u kojem smjeru Vlada razmišlja kada je riječ o nadzoru lokacije putem mobitela zbog aktualne krize s koronavirusom.

Govoreći o mogućim mjerama praćenja geolokacije mobitela građana, premijerov savjetnik rekao je kako se ta mjera, ako izmjene Zakona stupe na snagu i ako ‘prođu’ Ustavni sud, ne bi odnosila na sve građane nego na one koji se nalaze u samoizolaciji.

– U slučaju proglašene epidemije, kao što je sada slučaj mjera bi se odnosila samo na one osobe kojima je izrečena mjera samoizolacije. Te osobe nisu nužno oboljele, ali predstavljaju potencijalni rizik za širenje zaraze čime bi moglo biti ugroženo šire pučanstvo Hrvatske. To uključuje svakako i osobe na koje bi se odnosila obavezna karantena. U Hrvatskoj smo imali situaciju dolaska osobe s izrečenom zaštitnom mjerom u bolnicu, imali smo višekratne slučajeve dolaska osoba sa zaštitnom mjerom samoizolacije u ljekarne, i poznat je nažalost i podatak da je u Italiji u jednom trenutku 40 posto građana kršilo zaštitne mjere. Dakle sve države imaju slične izazove u smislu pridržavanja mjera samoizolacije od strane građana – rekao je Kopal.

Naveo je i primjere kako bi to moglo izgledati.

– Npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – rekao je.

– Druga opcija je npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – dodao je.

No, objasnio je i da postoji mogućnost i za jednu alternativu.

– Potrebno bi bilo instalirati prvo aplikaciju i isto tako omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju. Ako osoba to ne želi, niti instalirati aplikaciju niti omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju ili jedno od tog dvoje, tada bi alternativa mogla bila karantena odnosno smještaj i boravak u nadziranim prostorima. Ako osoba nad kojom je izrečena mjera samoizolacije instalira aplikaciju i omogući odnosno prihvati lokaciju, apsolutno se ništa neće – kako se to neki u medijskom prostoru spominju – “trekati” nego će onda i samo onda ako osoba napusti perimetar samoizolacije koji je putem aplikacije sama prijavila, samo će tada “blinkati” signal.

Najbolja priprema da se ne dogodi crni scenarij, jest razmišljanje o crnom scenariju jer tada činite sve da se on ne dogodi. U slučaju primjene aplikacije moglo bi se dogoditi da osoba koja bi morala biti u samoizolaciji niti instalira aplikaciju (ne želi ili to tehnički nije moguće) niti je smještena u karantenu bilo iz logističkih razloga ili nekih drugih razloga (pa i zato jer trenutno ne želi biti dostupna). Tada treba postojati mogućnost navedenog. I to isključivo zbog zaštite života i zdravlja ljudi, uz sva vremenska i druga ograničenja primjene same mjere – opisao je Kopal i rekao kako cilj nije uvođenje policijske države jer jer riječ o iznimnim okolnostima i mjerama koje bi s eprimijenjivale u ograničenom trajanju.

– Dakle, samo kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zaraznom bolesti u skladu s posebnim propisima pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštiti. Ponavljam, mjera bi trajala samo za vrijeme trajanja proglašene epidemije. Nakon toga se podaci odmah brišu odnosno uništavaju, a ne arhiviraju niti pohranjuju – rekao je Kopal.

Istaknuo je kako nadzor znači samo praćenje geolokacije, a ne i sadržajnih podataka s kim sve korisnik mobitela kontaktira, dakle bez prometnih podataka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari