Pratite nas

Povijesnice

Otkopana istina Širokog Brijega

Objavljeno

na

Otkopana istina Širokog Brijega

Širokobriješko Povjerenstvo za obilježavanje i uređivanje grobišta žrtva Drugog svjetskog rata i poraća na prostoru Širokog Brijega na temelju osam godina istraživanja, 278 uzetih iskaza (svjedočenja) od 225 svjedoka te drugih prikupljenih podataka, došlo je do relevantnih saznanja, piše Večernji list BiH.

Utvrđeno je da je ukupno bilo 2165 žrtava. Na Križnom putu nestalo je 919 osoba, a 1565 djece ostalo je bez roditelja.

Utvrđeno je da je u 161 grobištu na prostoru Širokog Brijega od 550 do 600 žrtava, u 12 grobišta ekshumirano je 149 žrtava, tri žrtve su identificirane i njihovi ostaci predani su obiteljima.

Na području Širokog Brijega bilo je 218 stratišta na kojima su ubijene 303 osobe, a 95 posto zemnih ostataka preneseno je u groblja.

Utvrđeno je da je 36 osoba bilo žrtva četničkog pokolja te da je 25 žrtava umrlo od mučenja. Ovi više nego potresni brojčani podaci govore o velikom stradanju i brutalnosti koje je doživio Široki Brijeg na kraju Drugog svjetskog rata i poraća, što je ostavilo nenadoknadive posljedice na demografsku sliku Širokog Brijega u budućnosti.

Prema popisu prije Drugog svjetskog rata, Široki Brijeg imao je 23.341 stanovnika, a 1991. godine 26.503. Da je stopa rasta u razdoblju od 1948. do 1991. godine bila kao u Bosni i Hercegovini, Široki Brijeg bi 1991. godine imao gotovo 43.000 stanovnika (za 16.500 više), danas oko 50.000!

Povjerenstvo za obilježavanje i uređivanje grobišta Drugog svjetskog rata i poraća na prostoru Širokog Brijega svoja će istraživanja objelodaniti u dvoknjižju “Otkopana istina Širokog Brijega”, koja bi uskoro trebala ugledati svjetlo dana.

U otkrivanju istine ovo povjerenstvo zajednički je radilo s Vicepostulaturom postupka mučeništva Fra Lea Petrovića i 65 subraće.

Među nevinim žrtvama je i 66 hercegovačkih franjevaca, od čega 30 njih iz širokobriješkog samostana, a 13 ubijenih fratara rođeno je u Širokom.

NA ŠIROKOM BRIJEGU ODRŽAN »IX. SIMPOZIJ STOPAMA POBIJENIH«

Što vi mislite o ovoj temi?

Povijesnice

15. listopada 1992. – Zračni most iz Pleternice

Objavljeno

na

Objavio

Dana 15. listopada 1992. iz Pleternice je posljednji put poletio zrakoplov koji je u Zagreb prevozio teške ranjenike iz Bosanske Posavine.

Ondje je još u ožujku 1992. napadom na Bosanski Brod počela velikosrpska agresija. S obzirom na to da je i Slavonski Brod bio izložen neprestanim razaranjima, brodski je sanitet djelovao u nemogućim uvjetima, zbog čega se najteže ranjenike prebacivalo u Zagreb.

Brzina transporta bila je znatno umanjena jer je zbog okupacije autoceste kod Okučana cestovni prijevoz tekao Podravskom magistralom, piše HRT

Pilot Miroslav Alaber predložio je pukovniku Tomislavu Begoviću iz Operativne zone Osijek da se iskoriste potencijali zrakoplovne staze za tretiranje usjeva na Ivanin Dvoru kojom se desetljećima koristio Poljoprivredni kombinat Kutjevo.

Inicijativa je prihvaćena pa je Glavni stožer iznova mobilizirao dio pripadnika Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek, odnosno početkom rujna 1992. ustrojio Aviosanitetski vod oslonjen na 123. požešku brigadu.

Vod su činile tri posade, a u spašavanje ranjenika bio je uključen velik broj domicilnih vojnika zaduženih za osiguranje i logistiku.

Pripadnici voda još prije su izradili prilagođena postolja, nosila-ležajeve, za šest ranjenika koliko ih se moglo prevesti po jednom letu. Izgrađena je pričuvna pista Dolovi u području Dilj gore koja je prirodno štitila zrakoplove.

Nakon što bi bio javljen broj ranjenika koji dolaze u Pleternicu, u Dolovima bi zagrijali zrakoplove, i za petnaest minuta sletjeli na stazu Ivanin Dvor, te uzletjeli prema Zagrebu.

Ranjenike bi već za oko sat vremena od polijetanja na Plesu čekala sanitetska vozila. Na taj način zbrinuto je oko stotinu teških ranjenika.

Zračni most što su ga uspostavili hrabri pripadnici Sanitetskog voda, koji su nakon pada Bosanskog Broda premješteni u Cernu kod Županje, nepoznata je epizoda Domovinskog rata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

13.10.1991. Spaljeno hrvatsko selo Ravno

Objavljeno

na

Objavio

Postrojbe tzv. “JNA” i rezervisti iz Hercegovine i Crne Gore u prvoj polovini listopada 1991. okomili su se na hrvatsko selo Ravno, u trebinjskoj općini, u zaleđu Dubrovnika, da bi ga na kraju potpuno sravnili sa zemljom.

Time je zapravo počela velikosrpska agresija i na Bosnu i Hercegovinu, u vrijeme dok se Hrvatska, unatoč brojnim primirjima grčevito branila od opće ofenzive srbizirane armije. Razlog za ovaj zločin bio je izmišljen, kao u slučaju mnogobrojnih drugih mjesta.
“JNA” je objavila da je uništeno “snažno ustaško uporište” iako u Ravnom nije bilo ni radno ni borbeno sposobnog pučanstva.

Uništenje tog hrvatskog sela u istočnoj Hercegovini bio je dio strateškog plana “JNA” za opkoljavanje Dubrovnika koji je trebalo oteti Hrvatskoj i priključiti Velikoj Srbiji Slobodana Miloševića. S tim su ciljem tenkovi “JNA” već sredinom rujna ukopani u polju između Ravnog i Zavale. Kada su 1. listopada 1991., blizu Ćepikuća, srpske i crnogorske rezerviste teško porazili malobrojniji hrvatski branitelji, njihove razbijene postrojbe okomile su se na Ravno.

Opkljačkane su i zapaljene mnoge kuće, a dio stanovnika odveden u Trebinje.

Tri dana poslije srpsko je topništvo granatiralo Ravno. Većina preostalih stanovnika pobjegla je u okolna brda. Mnogi koji su ostali, ubijeni su kada je u selo ušlo pješaštvo.

Koliki je bio bijes “JNA” pokazuje i to da je jedan srpski kapetan ubio četvoricu vlastitih vojnika, kad su odbili topom srušiti toranj crkve u Ravnom. Od 11. do 13. listopada je nastavila razarati sela, kuću po kuću, ostavivši za sobom potpunu pustoš.

Rukovodstvo Bosne i Hercegovine u Sarajevu odšutjelo je na taj srpski zločin. Što više, objavilo je neutralnost u ratu, koji navodno “nije bio njihov rat”, iako će njegovo kasnije širenje donijeti najviše žrtava upravo Bosni i Hercegovini.

Poslije osam mjeseci okupacije selo Ravno u brzom naletu oslobodile su postrojbe Hrvatskog vijeća obrane.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari