Pratite nas

Politika

Ostojić : DORH treba utvrditi zašto je smijenjen Lozančić

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić (SDP) rekao je u petak da je od Državnog odvjetništva RH dobio odgovor kako nema osnovane sumnje vezano za optužbe hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović protiv bivšeg šefa SOA-e Dragana Lozančića.

“Dobili smo odgovor da nema osnovane sumnje. Smatram da je DORH ono nadležno tijelo, obzirom da mi ne možemo zvati Lozančića niti Grabar-Kitarović, koje treba utvrditi postoji li ili ne osnovana sumnja. I dalje stojim pri tome, čekat ćemo odgovor DORH-a u ponovljenom pokušaju ukazujući na zakon koji jasno govori da bi oni trebali takve radnje poduzeti”, rekao je Ostojić novinarima u Hrvatskom saboru vezano uz njegov zahtjev da DORH pokrene postupak vezan za optužbe hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović protiv bivšeg šefa SOA-e Dragana Lozančića. Drži da je to bilo dovoljno osnove da DORH pokrene izvide i zatraži objašnjenje o čemu se tu radi.

Ostojić: Treba objasniti zašto je netko smijenjen

Ostojić je rekao i da Grabar-Kitarović, koja je rukovodila sigurnosnim sustavom, ne može u objašnjenju zašto je netko smijenjen samo dati naznaku da je radio nešto što je suprotno zakonu ili da je zlouporabio svoj položaj. Poručio je kako je Lozančić bio ravnatelj SOA-e i treba se znati zašto je otišao.

Također je ocijenio da “u DORH-u postoji linija manjeg otpora za mnoge stvari”, pa i u tom slučaju. “Mislim da je to jedno čisto nezamjeranje. Najbolje bi bilo da zbog javnosti to raščiste i razjasne a ne da to ostane pod velom tajne”, rekao je.

Ostojić smatra da treba izvidjeti zbog čega je Lozančić smijenjen, a bio je profesionalac za ministra Davora Božinovića, bio je i bivši sigurnosni savjetnik predsjednika Republike, a za Grabar-Kitarović to nije.

Drži da da ne postoji razlog zašto Lozančić ne bi mogao postati savjetnik novoizabranom predsjedniku Zoranu Milanoviću jer, pojasnio je, ne postoje nikakve prepreke za njegovo imenovanje.

Petrov: Država ne funkcionira normalno ako se  prva osoba sigurnosne službe šalje na ulicu 

I čelnik Mosta Božo Petrov u petak je poručio da se treba izjasniti zbog čega je u veljači 2016. smijenjen čelnik SOA-e Dragan Lozančić na čemu je inzistirala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Komentirajući inzistiranje predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost SDP-ovog Ranka Ostojića da DORH ispita predsjednice zbog njenih optužbi na račun Lozančića, Petrov je rekao da Državno odvjetništvo treba biti neovisno tijelo koje treba postupati u skladu sa svojim obvezama, dužnostima i pravilima pa se nada da će na takav način i postupiti, ne samo u tom slučaju, nego u apsolutno svakom slučaju.

“Što se tiče Dragana Lozančića i naše uloge u Vladi 2016., nisam ulazio u samu srž onoga oko čega su se prepirali i nisu se slagali. Mene je zabrinjavao način na koji je trebala završiti prva osoba u našoj sigurnosnoj službi, odnosno, na ulici, što je za mene neprihvatljivo. Za svaku uređenu, stabilnu, sigurnu zemlju je to neprihvatljivo“, rekao je Petrov.

“U srž sukoba predsjednice Grabar-Kitarović i Lozančića nisam ulazio, time se trebaju baviti osobe koje vode institucije – predsjednik Vlade, predsjednik države, uostalom, i DORH ako treba biti uključen, a ne ja. Ono oko čega se ja trebam brinuti je način na koji zemlja funkcionira ako sam potpredsjednik Vlade i to je moja dužnost. A država sigurno ne funkcionira normalno ako se prva osoba sigurnosne službe šalje na ulicu”, smatra Petrov.

Stvari se trebaju razjasniti i treba se znati što se dogodilo i tko je što radio ako želimo biti transparentni i pošteni, pogotovo ako je riječ o osobi koja će postati savjetnik predsjednika Republike, zaključio je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković zadovoljan ‘evolucijom’ Francuske u vezi proširenja EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u subotu u Muenchenu zadovoljstvo što je francuska pozicija o proširenju EU-a “evoluirala” i smatra da su Sjeverna Makedonija i Albanija na dobrom putu da otvore pregovore o pristupanju Uniji.

Pariz je prošle godine blokirao početak pregovora s te dvije balkanske države tražeći da se prije toga promijeni metodologija pregovora i da Skopje i Tirana učine više u borbi protiv korupcije.

No, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u subotu na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu da će podržati otvaranje pregovora ako Europska komisija u ožujku pozitivno ocijeni napredak tih država.

U izjavi novinarima na istome skupu, Plenković je rekao da je “Francuska pozicija evoluirala”. “Ne očekujem od Francuske da bi nakon promijenjene metodologije mogla doći u poziciju da bude ona zemlja koja blokira otvaranje pregovora”, izjavio je.

“Slijede dodatni razgovori s preostale dvije zemlje (Danskom i Nizozemskom) koje su imale rezerve i mislim da idemo u dobrom smjeru”, dodao je premijer Hrvatske koja predsjeda EU-om u prvoj polovini 2020.

Plenković očekuje da će Unija dati ‘zeleno svjetlo’ za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije samita EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja u Zagrebu.

On se u Muenchenu sastao s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim i s Albinom Kurtijem, novim premijerom Kosova kojemu je obećao hrvatsku pomoć u institucionalnom približavanju EU-u, uključujući ukidanje viza za Kosovare.

Plenković je razgovarao i s glavnim tajnikom NATO-a koji je u subotu rekao da bi, ako talibani pokažu spremnost za pregovore, moglo doći do postupnog povlačenja vojnika NATO-a, uključujući i hrvatske.

Ondje je naš 11. kontingent (sa 110 vojnika) i priprema se 12. Ali ako se postigne napredak i dogovor, moglo bi doći do postupnog smanjenja broja pripadnika misije u Afganistanu, kazao je Plenković.

Obećao je u da će njegova vlada i dalje podržavati Inicijativu triju mora, nakon što je SAD u subotu najavio da će izdvojiti do milijardu dolara za ulaganja u privatni i javni sektor zemalja između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

“U tom prostoru moramo intenzivirati gospodarsku i osobito energetsku suradnju. Što se vlade tiče mi smo i dosad podržavali tu inicijativu i vlada će i dalje angažirano sudjelovati”, istaknuo je Plenković.

No, novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović ocijenio je da američka najava o milijardu dolara za Inicijativu triju mora “nije ni za kavu”.

“Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, a to je pola Europe, to nije dovoljno za kavu”, rekao je Milanović, ali i dodao da neće opstruirati inicijativu.

Projekt je osobito promovirala hrvatska predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, a na samitu inicijative 2017. u Varšavi podržao ju je i američki predsjednik Donald Trump. (Hina)

 

Ivica Šola: EU postaje imperij na štetu čovjeka i država i država nacija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Milanović potvrdio: Lozaničić će mi biti savjetnik

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Izabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović potvrdio je u subotu u Pazinu da će Dragan  Lozančić biti njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost i obranu, a nije želio komentirajući odluku Kolinde Grabar Kitarović koja je prije pet godina smijenila Lozančića dodavši da je to imala pravo iako je obrazloženje neobično.

U izjavi novinarima u Pazinu, gdje je nazočio svečanosti obilježavanja 30. obljetnice osnutka IDS-a, Milanović je upitan o “slučaju Lozančić” podsjetio da se on dogodio  prije pet godina i da je “predsjednica Republike Hrvatske tada imala pravo zajedno s Vladom smijeniti i imenovati”.

“To je i napravila. No, moram priznati da je obrazloženje uistinu bilo neobično, to je za mene sve. Politika ide dalje, stranke se nadmeću i ja ne vidim ništa što bi zahtjevalo moje reagiranje. To je bilo prije pet godina, ostaje da se vidi hoće li nadležna tijela zaključiti ili će nekim radnjama doći do saznanja da je tu bilo nešto protuzakonito” , kazao je Milanović.

Izabrani hrvatski predsjednik potvrdio je da će Lozančić biti dio njegovog tima, odnosno savjetnik za nacionalnu sigurnost i obranu.

Na pitanje novinara hoće li na nekom od savjetničkih mjesta biti i netko iz Istre, Milanović je odgovorio da neće, i da se nije time rukovodio.

“Nisam se time rukovodio, jer kada bih ispunjavao sve te kriterije, trebalo bi mi puno savjetnika, a predsjedniku to ne pripada. Ovo malo što imam, i to je to”, naglasio je Milanović. Dodao je kako imena njegovih savjetnika koja su objavljena u medijima, su uglavnom točna a tek kada bude preuzeo dužnost predsjednika, objavit će njihova imena.

“Manje-više sve sam odlučio. Inauguracija će u utorak, 18. veljače, biti u Uredu predsjednika, ona će biti republikanska, ne ceremonijalna kao ranije. Sve je poznato, pozvano je četrdeset ljudi i nadam se da se nitko nije uvrijedio to što će inauguracija izgledati tako”, izjavio je Milanović.

Milanović o Vatikanskim ugovorima

Na pitanje novinara hoće li se po preuzimanju dužnosti predsjednika Republike sastati s vodstvom Hrvatske biskupske konferencije (HBK) odgovorio je da će to učiniti vrlo rado.

“To su detalji i forme koje su vrlo bitne. To sam radio dok sam bio premijer, naročito u prvih godinu i pol dana. Kasnije se malo zakompliciralo, ni dan danas ne znam zašto jer sam jako pazio što radim i još više što govorim. No, interesantna osoba za vezu na visokoj razini bio je i tada Orsat Miljanić. Kontakti su zadržani i radujem se suradnji”,  kazao je Zoran Milanović.

Dodao je kako je za njega “priča oko Vatikanskih ugovora, završena priča”.

“Sve što sam govorio u kampanji, sve što sam govorio u debatama imate snimljeno i budem li se ponašao drukčije, podsjetite me. Zasad se ne ponašam drugačije”, dodao je izabrani predsjednik Milanović

Milanović nije htio, na traženje novinara, komentirati najnovija zbivanja unutar HDZ-a u kontekstu stranačkih izbora.

“Ta zbivanja malo pratim, ali ne želim ih komentirati”, kratko je odgovorio.

Govoreći o njegovoj dosadašnjoj suradnji s IDS-om, istaknuo je da “ukoliko ne bi imao dobro mišljenje o toj stranci, ne bi ni došao u Pazin”.

“To je jedna cijela filozofija i praksa regionalizma u okviru Hrvatske koja je donijela dobro Istri. Ovo je kraj koji je puno brže napredovao od ostalih hrvatskih županija, ne samo zato što nije bilo rata. Dobro je to vođena regija a IDS ima svoju veliku zaslugu”, zaključio je Milanović.

Izrazio je zadovoljstvo što je izgradnja nove pulske Opće bolnice skoro privedena kraju. Dodao je da je gradnja počela još u njegovom premijerskom mandatu i da se za gradnju bolnice “iznimno puno angažirao”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari