Pratite nas

Hrvatska

Otkriven spomenik poginulim i nestalim policajcima u obrani Vukovara

Objavljeno

na

Otkriven spomenik poginulim i nestalim policajcima u obrani Vukovara

Dan policije u Vukovaru obilježen je komemorativnim skupom sjećanja, mimohodom i otkrivanjem spomen obilježja poginulim i nestalim policajcima tijekom Domovinskog rata u obrani Vukovara 1991. godine.

Obilježavanje su organizirali Udruga policije vukovarskih branitelja Domovinskog rata Vukovar i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović uz potporu Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Grada Vukovara.

Komemorativni skup sjećanja za policajce MUP-a Republike Hrvatske poginule i nestale u Domovinskome ratu tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku i obrane Vukovara 1991. godine održan je u svrhu promicanja vrijednosti njihova djela, herojstva i žrtve te nemjerljiv značaj koji su imali u Domovinskom ratu.

U Vukovaru je 1991. poginulo ili nestalo 97 policajaca iz cijele Hrvatske, a iz Uprave vukovarsko-srijemske županije poginula su 42 policijska službenika koji su časno dali svoj život za obranu Republike Hrvatske i ovoga područja.

Vukovar je 1991. godine postao simbol hrvatskog zajedništva pa su se tako njegovoj obrani pridružili hrvatski policajci i domoljubi iz policijskih uprava Brodsko-posavske županije, Varaždinske, Međimurske kao i ustrojstvene jedinice Ministarstva unutarnjih poslova Anti-terorističke jedinice Lučko.

„Danas smo se odužili 97-orici pripadnika policije, branitelja Hrvatske i Vukovara koji su predugo čekali na svoj spomenik za sve ono što su učinili kao pripadnici policije, kao prve snage neovisne Republike Hrvatske koja je imala tu moć i organizaciju da se suprotstavi agresiji.

Danas smo zato ovdje bili u najjačem sastavu Policije – kompletno Ravnateljstvo s načelnicima svih policijskih uprava te smo pri tome pokazali jedinstvo svih sastavnica državne vlasti, institucija, braniteljskih udruga i obitelji poginulih kojima smo na dostojanstven način odali počast za njihovu žrtvu koja je nemjerljiva,” rekao je ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović.

Nakon komemorativnog skupa, sudionici su u mimohodu došli do spomen-obilježja izgrađenog u Županijskoj ulici ispred zgrade Općinskog i Županijskog suda. Naime, za vrijeme Domovinskog rata u Vukovaru spomenuta je zgrada bila Policijska uprava Vukovar iz koje su mnogi policajci odlazili u obranu Vukovara, a oni čija su imena ispisana na spomen-obilježju, i u smrt.

„Naš trud i zalaganje da se ovaj spomenik podigne trajalo je posljednjih godinu i pol dana. Zahvaljujem se svima koji su pomogli pri njegovoj izgradnju. 97 hrvatskih vitezova, policajaca iz svih krajeva Hrvatske uključili su se 1991. godine u obranu od velikosrpske agresije braneći Vukovar i Republiku Hrvatsku,” rekao je Franjo Šoljić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara.

Spomen-obilježje otkrili su članovi obitelji poginulih i nestalih policajaca te su polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odali počast svojim poginulim, ubijenim i nestalim članovima obitelji. Obilježavanju su se odazvali mnogi uvaženi gosti koji su na Dan policije odlučili odati počast i položiti vijence kod tek otkrivenog spomen-obilježja.

Zajednički su vijenac tako položili izaslanik predsjednice Republike Hrvatske general Mladen Markač, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Stevo Culej te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović.

Vijence su također položila izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije, izaslanstvo predstavnika branitelja, braniteljskih Udruga i Grada Vukovara te brojna druga izaslanstva.

„Ovo je velik dan za grad Vukovar. Želim poručiti prvenstveno obiteljima poginulih policajaca, ali i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti da Vukovar svoje heroje nikad neće zaboraviti. 1991. godine iz raznih krajeva Hrvatske, od Čakovca, Varaždina, Slavonskog Broda, otoka došli su u Vukovar, branili Hrvatsku, stali na branik domovine i oni su istinski simbol hrvatskog zajedništva koje nam je i danas jako potrebno.

Smatram da kad smo zajedno da nema te sile koju ne možemo zaustaviti i da nema tog cilja koji ne možemo zajedno ostvariti, a upravo su to oni potvrdili 1991. godine. Ostvarili su cilj sanjan devet stoljeća, a to je stvaranje neovisne Hrvatske,” poručio je zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček.

Molitvu za sve poginule hrvatske policajce vodio je fra Josip Poleto iz Župe sv. Filipa i Jakova kojemu su se svojim zagovorom pridružili fra Slavko Milić iz Župe sv. Josipa Radnika i vlč. Dejan Čaplar iz Župe Kraljice mučenika. (Vukovar.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Novi zaplet oko Pelješkog mosta: Grčki Avax podnio upravnu tužbu zbog gradnje pristupne ceste Pelješkom mostu

Objavljeno

na

Objavio

Grčki Avax podnio je tužbu Visokom upravnom sudu (VUS) RH protiv rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojim je poništena odluka Hrvatskih cesta da dionicu pristupne ceste Pelješkom mostu gradi ta tvrtka, objavio je u četvrtak Večernji list.

Na VUS-u su potvrdili da su 16. svibnja zaprimili tužbu Avaxa, koji se donedavno zvao J&P Avax.Pojasnili su i da se u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi odluka u upravnom sporu mora donijeti 30 dana od dana podnošenja uredne tužbe, osim u slučaju postojanja izvanredno opravdanih okolnosti. To znači da bi odluka trebala biti donesena najkasnije do 16. lipnja, piše Večernji list.

S ovom Avaxovom tužbom, dodaje Večernji, nadmetanje za gradnju pristupnih cesta Pelješkom mostu dobilo je novi zaplet.

Ponude na tom nadmetanju, podsjećaju, otvorene su još lani u lipnju, no Hrvatske ceste su odluku o odabiru donijele tek krajem veljače ove godine. Na odluku da Avax dobije taj posao, čija je procijenjena vrijednost 482 milijuna kuna, žalili su se austrijski Strabag i grčki Aktor. No grčka žalba je odbijena. Strabag je pak u svojoj žalbi naveo da su Hrvatske ceste trebale isključiti Avax zbog profesionalnog propusta odnosno sudjelovanja te tvrtke u kartelskom sporazumu u Grčkoj između 2005. i 2012.

Iz HC-A su, među ostalim, na te navode odgovorili da nisu utvrdili profesionalni propust Avaxa jer nisu imali dokaza za to, a da je i utvrđen taj propust to ne bi imalo utjecaja jer je grčka tvrtka provela mjere samokorigiranja pa je, među ostalim, platila kaznu za kartelski sporazum.

Usto, ustvrdili su i da je u tom slučaju nastupila zastara jer je odluka grčkog Povjerenstva za zaštitu tržišnog natjecanja donesena 10. ožujka 2017., a zastara nastupa nakon dvije godine, piše Večernji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica: Demografija je ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda i države

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u srijedu u Splitu kako je demografija ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda i države te je upozorila na teško demografsko stanje u Dalmatinskoj zagori i zauzela se za donošenje posebnih planova za poboljšanje demografske slike na tom području.

“Demografija je u ovom trenutku, nažalost, pitanje svih pitanja, o čijem rješavanju ovisi budućnost našeg naroda, a samim time i budućnost Hrvatske kao države jer bez ljudi neme ni države”, istaknula je Grabar-Kitarović na konferenciji pod nazivom “Demografija kontinentalne Dalmacije kao preduvjet opstanka života” koju je organizirala “Slobodna Dalmacija”.

Po njezinim riječima, kontinentalna Dalmacija jedno je od najteže pogođenih područja negativnim demografskim kretanjima, te se, dodala je, čak pišu prilično tužne pjesme o pustošenju i izumiranju Dalmatinske zagore.

Prema službenim podatcima, od popisa 1961. do zadnjeg popisa 2011. godine broj stanovnika u kontinentalnoj Dalmaciji smanjio se s 324.000 na 177.000, ili za 45 posto, rekla je Grabar-Kitarović,
“Budući da nakon popisa 2011. godine ovaj prostor ima neprekidno smanjenje (stanovnika) i iseljavanje, možemo procijeniti kako danas na zaobalnom prostoru od Neretve od Zrmanje živi najviše oko 150.000 stanovnika”, rekla je.

Istaknula je kako je zbog depopulacijskih procesa kontinentalna Dalmacija iznadprosječno zahvaćena starenjem, što znači da je stanovništvo većinom u dobi iznad 65 godina, nasuprot malom broju mladog stanovništva, posebice onog radno sposobnog.

“To znači i mali reproduktivno-biološki potencijal”, dodala je.
Po njezinim riječima, nužna je društvena intervencija kako bi se zaustavile srednjoročno i dugoročno nepovoljne demografske i gospodarske tendencije.

Predsjednica smatra kako se ti nepovoljni trendovi mogu zaustaviti, a primjer su naši otoci.
“Od 1999. godine, kad je donesen prvi zakon o otocima, hrvatski javni sektor je u razvoj otoka prosječno godišnje ulagao 1,5 milijardi kuna. To je donijelo rezultate, tako da je, primjerice, u razdoblju od 2011. do 2014. godine na otocima broj stanovnika porastao za 2,4 posto iako je u istom razdoblju na razini države smanjen za 1,8 posto”, objasnila je Grabar-Kitarović.

Ona predlaže posebne planove i žurne mjere za razvoj Banovine, Gorskog kotara, Like i kontinentalne Dalmacije, što sa Slavonijom, kako je rekla, čini više od pola Hrvatske.

Istaknula je kako nam ta područja nisu važna samo gospodarski, nego i sigurnosno. Po njezinim riječima, posebne mjere za ta područja znače posebno porezno i svako drugo poticanje ulaganja, pojačane pronatalitetne mjere, mjere za što veću dostupnost predškolskog odgoja, besplatan prijevoz učenika i komunalni standard.

“Također je potrebna što bolja prometna povezanost tih područja s većim gradovima – Zadrom, Šibenikom i Splitom, i sve to treba raditi ne samo radi zaustavljanja iseljavanja, nego i u funkciji poticanja povratka i useljavanja u ta područja”, rekla je.

Predsjednica je istaknula kako je iseljavanje iz Hrvatske i posljedica članstva naše zemlje u Europskoj uniji, ali ona vjeruje i u povratak u Hrvatsku.

“Polako se počeo usporavati taj val odlaska iz Hrvatske, međutim, još ga nismo zaustavili, još nismo stvorili one pretpostavke koje su nužne da bi se mladi ljudi vratili obogaćeni znanjem i iskustvom iz drugih država”, ocijenila je Grabar-Kitarović.

(Hina)

 

Predsjednica: Trebamo biti usmjereni na rast, globalnu konkurentnost i dobrobit ljudi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari