Pratite nas

Herceg Bosna

HRS: Hrvati u BiH danas žive sudbinu Hrvata u bivšoj Jugoslaviji za Miloševićevog režima

Objavljeno

na

Nikada se nije na HNS-u odlučivalo oko zajedničkog prijedloga izmjena izbornog zakona“, „nisu se uvažili prigovori pojedinih stranaka na diskriminaciju Hrvata sa manjinskih područja“, „HNS je postao privatna prćija HDZ-a BiH“.

Ovo su samo neki od sve učestalije ponavljanih navoda s kojima se ovih dana napada institucija HNSa od strane probošnjački orijentiranih medija, a koji za sugovornike nalaze njima podobne Hrvate (među kojima i pojedine stranke članice HNS-a). Kao članica HNS-a osjećamo potrebu reagirati, zbog obrane institucije, kao i zbog činjenice da ne želimo dopustiti da HNS, a samim time i mi kao članica, postane predmetom uskostranačkih interesa i razmirica.

Prijedlog izmjena izbornog zakona koji je otišao u parlamentarnu proceduru je diskutiran i o njemu su doneseni zajednički zaključci na proširenoj sjednici HNS-a održanoj 24.02.2017. Jedine stranke koje su ponudile alternativno rješenje su HRS i HKDU Hrast. Pojedine stranke su uputile određene prigovore na izračun koeficijenta zastupljenosti u izbor u Dom Naroda, ali nakon dodatnih pojašnjenja, nisu imali dalje prigovore, tako da se zajednički zaključilo koji prijedlozi će ići u hitnu proceduru, radi zadatih rokova od strane Ustavnog suda, kako se u konačnici i dogodilo. O svemu ovome je na sljedećoj sjednici Predsjedništva HNS-a održanoj 17.03.2017. usvojen izvadak iz zapisnika.

Jedina stranka koja je izrazila protivljenje ovom prijedlogu izmjena Izb. zakona (jednako kao što smo na prošloj sjednici Predsjedništva izrazili protivljenje prijedlogu izmjena Zakona o JRTVS-u) je HRS, isključivo iz suštinskih razloga koje smo pojasnili na samome Predsjedništvu. Međutim, ne pada nam na pamet u javnosti napadati prijedloge usvojene većinom na Predsjedništvu HNS-a, jer smo svjesni viših interesa. Dapače, iz razloga što svaki ovaj prijedlog dokazuje kako su Hrvati jedini koji nude politička rješenja za goruće temeljne probleme u BiH, mi branimo i nastavit ćemo braniti ove inicijative, jer pokazuju tko uistinu želi budućnost BiH, a tko je neargumentiranim napadima, bez obzira na sadržaj i suštinu, vodi ka raspadu. Prema tome, nije istina da se nije odlučivalo na Predsjedništvu HNS-a o spomenutim prijedlozima. Dapače, odlučivalo se dva puta. Ukoliko je bilo tko imao nekih prigovora, mogao je iste uložiti na zaprimljeni izvadak iz zapisnika.

Pojedine stranke koje ovih dana ne silaze sa probošnjačkih medija, imaju i imale su mogućnost artikuliranja svoga nezadovoljstva na sjednicama Predsjedništva HNS-a, gdje u pravilu ili nemaju izrađenih svojih prijedloga ili jednostavno šute, kao što je to bio slučaj kada se, na temu braniteljske populacije, besramno u diskusiji ocrnjivalo pojedine generale HVO-a. I na toj sjednici je HRS ponovno usamljen u suprotstavljanju većini u Predsjedništvu i jedini stao u obranu digniteta heroja Domovinskog rata. O svemu rečenom postoje zapisnici koji mogu potvrditi naše tvrdnje.

Pozivamo sve da svoja protivljenja radu HNS-a izraze unutar same institucije, jer oko dosta toga se s njima slažemo. Istina je da najjača stranka nastoji HNS ustrojiti i njen rad krojiti na osnovu svojih interesa. Međutim, to nije vidljivo u radu Predsjedništva HNS-a, koliko u radu Glavnog vijeća i odbora GV HNS-a, gdje ove stranke, najglasnije u udaru na HNS, nakon više godina rada uopće nisu imenovale svoje predstavnike, tako da je i tu HRS usamljen u argumentiranom kontriranju većinskom mišljenju. Naravno, kada nas se uopće pozove na sjednice odbora, jer često to nije slučaj.

Hrvati u BiH danas žive sudbinu Hrvata u bivšoj Jugoslaviji za Miloševićevog režima, s jedinom razlikom da je ulogu koju je u Jugoslaviji tada imala Miloševićeva srpska politička elita, u BiH preuzela ona Izetbegovićeva, bošnjačka elita. S toga smatramo neophodnim hrvatsko političko zajedništvo u okvirima HNS-a, gdje se mora preseliti diskusija oko svih strateških pitanja za hrvatski narod. HNS je prostor za raspravu, a ne mediji koji ovih dana slave nepostojeća oslobađanja ABiH i viteštva inozemnih ratnika.

HRS

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obilježena žrtva Vukovara u BiH i 26. obljetnica Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U središtima većinskih hrvatskih općina u Bosni i Hercegovini u petak su upaljenje svijeće i služene mise za Vukovar i druge hrvatske žrtve u BiH i Hrvatskoj, te je istaknuto kako je uspostavom Hrvatske zajednice Herceg Bosne istoga dana kada je i pao hrvatski grad heroj osigurana opstojnost Hrvata u toj zemlji.

U mostarskoj Vukovarskoj ulici, te na prozorima brojnih stanova i kuća u petak su zapaljene svijeće, a vjernici su se nakon misa u tome gradu okupili na prigodnoj molitvi pred spomen obilježjem. I u drugim općinama zapaljene su svijeće složene u obliku slova grada Vukovara.

Zamjenik predsjednika Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bariša Čolak je govoreći povodom 26. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne istaknuo kako su tu odluku 18. studenog 1991. Hrvati u BiH donijeli poučeni padom Vukovara.

Rekao je kako Hrvati u BiH očekuju da drugostupanjska presuda šestorici dužnosnika Herceg Bosne bude oslobađajuća budući su se u ratu branili od agresije.

“Mi smo uvjereni da će ta presuda biti bitno drukčija u odnosu na prvostupanjsku. Naravno da mi očekujemo oslobađajuću presudu jer nije bilo nikakvog udruženog zločinačkog pothvata niti smo mi sudjelovali u takvom nečemu”, rekao je Čolak. Dodao je kako Haški sud nije utemeljen kako bi sudio narodima i državama, nego da bi sudio pojedincima koji su počinili ratne zločine.

U Grudama su 18. studenog 1991. predstavnici 30 općina u kojima su Hrvati činili većinu ili znatan broj utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kako bi se obranili pred predstojećom srpskom agresijom na BiH.

U kolovozu 1993. je utemeljena Hrvatska republika HercegBosna kao hrvatska federalna jedinica kao pokušaj rješavanja hrvatskoga pitanja u BiH. Herceg-Bosna je prestala postojati u veljači 1994. nakon što je potpisan Washingtonski sporazum kojim je uspostavljena hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH.

Zbog promjena toga sporazuma na štetu Hrvata, njihove političke stranke stalno inzistiraju na izmjenama ustava i izbornog zakona kako bi Hrvati u BiH ostvarili jednakopravnost sa Srbima i Bošnjacima.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari