Pratite nas

Iz Svijeta

Otmičar iz Sidneya je radikalni šeik koji je s ljubavnicom ubio bivšu suprugu (VIDEO)

Objavljeno

na

“Nema operativnih razloga da se njegovo ime krije”, rekao je neimenovani izvor u policiji.

Man Haron Monis postao je poznat australijskoj javnosti nakon što je poslao uznemirujuća pisma obiteljima triju australijskih vojnika koji su prije sedam godina poginuli u Afganistanu.

Optužio ih je da su ubice i da su dobili što su zaslužili.

Man Haron Monis

Haron je u Australiji došao kao izbjeglica 1996. Predstavlja se kao klerik i šeik, sam sebe naziva šeik Haron i Mohammad Hassan Manteghi, a poznat je po vjerskim ispadima.

Dobro je poznat policiji. U studenom prošle godine osumnjičen je da je sudjelovao u ubojstvu svoje bivše supruge , koju je nožem izbola i zapalila u stanu Monisova partnerica Amirah Droudis.. Na uvjetnu slobodu je pušten uz jamčevinu.

U ožujku ove godine optužen je za seksualno zlostavljanje mlade žene 2002. godine, a ima još 50-ak prijava za seksualno zlostavljanje

link-taoci-300x178
TALAČKA kriza u Sydneyu je završila. Prema posljednjim informacijama tri su osobe poginule, a nekoliko je ozlijeđeno. Policijski napad počeo je u dva sata poslije ponoći po australskom vremenu, nakon što je šestero talaca pobjeglo iz kafića. Policija ima je naredila da trče s rukama u zraku, a kada su došli do ugla, sklonila ih je na sigurno, prenosi njemačka agencija dpa.Australske specijalne snage upale su u kafić iz dva smjera te su ubile otmičara, objavio je CNN pozivajući se izvor iz američkih sigurnosnih službi. Izvor je također kazao kako se u zgradi u tom trenutku nalazilo još devet osoba. Otmičar je na sebi nosio debelu crnu vestu te je policija mislila da ispod nje skriva eksploziv. Specijalni tim pregledao je kasnije otmičara, no ne zna se jesu li pronašli eksploziv.
Kako javljaju australski mediji, otmičar Man Haron Monis je ubijen, no to još nije potvrđeno
Premijer Tony Abbot, koji je upozoravao na planove militanata da napadnu australske mete, rekao je kako postoje naznake da je talački incident u kafiću Lindt politički motiviran.

“Ovo je vrlo uznemiravajući incident. Mogu razumjeti zabrinutost i zebnje australskog naroda”, rekao je Abbot novinarima u Canberri, a da im nije kazao ništa o opsadi koja se odvija.

Australija koja čvrsto podržava Sjedinjene Države i njezine sve snažnije vojne akcije protiv Islamske države u Siriji i Iraku je u stanju pripravnosti na napade radikalnih muslimana ili domaćih boraca koji se vraćaju iz sukoba na Bliskom istoku.

Policija nije imala izravan kontakt s onim koji drži taoce, rekao je Andrew Scipione, načelnik policije savezne australske države Novi Južni Wales.

“Prešli smo na poziciju prema kojoj se radi o terorističkom događaju”, rekao je Scipione novinarima u Sydney.

Talačka kriza dovela je do evakuacije okolnih zgrada u sydneyskoj središnjoj poslovnoj četvrti gdje je smješten kafić Lindt švicarskog proizvođača čokolade i slatkiša.

U rujnu australska protuteroristička policija priopćila je da je spriječila neposrednu prijetnju da se odsječe glava nasumično odabranom čovjeku, a nekoliko dana kasnije jedan tinejdžer je ustrijelejn u Melbourneu nakon što je napao nožem dvojicu protuterostičkih policajaca.
Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Švedski parlament izglasao nepovjerenje premijeru ljevičarske Vlade Stefanu Lofvenu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Stefan Lofven (Foto: EPA)

Švedski parlament izglasao je u utorak, na zahtjev koalicije desnog centra i krajnje desnice, nepovjerenje socijaldemokratskom premijeru Stefanu Lofvenu, oslabljenom nakon izbora 9. rujna koji nisu dali uvjerljivog pobjednika.

Od ukupno 349 zastupnika u parlamentu, njih 204 glasalo je protiv povjerenja premijeru. Protiv su se izjasnili svi zastupnici Alijanse (konzervativci, liberali, centristi i kršćanski demokrati) te zastupnici krajnje desne stranke Švedski demokrati.

“Švedskoj treba nova vlada koja će imati veliku političku potporu za provedbu reforma”, rekao je prije glasanja konzervativni čelnik Ulf Kristersson, prenosi agencija AFP.

Predsjednik parlamenta, konzervativac Andreas Norlen, mora sada u najkraćem roku na konzultacije o formiranju nove vlade pozvati predstavnike svih stranaka u Riksdagu, jednodomnom švedskom parlamentu.

Nakon oslabljenog Stefana Lofvena, sada Ulf Kristersson, čelnik Umjerenih, želi dobiti mandat za sastavljanje vlade i predložiti vladu desnice.

Stefan Lofven je jasno dao na znanje nakon glasanja u utorak da kani nastaviti “služiti svojoj zemlji” kao premijer.

Lofvenovu manjinsku koalicijsku vladu lijevog centra čine njegovi socijaldemokrati i Zeleni, a podržava ih neslužbeno Stranka ljevice (bivši komunisti).

Koalicija lijevog centra zadržala je tijesno vodstvo nakon parlamentarnih izbora osvojivši 144 mjesto, tek jedno više od Saveza desnice i centra.

Osim toga, bez obzira na najgori izborni rezultat u višedesetljetnoj povijesti, socijaldemokrati su i dalje najjača stranka Švedske, daleko ispred Umjerenih (konzervativci) i Švedskih demokrata (krajnja desnica).

Švedski demokrati imaju 62 mjesta i otkako su 2010. ušli u parlament nijedna stranka nije željela s njima u koaliciju, jer zagovaraju superiornost bijelaca.

Lofven, koji ostaje na dužnosti tehničkog premijera dok traju konzultacije, upozorio je u utorak upravo na taj moment.

Ako Alijansa odabere vladati kao najmanji blok, tada će potpuno ovisiti o Švedskim demokratima”, rekao je Lofven.

Lider Švedskih demokrata Jimmie Akesson ponovio je u utorak da njegova stranka želi nagradu nakon današnje podrške Alijansi, a to je sudjelovati u politici zemlje.

“Učinit ćemo sve što je u našoj moći da spriječimo svaki pokušaj formiranja vlade, učinit ćemo sve da smijenimo svaku vladu koja nam ne bila dopustila razuman utjecaj u politici zemlje sukladno našem izbornom rezultatu”, bio je rječit Akesson.

Alijansa Umjerenih, centra, liberala i liberalnih demokrata rekla je da neće pregovarati sa Švedskim demokratima koji žele zamrznuti imigraciju, a poziva i na referendum o ostanku ili izlasku Švedske iz Europske unije.

Ako pregovori o novoj vladi ne uspiju, Švedska će u roku od tri mjeseca morati na nove izbore koji bi teško mogli donijeti bitnu promjenu pa je vjerojatnije da će se postići neki kompromis, piše agencija Reuters.

(Hina)

 

Izbori u Švedskoj: Antimigracijski Švedski demokrati ostvarili značajan rast podrške

 

 

‘Muslimani su najveća prijetnja Švedskoj od Drugog svjetskog rata’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović s Guterresom: Dijelimo zabrinutost za stanje na JI Europe

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u ponedjeljak u New Yorku, nakon sastanaka s glavnim tajnikom Svjetske organizacije Antoniom Guterresom, da s njim dijeli zabrinutost oko stanja na jugoistoku Europe uoči važnih procesa koji će uslijediti kroz kraće vrijeme.

“Bio je to vrlo produktivan susret. Poštujem činjenicu da on ovih dana ima 128 susreta pa smo dogovorili da ćemo nastaviti dijalog. Dijelimo zabrinutost za stanje na jugoistoku Europe, niz procesa koji se otvaraju u predstojeće vrijeme, počevši od izbora u BiH i činjenice da nije izmijenjen izborni zakon, preko pregovora između Beograda i Prištine, do iščekivanja rezultata makedonskog referenduma” o imenu te države, rekla je predsjednicima novinarima nakon sastanka s Guterresom.

Dodala je da glavni tajnik UN-a jako dobro poznaje stanje na jugoistoku Europe i “htjela bih da se i malo više uključi, da zajedno pokrenemo neke incijative koje će više voditi rješavanju otvorenih pitanja i trajnom miru na jugoistoku Europe. Tu smo dogovorili daljnju suradnju, susrete i razgovore”.

O dijalogu Beograda i Prištine razgovarala je, kako je kazala, i s kosovskim predsjednikom Hashimom Thacijem. “Zanimljivo je bilo razgovarati s predsjednikom Kosova Thacijem upravo o odnosu Beograda i Prištine i ovome posljednjem što se čuje oko moguće razmjene teritorija. Mi smo tu vrlo oprezni i prenijela sam naše argumente odnosno stajalište i činjenicu da načelo Badinterove komisije o granicama na teritoriju bivše Jugoslavije mora ostati uklesano u kamenu”.

Hrvatska predsjednica u ponedjeljak navečer po lokalnom vremenu sudjelovat će na prijemu koji organizira američki predsjednik Donald Trump i Prva dama za najviše uzvanike Opće skupštine UN-a.

“Prijemi su prigode koje ovise o vama kako ih iskoristite. Nekada je i 20 sekundi dovoljno više od pola sata formalnog sastanka”, kazala je, dodajući da je američkog predsjednika već susrela na današnjem summitu o drogama, a i da će se susresti u utorak na marginama Opće skupštine.

“Nastavit ćemo razgovarati o bilateralnim odnosima, ja ću nastaviti pritisak za sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, naravno režim viza i sve ostalo, ali razgovarat ćemo i o pitanjima iz našeg susjedstva, o Inicijativi triju mora, općenito o našim odnosima u okviru NATO-a i globalnoj sigurnosti”, kazala je Grabar-Kitarović.

Ona je dodala da je Opća skupština UN-a prigoda da se susretne i s državnicima s kojima inače nema prigodu razgovarati, pojasnivši da je danas tijekom dana razgovarala s predsjednicima Paragvaja, Namibije i Kube, kamo je pozvana u posjet.

Predsjednica se susrela i predsjednikom Međunarodnog olimpijskog odbora Thomasom Bachom gdje se pokazalo da se i MOO želi uključiti u pitanje pomoći žrtvama migracija i samim migrantima, izbjeglicama i prognanicima kroz sport, “da ne pružamo ljudima samo utočište već da im omogućimo i normalan život u koji ulazi i bavljenje sportom”.

Hrvatska predsjednica trebala je u utorak održati govor pred Općom skupštinom UN-a, ali je na njezinu zamolbu govor premješten na srijedu kako bi imala više vremena za bilateralne susrete. Predsjednica će govor održati u srijedu.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović pohvalila nasljeđe Nelsona Mandele

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari